"The Republic of Macedonia is a particularly interesting case-study for analysts of international relations. Its very existence has been contested by its neighbors; its internal balance is delicate. ...Potentially, the country could, however, become a model of stability in a traditionally conflictual region. Dejan Marolov presents an encompassing, in-depth analysis of the country's foreign policy since the break-up of Yugoslavia. He examines relations with neighboring countries, as well as Maced.
Čovjek se danas suočava s promjenom koja je po svom značenju i posljedicama unikatna – proizvodnja i promet GMO-a. I dok u svjetskim razmjerima polemika još uvijek traje i širi se proslijeđena ...euforijom, znanstvenim trijumfalizmom i mitologijom, na nacionalnom nivou države imaju različite stavove u odnosu na strategije koje trebaju preuzeti, jer su ulozi previsoki. Osnovni je mijenjanje našeg poimanja života iz korijena! Stoga nije dobro izbjegavanje ovakvih pitanja, niti njihovo pretjerano pojednostavljivanje, jer bi se time mogla otvoriti Pandorina kutija, pogotovo u malim zemljama kao što je to Sjeverna Makedonija. U članku se problematizira koliko stanovnici Sjeverne Makedonije smatraju sebe nacijom koja pokazuje sluh za javno mnijenje i senzibilitet za probleme u životnoj sredini i smjernice u kome se društvo kreće, te u tom kontekstu kakvo je trenutačno stanje oko promišljanja suštinskih dilema koje se nameću planiranim rasprostranjivanjem GMO-a u životnoj sredini, ali i uvozom proizvoda koji sadrže GMO, i to počevši od intencija i planova institucija oko pitanja proizvodnje i prometa GMO-a, pa sve do legislativnih rješenja. Naime, Makedonija je čak 2013. zabranila proizvodnju i promet GMO hrane i to pod uvjetom „...sve dok ne postane članica EU-a“, no u javnosti je sve prisutnije pitanje o učinkovitosti provođenja ove zabrane.
This innovative book documents border porosities that have
developed and persisted between Greece and North Macedonia over
different temporalities and at different localities. By drawing on
geology's ...approaches to studying porosity, Dimova argues that
similar to rocks and minerals that only appear solid and
impermeable, seemingly impenetrable borders are inevitably
traversed by different forms of passage. The rich ethnographic case
studies, from the history of railroads in the southern Balkans,
border town beauty tourism, child refugees during the Greek Civil
War, mining and environmental activism, and the urban renovation
project in Skopje, show that the political borders between states
do not only restrict or regulate the movement of people and things,
but are also always permeable in ways that exceed state
governmentality.
Obično se govori i piše da su glagoljica i ćirilica u svojim početcima vezane uz Moravsku misiju čiji su glavni protagonisti bili Konstantin-Ćiril i njegov brat Metod. Autor ovog teksta smatra da je ...svako od tih dvaju pisama vezano uz jednu od dvije različite misije u različite prostore i u različito vrijeme. Glagoljica je nastala u početcima pokrštavanja Slavena u Hrvatskoj (Bizantskoj Dalmaciji) i krajevima oko Soluna (Makedoniji), a ćirilica je vezana uz djelovanje Svete braće Ćirila i Metoda u vrijeme Moravske misije (863. – 885.). Oba pisma djelo su iste bizantske misionarske škole, ali je glagoljica nastala ranije i to iz čisto misijskih potreba, a ćirilica je nastala u vrijeme jake državno-političke ekspanzije Bizanta među Slavenima u vrijeme "velikog bizantskog decenija" (870. – 880.). U vrijeme velikog Raskola (1054.) Rim će tražiti od glagoljaša na području svoje jurisdikcije u Hrvatskoj da prihvate rimski ili latinski obred. U Makedoniji je glagoljica izgubila svaku podršku i svuda je uzmicala pred ćirilicom te je u 12. stoljeću sasvim nestala u bizantskom obredu. Budući da su oba pisma nastala za isti (slavenski) jezik, pod jezičnim vidom nastavljene su među njima veze, što se primijeti u glagoljičkim i ćiriličkim tekstovima.
U teoriji i praksi, pitanje društvenog ugovora kao bazu svake političke zajednice danas se praktički svodi na pitanje konstitucionalizma, odnosno politike u okviru vladavine prava, u čijem središtu ...je ustav kao najviši politički i pravni akt. Nakon raspada socijalističkog bloka mnoge su države morale preispitati prijašnje ustavne temelje i pritom uvodile liberalne vrijednosti. Tamo gdje to nije bilo moguće izvesti "odozdo prema gore", ili gdje je proces tranzicije bio otežan unutarnjim nasilnim sukobima, dolazilo bi do medunarodne intervencije i asistencije. Tako je i u kontekstu medunarodnog statebuildinga središnje mjesto zauzelo stvaranje novog ustava ili amandmansko mijenjanje postojećeg kako bi se akomodirao postojeći sukob. U fokusu ovog istraživanja je makedonski primjer, koji uvjerljivo prikazuje oscilacije u razumijevanju i primjeni ideje o društvenom ugovoru (i ustavu) iz prizme vanjske intervencije. Glavna hipoteza rada je da ad hoc intervencije dovode do kratkoročne stabilizacije, ali ne i do uspostave i stabilizacije političke zajednice na dugi rok. Akteri medunarodnog statebuildinga postaju zamjena za gradansko sudjelovanje, što potiče otudenja sustava vlasti od onih u čije se ime ona konstituira i upravlja.
U članku se razmatra koncept regionalne sigurnosti na primjeru
Sjeverne Makedonije, s posebnim osvrtom na odnos albanske
nacionalne manjine i makedonske većine. U tom smislu donosi
se kratak pregled ...razvoja njihovih odnosa od raspada Jugoslavije.
Kratko će se objasniti i pozadina sukoba iz 2001. između albanske
paravojne nacionalne oslobodilačke vojske i makedonske policije koji
je okončan iste godine povijesnim sporazumom iz Ohrida. Usvajanje
sporazuma, koji je unaprijedio prava manjinskih etničkih zajednica u
Makedoniji, smatralo se rijetkim političkim uspjehom međunarodne
zajednice u jugoistočnoj Europi. Međutim, podijeljena su mišljenja
o tome je li on doprinio izgradnji multietničke države. U tom smislu
članak problematizira implementaciju Ohridskog sporazuma, a
analizom izdvojenih političkih zbivanja u Makedoniji od 2001. nastoji
se ukazati kako, usprkos značajnom napretku, Ohridski sporazum
nije u potpunosti implementiran jer su međuetničke tenzije i rizik od
nestabilnosti ostali. Konačno, članak ukazuje kako postoji kontinuitet
izoliranih sigurnosnih izazova u Makedoniji koji i dalje generira
sigurnosne implikacije za regionalnu sigurnost.
Svrha je ovog rada prikazati prostorne i vremenske dimenzije međunarodnih migracija u Makedoniji. Rad se temelji na povijesnim dokumentima, od arhivskih podataka i objavljenih radova do suvremenih ...zapisa i podataka o useljavanju i iseljavanju, kao i na intervjuima s makedonskim državljanima koji žive u inozemstvu. Iseljavanje i useljavanje razmatraju se u dvama razdobljima: prvome, od najstarijih naselja na području današnje Makedonije do njezine neovisnosti stečene 1991., i drugome, od proglašenja neovisnosti do danas. U radu su predstavljeni samo najvažniji migracijski tokovi koji su utjecali na prostornu, ekonomsku, društvenu i kulturnu organizaciju države. Istaknuti su migracijski tokovi iz razdoblja Osmanskog Carstva, koji su snažno utjecali na trenutačni demografski sastav stanovništva Makedonije. No pruža se i pregled drugih tokova useljavanja u Makedoniju tijekom povijesti sve do danas. Dio rada odnosi se na noviju povijest i iseljavanje nakon 1964., kao i na iseljavanje državljana Makedonije nakon 1991. Iako su dostupne određene procjene, i dalje nema odgovora na pitanje koji je točan broj državljana Makedonije koji žive izvan domovine. Istodobno se u radu spominje zanimljiva tema intenzivnih tokova imigracije stranaca u Makedoniju u razdoblju nakon stjecanja neovisnosti, osobito onih iz Albanije, Turske i Kosova. Nasuprot useljavanju stranaca ističu se tokovi emigracije državljana Makedonije. Stoga je pozitivni migracijski saldo u državi rezultat useljavanja stranaca s privremenim i produljenim boravkom. Istodobno je Makedonija i dio balkanske migrantske rute za migrante iz azijskih i afričkih zemalja.
Gorski masiv Stare Galičice je bil v pleistocenu izrazito preoblikovan z ledeniškim delova-njem. Na podlagi detajlnega morfografskega kartiranja ledeniških oblik je bil določen ob-seg poledenitve, ki ...je bil veliko večji kot ga navaja predhodna literatura. Osrednji del gor-skega masiva je prekrival ledeni pokrov, od katerega so navzdol odtekali odtočni ledeniki. Na podlagi morfometričnih analiz sledov poledenitve je bila ugotovljena ravnovesna meja viška zadnje poledenitve na nadmorski višini 1840 m.
This paper reports the first finding of two native species in the flora of the Republic of Macedonia, namely Pedicularis hoermanniana (Orobanchaceae) and Petasites kablikianus (Asteraceae). Both ...species were found on Mt. Jablanica in the upper part of the Belička River valley (SW Macedonia), while P. kablikianus was also found in the upper part of the Pena River valley in the Šar Mountains (NW Macedonia)
PDF
