Slovenská príroda, krajina a životné prostredie, ako aj organizácie a iniciatívy na ich ochranu prešli za uplynulých 30 rokov zložitým vývojom. Podobne zložito sa vyvíjala aj percepcia tejto ...problematiky zo strany verejnosti. Vari najvýstižnejšie sa dá tento vývoj charakterizovať slovíčkom nejednoznačný. Pokrok pri znižovaní znečistenia ovzdušia, vôd a ďalších zložiek životného prostredia sprevádzala bezprecedentná neúcta k iným jeho zložkám, najmä k zeleni a úrodným orným pôdam, celkové dlhodobé podfinancovanie starostlivosti o ŽP a zaostávanie v budovaní environmentálnej infraštruktúry (najmä kanalizácií a čistiarní odpadových vôd) ako aj riešenia problematiky starých environmentálnych záťaží.
Príspevok sa zameriava na stručnú charakteristiku stavu a vývoja jednotlivých zložiek životného prostredia, úspechy a neúspechy pri ich ochrane, ako aj na úlohu jednotlivých aktérov tohto procesu. Súčasťou príspevku sú aj výsledky niektorých výskumov, zameraných na reflexiu tejto problematiky zo strany verejnosti.
Vladavine Marije Terezije obilježena je brojnim reformama i iskoracima koji će se osjetiti u narednim stoljećima. Kao i Bjelovar, Sanitarni kordon će nakon njezina dolaska na vlast 1740. biti jasnije ...formiran mnogim reformama od koje se najviše ističe ona iz Općeg zdravstvenog pravilnika 1770. godine. Bjelovar je nastao kao jedan od odgovora na reorganizaciju Vojne krajine, a početak osnivanja Sanitarnoga kordona vezan je uza sve češće pojave kuge na habsburškome prostoru koje je trebao spriječiti. Za razliku od Bjelovara, Sanitarni kordon će prestati postojati razvojačenjem Vojne krajine, no njegovo postojanje i razvoj je, kao i ono Bjelovara, bilo jedno do simbola reorganizacije Vojne krajine i cijeloga 18. stoljeća.
Sve do polovice 18. stoljeća malo se zna o školstvu u Hrvatskoj, posebice u Vojnoj krajini. Prije toga vremena postojeće škole bile su u rukama Crkve ili hrvatskoga plemstva. Mali je broj učenika ...pohađao takve škole, i to jedino ako su se pripremali za postati svećenicima ili za neka zanimanja od interesa vladajućih slojeva društva. Prijelomni trenutak u razvoju školstva uopće u Austrijskoj carevini, pa tako i u Hrvatskoj, bila je Felbigerova reforma (1774.) nakon koje su se počele graditi školske zgrade, otvarati škole, primjereno obrazovati učitelji, pisati novi školski udžbenici i stvarati povoljniji status učitelja. U sve te školske inovacije uključivao se, iako s neznatnim zaostatkom, i onaj dio Hrvatske koju povijesno zovemo Vojna krajina. U početku je bilo teškoća, nepoznavanja i neprihvaćanja bilo kakvih prijedloga o polascima djece u škole, ali su se, uz uključivanje istaknutih bolje obrazovanih pojedinaca pravoslavne vjeroispovijesti, postupno i u Vojnoj krajini mijenjale školske prilike. Donesen je i prvi pisani Zakon za male srpske škole koji je uz neznatne preinake i određena opiranja s vremenom donekle prihvaćen u svim dijelovima Vojne krajine.
On October 26 and 27, 1969, a devastating earthquake hit Banja Luka and fourteen neighbouring municipalities. The reconstruction of the affected area will become a very important issue causing a kind ...of earthquake in the relations of Bosnia and Herzegovina's leadership with the Federal Government and the other republics. In the early 1970s, the whole complexity of multi-year struggle for the equal status and treatment of the Republic in the Federation was reflected in it. In the paper, we track the multi-month negotiations overthe funding sources, the contribution of the Federation and the other republics in the construction and renovation of the Bosanska Krajina (the Bosnian Frontier) and we also indicate the political consequences of this natural disaster.
Příspěvek je zaměřen na problematiku výuky environmentálních předmětů na Českém vysokém učení technickém v Praze Fakultě dopravní (FD ČVUT). Protože každá dopravní stavba nemalou měrou ovlivňuje ...území, kterým prochází, je třeba, aby na okolní krajinu byl brán zřetel již při jejím samotném návrhu. Na FD ČVUT proto mají budoucí dopravní inženýři také předměty zaměřené na tuto oblast. Již od samotného počátku fungování FD ČVUT, to jest od akademického roku 1993/94, měli studenti kromě předmětů zaměřených na výuku čistě dopravních předmětů také předměty z environmentální oblasti, prvním z nich pak byl povinný předmět Tvorba a ochrana krajiny. V příspěvku je zhodnocena výuka především s ohledem na její přesah do oblasti ovlivnění krajiny dopravními stavbami a dopravou vůbec. Jsou zde shrnuty jednotlivé environmentální předměty včetně jejich konkrétní náplně. Dále je v příspěvku zmíněna projektově orientovaná výuka a rozdělení bakalářských a diplomových prací na základě jejich tematického zaměření. V dalším textu jsou pak diskutovány přínosy outdoorové výuky pro vysokoškolské studenty.
Temelji moderne šumarske znanosti i struke u Hrvatskoj (preporodno razdoblje) postavljeni su tijekom 19. stoljeća. U relativno kratkom vremenu tijekom druge polovine 19. stoljeća osnovano je ...Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo (1846), pokrenut je Šumarski list (1877), osnovano Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima (1860), usvojen Zakon o šumama za cijelu Austro-Ugarsku Monarhiju (1852), proveden „Zakon o imovnih općina u hrvatskoj i slavonskoj vojnoj Krajini“ (1873) i započela je s radom Šumarska akademija na Sveučilištu u Zagrebu (1898). Razdoblje je obilježeno i pojavom većeg broja stručno obrazovanih šumarskih stručnjaka koji su višu i visoku šumarsku naobrazbu stjecali u šumarskim učilištima u Hrvatskoj (Križevci) ili drugim europskim centrima. Među njima posebno se ističe Antun (Ante) Tomić rođen 1803. godine u Vinkovcima čije je djelovanje obilježilo sve nabrojane događaje u 19. stoljeću, a važne za hrvatsko šumarstvo. Iako se o djelovanju Antuna Tomića već pisalo i ranije (npr. Nenadić, Kerstenčanek, Piškorić i drugi) 220 godišnjica njegova rođenja dobar je povod za osvježiti sjećanje na Tomićev doprinos šumarskoj struci i hrvatskoj domovini. Prema tome cilj u ovom radu je prikazati Tomićevo djelovanje u kontekstu suvremenih izazova šumarske znanosti i struke. Antun Tomić završio je trogodišnje obrazovanje u Mariabrunnskom (Beč) šumarskom učilištu te je nakon vježbeništva obavljao odgovorne funkcije carsko-kraljevskog nadšumara u nizu pukovnija Vojne krajine. Paralelno se bavio znanstvenim radom te je iznio niz promišljanja o normalnoj drvnoj zalihi, razvoju šuma, modela uređivanja šuma i osiguranju potrajnosti šuma. Autor je organizacijskih reformi u šumarstvu Vojne krajine („Naputku za izlučenje imovno-obćinskih šuma u Krajini“ iz 1871. godine), osnivač i prvi predsjednik Hrvatskog šumarskog društva te vrstan šumarski stručnjak i znanstvenik koji svoje opsežno radno iskustvo pretače u primjenjive znanstvene radove iz gotovo svih područja šumarstva. Poveznica u svim radovima je očuvanje šuma te uspostava normaliteta i kroz normalitet potrajnost gospodarenja. Pri tome istančan Tomićev osjećaj za prirodnost očituje se u traženju preciznije prostorne stratifikacije šuma, preciznijeg utvrđivanja prirasta šume, fleksibilnijeg definiranja etata, većeg ulaganja u zaštitu i njegu šuma (posebno na narušenom (npr. krškom) staništu, a sve u cilju osiguranja potrajnosti gospodarenja šumama. Tomić sve nabrojane postavke uokviruje u svoju racionalnu metodu uređivanja šuma, tada vrlo naprednu kombiniranu metodu koja uvažava stvarno stanje i mogućnosti šuma. Pogledi Antuna Tomića na šumarstvo u temeljima su suvremene hrvatske šumarske struke, a težnja za uspostavom prostorno-vremenskog i strukturnog normaliteta šuma, time i potrajnost gospodarenja njima, trajan su izazov i cilj.
The foundations of modern forest science and practice in Croatia (revival period) were laid during the 19th century. In a relatively short time during the second half of the 19th century, the Croatian-Slavonic Forestry Society was founded (1846), the Forestry Journal was launched (1877), the Economic Forestry School in Križevci was established (1860), the Forestry Act was adopted for the whole Austro- Hungarian Monarchy (1852), the "Act on Property Municipalities in the Croatian and Slavonic Military Krajina" was implemented (1873) and the work of the Forestry Academy at the University of Zagreb began (1898). The period was also marked by the appearance of many professionally educated forestry experts who received higher education in forestry schools in Croatia (Križevci) or other European centres. Among others, Antun (Ante) Tomić, born in 1803 in Vinkovci, played an outstanding role. His activities marked all the listed events, important for Croatian forestry in the 19th century. Although about Ante Tomić's work it has been written before (e.g. Nenadić, Kerstenčanek, Piškorić and others), the 220th anniversary of his birth is a good incentive to refresh the memory of Tomić's contribution to the forestry profession and to the Croatian homeland. Accordingly, the aim of this paper is to present Tomić's activities in the context of contemporary challenges of forestry science and profession. Antun Tomić completed a three-year education at the Mariabrunn (Vienna) Forestry College in 1824, and after his internship, he held the responsible functions as the Imperial-Royal Chief Forester in a number of regiments of the Military Frontier. At the same time, he engaged in scientific work and presented a series of reflections on normal growing stock, forest development, forest management models and ensuring the sustainability of forests. He is the author of the organizational reforms in the forestry of the Military Frontier ("Instructions for the demarcation of estate-community forests in the Krajina" from 1871), the founder and the first president of the Croatian Forestry Society, and an excellent forestry scientist who translated his extensive work experience into applicable scientific works from almost all forestry disciplines. The common feature in all his works is the forests conservation and the establishment of normality, and through normality reaching sustainable management. At the same time, Tomić's keen sense for close-to-nature forestry is manifested in the search for a more precise spatial stratification of forests, more precise forest growth measurement, more flexible definition of allowed harvest volume, greater investment in the conservation and care of forests (especially in disturbed (e.g. karst) habitats). All those ideas, aimed at ensuring the sustainable management of Croatian forests, Tomić framed in his rational method of forest management, which was a very advanced combined method that takes the actual condition and possibilities of forests into account. Antun Tomić's views on forestry are the foundations of the modern Croatian forestry profession, and the aspiration to establish the spatiotemporal and structural normality of forests. Therefore, the sustainability of forest management stays a permanent challenge and goal.
Arheološke raziskave v zadnjih petnajstih letih dopolnjujejo naše poznavanje poselitve in razumevanje pokrajine v Beli krajini v pozni bronasti in starejši železni dobi. Raziskave vključujejo ...več pristopov, predvsem terenske preglede in pedološke analize ter radiokarbonsko datiranje vzorcev z izkopavanj. Opravljene so bile tudi analize podatkov zračnega lidarskega snemanja, slednje ponuja velik potencial za razkrivanje razsežnosti poselitve na pogozdenih območjih hribovitih obronkov ter nižinskega krasa v Beli krajini, pa tudi nove poglede na že znana arheološka najdišča.
V prispevku je posebna pozornost posvečena pomenu omenjenih pristopov pri terenskih raziskavah, opravljenih v mestnem jedru Črnomlja (1995–2008), na zahodni črnomaljski obvoznici (2004–2009) ter Dragatuškem polju (2000– 2019), ki so razkrili vzorce in podrobnejšo sliko poselitve v pozni bronasti in starejši železni dobi ter prazgodovinske rabe prostora na območju Črnomlja in Dragatuškega polja.
Dolenjska kulturna skupina je ena izmed bolje raziskanih predelov jugovzhodnoalpske halštatske kulture, ki obsega poleg Dolenjske tudi Belo krajino in Gorjance/Žumberak ter Posavje in Zasavje. ...Solidno osnovo zanjo predstavlja krono- loška shema, ki jo je predložil S. Gabrovec in ki je bila dopolnjena predvsem s strani njegovih učencev. Bistveno nova so spoznanja, ki so jih prinesle raziskave o poselitvi teritorija dolenjske skupine, o njenih naselbinah ter utrdbah ter njeni organiziranosti. Nove vidike so odprla tudi novejša arheološka izkopavanja, zlasti gomilnih nekropol v Novem mestu in Budinjaku. Pogrebni običaji, kot se odražajo v različnih načinih pokopavanja (žgani, skeletni) in v različnih velikostih in strukturiranosti gomil (gomile z majhnim ali večjim številom grobov, gomile s centralnim grobom ali brez, gomile z grobovi v koncentrično razporejenih krogih, gomile z različno usmerjenostjo grobov ipd.) kažejo na kompleksnost halštatske družbe, na njeno socialno razslojenost in verovanjske predstave. Hkrati pa se dolenjska halštatska skupina skozi grobne pridatke kaže kot izrazito vojaško organizirana družba v primerjavi z drugimi skupinami jugovzhodnoalpskega halštatskega kroga.
PDF
