Danas su anestezija i analgezija tako sigurne i učinkovite da se kirurški zahvati kod displazije vrata maternice mogu obavljati unutar jednodnevne kirurgije. Anesteziološke tehnike u jednodnevnoj ...kirurgiji povezane su sa značajno manje morbiditeta i mortaliteta. Do 2015. godine svi su se kirurški zahvati kod displazije vrata maternice u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu radili u općoj anesteziji, a prosječni boravak u bolnici trajao je duže od 30, a kraće od 72 sata. U Klinici za ženske bolesti i porodništvo proveli smo retrospektivno istraživanje u periodu od siječnja 2015. do prosinca 2019. godine, budući da su se od tada zahvati konizacije započeli izvoditi u lokalnoj anesteziji. Proučavali smo učestalost opće i regionalne anestezije u odnosu na vrstu konizacije, učestalost vrste anestezije u odnosu na dobnu skupinu i procjenu rizika bolesnica za anesteziju, te duljinu hospitalizacije u odnosu na vrstu kirurškog zahvata. U periodu od 2015. do 2019. godine zabilježen je stalni porast udjela lokalne anestezije u ukupnom broju elektrodijatermijski odstranjenih transformacijskih zona velikom petljom (engl. Large loop excision of the transformation zone) za 36,5% (49/104 zahvata 2015. u odnosu na 112/134 zahvata 2019.). Od listopada 2018., kada je uveden spinalni blok kao metoda anestezije za konizaciju hladnim nožem, do prosinca 2019. godine udio spinalnog bloka u ukupnom broju konizacija hladnim nožem porastao je za 17,3% (2/65 zahvata 2018. u odnosu na 11/54 zahvata 2019.). Istraživanje prikazuje analizu razlike pojavnosti anestezioloških tehnika ovisno o vrsti kirurškog zahvata, procjeni rizika i životnoj dobi bolesnica za anesteziju kod displazije vrata maternice te duljinu hospitalizacije u odnosu na vrstu konizacije.
Hematom je među rjeđim komplikacijama pri davanju lokalnog anestetika. Najveća incidencija aspiracije krvnog sadržaja tijekom primjene svih infiltracijskih i provodnih tehnika lokalne anestezije u ...oralnoj kirurgiji vezana je za tubernu i provodnu anesteziju na donji alveolarni živac. Prikazujemo do sada zdravog dječaka u dobi od 8 i pol godina kod kojega se pojavio veliki hematom obraza nakon rutinski aplicirane infiltracijske anestezije u gornjoj čeljusti. Najprije je pogrešno liječen pod dijagnozom tipa 1 alergijske reakcije, a zatim nije bila uspješna ni lokalna terapija heparinskom kremom. Konačno su u liječenje uvrštene ključna incizija i drenaža inficiranog hematoma. Shvatiti da je hematom moguća komplikacija, rano prepoznati njegovu kliničku sliku i odabrati odgovarajuće liječenje, vrlo je važno za siguran i brz ishod.
Svrha: Željela se procijeniti koliko je predavanje uz videodemonstraciju utjecalo na promjenu mišljenja studenata dentalne medicine o injekcijama kad je riječ o djeci. Metode: U istraživanju su ...sudjelovali
studenti pete godine (n: 62) Stomatološkog fakulteta Medicinskog fakulteta u Tirani, a provedeno je u dvije faze – u prvoj je održano teorijsko predavanje (faza 1) o bezbolnoj tehnici lokalne analgezije za djecu, nakon čega je slijedilo drugo predavanje koje je bilo vizualizirano snimkama stvarnih kliničkih slučajeva (faza 2). Mišljenje studenata evaluirano je na temelju kratke ankete obavljene prije predavanja, nakon teorijskog predavanja i nakon videodemonstracije. Rezultati: Prije istraživanja samo 47,9 % ispitanika vjerovalo da se djeci može dati (slažu se i potpuno se slažu) bezbolna lokalna anestezija, a nakon istraživanja postotak je porastao na 67,7 % (p = 0,0001). Polazna stajališta studenata značajno su se promijenila nakon videodemonstracije (p = 0,0001). No nema statistički značajne razlike između srednjih rezultata teorijskog predavanja (faza 1) i predavanja uz videodemonstraciju (faza 2). Zaključci: Ustanovljeno je da je teorijsko predavanje (faza 1) znatno utjecalo na promjenu mišljenja o bezbolnim dentalnim injekcijama za djecu, no pokazalo se da je i videodemonstracija (faza 2) razmjerno učinkovita u podupiranju promjene mišljenje studenata stomatologije.
Umbilikalne i epigastrične hernije ponekad se nalaze u bolesnika s preponskom hernijom, međutim, gotovo da nema objavljenih podataka o njihovom istodobnom operacijskom liječenju. Tijekom 3-godišnjeg ...razdoblja istodobna operacija preponskih hernija (7 jednostranih, 2 obostrane ingvinalne i 1 femoralna) i ventralnih hernija (7 primarnih i 2 opetovane umbilikalne i 1 epigastrična) u lokalnoj infiltracijskoj anesteziji i intravenskoj sedaciji izvedena je u 10 bolesnika. Srednja ukupna doza bupivakaina bila je 10 (10-30) mL, a srednja ukupna doza lidokaina 21 (14-30) mL. Srednje vrijeme do povratka normalnih svakodnevnih aktivnosti bilo je 5,5 dana, a za upravljanje motornih vozilima 3-7 dana. Potreba za oralnim analgeticima (naproksen natrij) bila je 6-10 tableta kroz 3-5 dana. Bolesnici su izvrsno prihvatili ove zahvate. Istodobno rješavanje preponske i ventralne hernije uz lokalnu anesteziju u izvanbolničkim uvjetima izvedivo je, ima nisku stopu komplikacija i najvišu razinu udobnosti za bolesnika.
Za vrijeme ultrazvučne operacije sive mrene moguć je utjecaj midrijatika, fenilefrina, na krvni tlak i puls zbog njegovog alfa-adrenergičnog djelovanja. Cilj rada bio je ispitati učinak lokalno ...primijenjenog 10%-tnog fenilefrina na perioperacijski krvni tlak i puls tijekom fakoemulzifikacije. Ovim prospektivnim, randomiziranim, dvostruko slijepim istraživanjem obuhvaćeno je 49 bolesnika koji su podvrgnuti operaciji sive mrene u lokalnoj anesteziji. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine. U eksperimentalnoj skupini bolesnicima se je ukapavao 1%-tni tropikamid i 10%-tni fenilefrin. U kontrolnoj skupini se je umjesto 10%-tnog fenilefrina ukapavala 0,9%-tna fiziološka otopina. Krvni tlak i puls mjereni su prilikom prijeoperacijskog pregleda na odjelu, kod pripreme za operaciju prije ukapavanja midrijatika, prije peribulbarne anestezije, za vrijeme operacije i jedan sat nakon operacije. Svi bolesnici bili su djelomice sedirani midazolamom (per os). Prikupljeni podaci statistički su obrađeni. Usporedba eksperimentalne i kontrolne skupine pokazala je mali, statistički neznačajan porast prosječnog krvnog tlaka i pulsa u eksperimentalnoj skupini: p(BP)=0,841, p(hr)=0,636 kod prijeoperacijskog pregleda; p(BP)=0,968, p(hr)=0,561 kod pripreme za operaciju prije ukapavanja midrijatika; p(BP)=0,279, p(hr)=0,554 prije peribulbarne anestezije; p(BP)=0,094, p(hr)=0,645 za vrijeme operacije; p(BP)=0,823, p(hr)=0,732 jedan sat nakon operacije. Nisu nađene sistemske nuspojave, kao niti intraoperacijske ili poslijeoperacijske komplikacije. Na temelju iznesenih rezultata zaključeno je kako nije bilo statistički značajne razlike (iako je zabilježen porast prosječnog krvnog tlaka u eksperimentalnoj skupini uz 10%-tni fenilefrin) između eksperimentalne i kontrolne skupine u vrijednostima prosječnog krvnoga tlaka i pulsa. Prema našim rezultatima sigurna je lokalna uporaba 10%-tnog fenilefrina kod odraslih u oftalmologiji. U zaključku ističemo potrebu provedbe istraživanja na velikom broju bolesnika, s unaprijed standardiziranim perioperacijskim postupkom i motrenjem parametara radi postizanja što točnijih rezultata.
Razvoj anestezije u stomatologiji Keros, Jadranka; Mihelčić, Zlatko; Kobler, Pavel
Acta stomatologica Croatica,
12/1997, Volume:
31, Issue:
4
Archival Material
Open access
Suzbijanje boli u stomatoloških bolesnika uvelike je unaprijeđeno u
prvoj polovici našega stoljeća, ali i danas još uvijek nastojimo pronaći
nove mogućnosti i inačice u tome području. Lokalni ...anestetici otkriveni krajem 19. stoljeća raznolika su skupina lijekova kojih je značajka da reverzibilnom blokadom podrazljivosti nociceptora i živčane provodljivosti bitno ublaže bolna stanja i umanje bol prigodom stomatoloških zahvata. U ovome su preglednom članku izloženi podaci o povijesnom razvoju lokalne anestezije u stomatologiji, što je bilo bitnim preduvjetom razvoja svih stomatoloških struka. Pri tome su autori nastojali prikazati doprinose mnogih pregalaca, kojih su djela zasadom suvremenih dostignuća u tome području ljudske djelatnosti.
Ovim radom željeli smo usporedbom pronaći svojstva lokalnih
anestetika Xylocaina i Cystocaina aplikacijom tih anestetika u određenu regiju usne šupljine. Na osnovu tih ispitivanja preporučili bismo ...stomatologu praktičaru, po našem mišljenju pogodniji anestetik za primjenu u stomatologiji. Ispitivanja smo provodili u dobrovoljaca oba spola u dobi od 22 do 31 godine. Bilo je 72 ispitanika. U svakog smo ispitanika pomoću električnog pulpa-stimulatora ustanovili najnižu vrijednost podražljivosti vitaliteta zuba. Zatim smo ispitanicima izmjerili tlak i puls. Mjerenja tlaka i pulsa ponovljena su još dvaput u razmacima od po pet minuta. Zatim smo aplicirala anestetik u područje gornjeg lateratnog sjekutića. Minutu nakon aplikacije podražili smo svaki pojedini zub strujom prethodno utvrđenog najmanjeg intenziteta. Ispitivanje vitaliteta zuba nastavljeno je 3, 6, 10, 15 i 30 minuta nakon aplikacije anestetika. Tlak i puls smo registrirali 5, 10 i 15, minuta nakon aplikacije anestetika. Dobivene rezultate unosili smo u posebnu za to namjenjenu karticu. Nakon provedenih ispitivanja učinjena je obrada dobivenih podataka iz kartice. Po dobivenim rezultatima mogli smo zaključiti kako od ova dva lokalna anestetika, Xylocaina i Cystocaina, prednost možemo dati Cystocainu ds. zbog njegove mogućnosti vrlo dobre penetracije u kost. Usprkos višestruko niskog sadržaja kateholamina, on postiže bolji intenzitet i dužinu anestezije u ciljanom području od Xylocaina. Jedino mu je početno djelovanje nešto sporije, što je za njegovu primjenu u stomatologiji zanemarivo.
Autori su nastojali procijeniti ovisnost razine GUK-a o koncentraciji adrenalina dodanog lokalnom anestetiku prigodom kirurških zahvata u ustima zdravih ljudi. Istraživanje je obuhvatilo 60 ...ispitanika muškog i ženskog spola srednje životne dobi. Ispitanici su prigodom primitka u ustanovu imali normalne vrijednosti GUK-a i anamnestički nisu imali
šećernu bolest. Prije kirurškog zahvata tridesetorici je bolesnika uštrcan lokalni anestetik s adrenalinom, a u usporedbenoj skupini s trideset ispitanika primijenjen je samo lokalni anestetik. Ukupno je obavljeno 180 mjerenja vrijednosti GUK-a i to: prije početka zahvata, petnaest minuta nakon početka zahvata, neposredno po završetku zahvata. Podaci su statistički obrađeni i među istraživanim skupinama
ispitanika nisu nađene statistički značajne razlike. Rezultati dobiveni u obje skupine ispitanika upućuju na to da mala količina adrenalina (0,025 mg u 2 ml 2% Xylocaina) dodana lokalnom anestetiku ne utječe značajno na koncentraciju glukoze u krvi.
Proučavan je intenzitet lokalno-anestetskog učinka, utjecaj na sistematski krvni tlak, učestalost kucanja srca, te nastajanje neželjenih subjektivnih i objektivnih smetnji u bolesnika kojima je u ...lokalnoj anesteziji izvađen zub. Uspoređivali smo djelovanje lidokaina, te lidokaina datog sa adrenalinom ili sa noradrenalinom.
Adrenalin i noradrenalin povećavaju analgetsko djelovanje lidokaina, ne utječu značajno na puls, niti na visinu sistemskog krvnog tlaka, ali mogu uzrokovati nemir, glavobolju, osjećaj straha, vrtoglavicu, otežano disanje i palpitacije. Spomenuti neželjeni učinci adrenalina i noradrenaina spontano prolaze. Nismo primijetili značajne razlike u pozitivnim kao ni u neželjenim učincima između adrenalina i noradrenaiina. Naše je mišljenje da se lidokain može koristiti sam u lokalnoj anesteziji, ali se preporuča njegovo korištenje zajedno sa adrenalinom ili noradrenalinom u svim slučajevima kada upotreba spomenutih vazokontriktora nije kontraindicirana.
Najčešća nuspojava pri davanju lokalnog anestetika je toksička reakcija. Simtpomi toksičke reakcije mogu se manifestirati kao simptomi od strane CNS-a, ili simptomi kardiovaskularnog sustava. ...Simptomi toksične reakcije na CNS-u prolaze prvo kroz fazu stimulacije, a kasnije kroz fazu depresije. Prikazan je slučaj toksične reakcije 11-godišnje djevojčice na uobičajenu dozu Cystocain DS-a pri mandibularnoj anesteziji. Simptomi su počeli lošim općim stanjem; mučninom, jakom vrtoglavicom, blijedilom i znojenjem. Poslije toga počinju mišićni trzaji tipa klonusa uz očuvanje svijesti. Normalizira se krvni tlak, oporavlja cirkulacija, te disanje postaje normalne frekvencije i dubine. Do sada je SZO prijavljen još samo jedan sličan slučaj reakcije na Cystocain DS. Mogućnost kao i ozbiljnost i opasnost javljanja takve situacije zahtijeva od terapeuta da pažljivo opservira svakog pacijenta koji prima bilo koju vrstu lokalnog anestetika.