Povijest prehrane i povijest svakodnevice grane su povijesti koje su u hrvatskoj historiografiji još uvijek nove i slabo istražene. Kao ko- risno gradivo za istraživanje ovdje dobro mogu poslužiti ...rukopisne zbirke recepata, prvenstveno kao izvor činjenica o gastronomskoj svakodnevici. Analiziranjem njihova sadržaja te međusobnom usporedbom dolazi se i do drugih informacija o kulturi života u vrijeme nastanka zbirke, a u pravilu riječ je o razdoblju od više desetljeća. Rukopisne zbirke recepata posebno su dobar izvor za istraživanje povijesti žena jer su upravo one njihove autorice i korisnice. Prednost je korištenja rukopisnih zbiraka recepata kao izvora za istraživanje povijesti u tome što su one autentični pisani dokumenti o svakodnevici tzv. malog čovjeka, a radi svoje struk- ture vrlo su dobro usporedive. Nedostatak je korištenja ove vrste dokumenta njihovo teško pribavljanje.
U članku se izlaže nastavna priprema za blok sat analize kuharica i udžbenika kuharstva tiskanih u razdoblju SFR Jugoslavije. Umjesto poučavanja isključivo političke i činjenične povijesti o SFR ...Jugoslaviji, učenicima se metodom analize kuharica i udžbenika kuharstva predočava svakodnevni život u SFR Jugoslaviji i utjecaju jugoslavenske ideje samoupravljanja na svakodnevicu. Povijest svakodnevnice omogućava učenicima razumijevanje da i kuharice, te udžbenici kuharstva mogu poslužiti kao povijesni izvori koji će im otkriti mehanizme procesa oblikovanja jedinstvene jugoslavenske nacije, ali
i ideje bratstva i jedinstva na kojoj je počivala jugoslavenska politika.
Izvorna priprema za nastavnu jedinicu napisana je 2015., u donekle izmijenjenom obliku, za projekt Historija, Istorija, Povijest – Pouke za sadašnjost. Ovaj projekt osmislila je i provela Kuća Anne Frank iz Amsterdama u suradnji sa partnerskim organizacijama
iz Hrvatske (Hrvatska edukacijska i razvojna mreža za evoluciju sporazumijevanja – HERMES), Bosne i Hercegovine (Inicijativa mladih za ljudska prava – YIHR i Humanost u akciji – HIA), Srbije (Otvorena komunikacija – OK) i Makedonije (Obrazovni forum mladih – MOF). Ishodi ovog projekta su povećati svijest i potaknuti raspravu o nedavnoj povijesti nacionalizma, isključivosti, predrasuda i diskriminacije
u regiji te unaprijediti raspravu i komunikaciju o zajedničkoj prošlosti zemalja bivše SFR Jugoslavije. Također, projekt nastoji potaknuti kritičko promišljanje o povijesnim događajima i njihovu utjecaju na današnja zbivanja te interdisciplinarno poučavati povijest na temelju građanskog odgoja i obrazovanja.
U sklopu projekta Historija, Istorija, Povijest organizirano je nekoliko seminara za nastavnike koji su izradili nastavne jedinice sa različitim temama o povijesti SFR Jugoslavije, problemima migranata i izbjeglica, kao i temama diskriminacije i isključivosti.
Normiranje i kanoniziranje tradicionalne hrvatske kuhinje, odnosno
stvaranje prepoznatljiva brenda, jedan je od svojih izraza pronašlo u sintagmi bakina kuhinja. Funkcija bake u prenošenju tradicije, ...u
najširem smislu, već je istaknuta u mnogim radovima, a recepcija bake kao najvećeg autoriteta privatnog kuhanja, legitimira njezinu kuhinju kao zdravu, ukusnu i prije svega tradicionalnu. Brojne kuharice i proizvodi koji nose pridjev bakin govore u prilog toj tezi.
U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se pojavilo nekoliko
netipičnih kuharica. Netipičnih utoliko što u velikoj mjeri iznevjeravaju osnovne postavke žanra kuharice kao priručničke literature. Analizom dviju takvih bakinih kuharica (Kuharica none Carmen i Kuharica bake Ivke) ovaj će rad pokušati pokazati kako se žanru kuharice priključuju povijesni sadržaji. Zanimljivost ovih kuharica ne proizlazi toliko iz primjenjivosti recepata i savjeta koliko iz pokušaja da se prikaže širi kulturni i povijesni okvir njihova nastanka. Dvije spomenute kuharice zapravo su privatne zbirke recepata koje su te dvije bake prikupljale u pedesetak godina. Ostavivši bakine recepte kako su napisani i pokušavajući opisati povijesni i kulturni kontekst u kojem su nastajale, autori ovih kuharica bake shvaćaju kao svjedokinje vremena čiji su zapisi istodobno svjedočanstva i dokumenti o građanskom društvu
Samobora i Trogira s početka 20. stoljeća. Fragmenti obiteljskih
povijesti, kao što su ovi šturi recepti, mogu imati jednaku vrijednost
kao drugi povijesni dokumenti te poslužiti iščitavanju ili oživljavanju
izgubljene prošlosti.
U članku se prikazuju rezultati analize sadržaja osam dalmatinskih kuharica. Glavni su istraživački ciljevi opisati dalmatinsku kuhinju i utvrditi njezina glavna obilježja. Kombiniran je kvalitativni ...i kvantitativni pristup: prvi za interpretaciju sadržaja važnih za opis dalmatinske kuhinje, a drugi za analizu strukture kuharica prema vrstama jela i namirnica te načina pripreme hrane. Rezultati pokazuju da u dalmatinskoj kuhinji dominiraju mesna jela, slijede jela od riba, plodova mora i povrća te juhe i tjestenine. Obroci se pripremaju jednostavno i brzo. Ostala obilježja su vezanost uz tradiciju, ekonomičnost, umjerenost, odijeljenost sezonskih jela, uporaba svježih namirnica, maslinovog ulja i domaćeg začinskog bilja. Istraživanje je otkrilo neočekivanu činjenicu: omjer između “teških i manje zdravih” jela i “laganih i zdravih” jela preteže u korist prvih.
