The book discusses the minor settlements that dotted the territory of present-day Slovenia in the Roman period. This geographically diverse territory was crossed by important lines of communication ...and divided between three large administrative units of the Roman state: Italy and the provinces of Noricum and Upper Pannonia. Twenty-six authors wrote contributions on individual settlements in a comprehensive and clear manner roughly following a common concept. The presentation of each settlement opens with its location and name in Antiquity, possible habitation traces from prehistory, mentions in ancient literary texts and documents, and recovered epigraphic evidence. The next, main part offers an overview of the archaeological remains from the Roman period: topography, infrastructure, buildings, cemeteries and portable remains of particular significance. This is followed by the information on the status of a settlement, social standing of its inhabitants, their administrative or military functions, as well as professional or ethnical background. All is brought together in an outline of the historical development of each settlement.
The paper focuses on the impact of the Stjepović-Skočibuha family in shaping the settlement of Suđurađ on the island of Šipan near Dubrovnik. It discusses the social, economic, and cultural context ...of Šipan in the 16th century, with special reference to the development of Suđurađ. Biographical data of the progenitors of the Stjepović-Skočibuha family are presented, who are merited with the construction of two representative summerhouse and economy assemblies in the settlement, which over time became the main landmarks of Suđurađ. The starting hypothesis of the research is that the summerhouse assemblies of Tomo and especially Vice Stjepović-Skočibuha significantly influenced the urban structuring of the settlement. The stylistic characteristics and organization of the two building assemblies and the associated lands have been analysed in relation to the settlement, with a detailed transcription of the Austrian cadastre from the first half of the 19th century, including an analysis of land ownership and uses of individual land plots, which confirmed the starting hypothesis. The heirs of the family were still the majority owners of buildings and land plots in Suđurađ at the time.
The author's aim has been to point out changes in population density and settlements in the Neretva Delta zone (Croatia). A special emphasis has been put on those old settlements, which were situated ...on the mountainous (karst-calcareous) area, and on the formation of new settlements on the junction of mountainous zone and alluvial plain, then on the alluvial plain itself. The author's intention has also been to emphasize the period when these changes happened and causes, which provoked these changes. It is incontestable that the intensity of changes is determined by contemporary economic Delta valuation expressed through modern agriculture, traffic, trade and especially port activities. All these changes have been taking place for the last thirty years since the economic aspiration in Delta moved from the mountainous area to the alluvial plain.
Since 1991 the Town of Imotski has been a separate administrative unit with five rural setttlments (Vinjani Donji, Vinjani Gornji, Glavina Donja, Glavina Gornja and Medvidovića Draga) and one urban ...settlement (Imotski). By comparing demographic features of Imotski with previously mentioned rural settlements the authors came to the following conclusions: emigration, deruralisation and population decrease influenced all settlements, but are more evident in the rural settlements than in Imotski.
This work deals with the status and changes of Croatian National Minority (Burgenland Croats or Gradiscan Croats) in the Güssing County of Burgenland Federal State in Austria from 1923 to 1991. About ...five centuries of continuos existence of Croats in this area is now endangered with the remarkable decrease of their absolute number as a consequence of assimilation and emigration. Therefore many Croatian settlements which have existed there for many years thanks to relative isolation, are easily loosing its Croatian identity.
Stanovanjske aspiracije so pomemben vidik analize stanovanjskega trga, vendar obstaja le malo empiričnih raziskav stanovanjskih aspiracij prebivalcev neformalnih naselij v državah v razvoju. Zato ...avtorji v tej raziskavi preučujejo stanovanjske aspiracije prebivalcev neformalnega naselja Ayobo v Lagosu v Nigeriji. Izvedli so presečno raziskavo 1.151 gospodinjstev v naselju, pri čemer so kot orodje za zbiranje podatkov uporabili strukturirani vprašalnik. Podatke so preučili z opisno statistično in kategorično regresijsko analizo. Rezultati so pokazali, da ima večina anketirancev nizke dohodke in živi v najemniških stanovanjih ali sobah v skupnih hišah (ang. rooming houses). Približno 73 % anketirancev se namerava preseliti drugam; od teh se jih 56 % namerava preseliti v stanovanja z lastno kuhinjo in kopalnico. Razlogi za selitev so slabo stanje trenutnih bivališč, spremembe lastništva in velikosti gospodinjstva ter želja po uporabi lastne kuhinje in kopalnice. Poleg teh razlogov so se način odstranjevanja odpadkov, skupna raba kuhinje in kopalnice, zaposlenost, starost in zakonski stan izkazali za dejavnike, ki so najbolje napovedali stanovanjske aspiracije anketirancev. To pomeni, da bi morali gradbeni investitorji za to, da uresničijo preference in aspiracije prebivalcev nigerijskih neformalnih naselij, nameniti ustrezno pozornost zakonskemu stanu, starosti, zaposlitvi in lastništvu stanovalcev ter dati poudarek gradnji cenovno dostopnih enodružinskih hiš in stanovanjskih blokov, kot tudi strategijam izboljšanja dostopa do osnovne infrastrukture in storitev.
V prispevku so predstavljene temeljne značilnosti sistema naselij in središč v Srbiji. Močan proces industrializacije v drugi polovici 20. st. je povzročil intenzivno urbanizacijo, ki je pripeljala ...do povečanja števila mestnih naselij in njihove rasti, z izrazito prevlado glavnega mesta Beograd. Sistem naselij v Srbiji je predstavljen s hierhijo mest in njihovih prostorsko-funkcijskih območij, ki so določena v državnem prostorskem načrtu. Teritorialna organizacija države je delno zaključena in določena na makroregionalnem in lokalnem nivoju.
U radu se razmatra stupanj ostarjelosti stanovništva 6508 seoskih naselja Hrvatske. Upotrijebljen je posebni model bodovnog pokazatelja ostarjelosti. Tipizacija koja se temelji na bodovnoj ...vrijednosti ima sedam tipova (stupnjeva) ostarjelosti: 1 – na pragu starenja, 2 – starenje, 3 – starost, 4 – duboka starost, 5 – vrlo duboka starost, 6 – izrazito duboka starost i 7 – krajnje duboka starost. Seoska populacija Hrvatske bodovana je sa 66,5 bodova, što znači da 2011. godine prema stupnju ostarjelosti pripada 4. tipu – duboka starost. Izračun za gradsku populaciju Hrvatske daje 67,0 bodova, što znači da također pripada 4. tipu – duboka starost. U Hrvatskoj je nastupila zrela posttranzicijska faza u promjeni dobnog sastava; obilježavaju je kontrakcija mlade skupine i ekspanzija stare (na djelu je poodmakli stupanj demografskog starenja) te smanjenje razlika među funkcionalnim skupinama stanovništva. Gube se tako i razlike između gradskog i seoskog stanovništva; obje populacije obilježava jednako visoki stupanj ostarjelosti. Ni među županijama razlike nisu velike, a glavnina je smještena unutar dva razreda; seosko stanovništvo četrnaest županija pripada 4. tipu, a pet županija 5. tipu. Najnepovoljnije je stanje u Ličko-senjskoj županiji, u kojoj seosko stanovništvo pripada 6. tipu. U čak 45% administrativnih jedinica (od ukupno 556) stanovništvo seoskih naselja zahvaćeno je vrlo visokim stupnjem ostarjelosti (tipovi 5, 6 i 7). Ostale administrativno-teritorijalne jedinice uglavnom pripadaju 4. tipu (37,9%) i 3. tipu ostarjelosti (16,5%). Nedvojbeno je da su hrvatska sela demografski opustošena. Na djelu je proces homogenizacije hrvatskoga seoskog prostora u smjeru sve višeg stupnja ostarjelosti stanovništva. Seoska naselja postaju zajednicama staračkih domaćinstava, bez mladih i nasljednika, većina i bez bioreprodukcijske moći za možebitni demografski oporavak. Može li selo računati na doseljavanje iz grada kada i samo gradsko stanovništvo boluje od depopulacije, denataliteta i demografskog starenja?
U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská republika). Pokazuje se da je on većim dijelom reguliran zakonima i podzakonskim aktima. Imena naselja ...određuje i mijenja Vlada SR sa suglasnošću naselja, a imena dijelova naselja određuje i mijenja Ministarstvo unutarnjih poslova SR na prijedlog naselja. U kompetenciju naselja ulazi određivanje imena ulica, trgova i javnih objekata unutar naselja. Zakonski je regulirano da se imena naselja i njihovih dijelova navode na državnom jeziku (tj. na slovačkom), a također je regulirano i imenovanje naselja na jezicima manjina. Propisana je obvezatnost uporabe imena naselja odnosno njihovih dijelova onako kako ih je odredila Vlada SR odnosno Ministarstvo, npr. pri sređivanju prometnih planova, statističkih pregleda, kartografskih djela, u javnim glasilima, u službenoj djelatnosti državnih organa i područne samouprave itd. Postupak promjene imena naselja danas se djelomice oslanja i na tradiciju, što znači da nije u cijelosti zakonski reguliran. Riječ je prije svega o stručnim nazivoslovnim komisijama, odnosno savjetodavnim povjerenstvima, koje u postupku promjena imena (ne samo imena naselja) ispunjavaju jednu od najvažnijih funkcija, no kojih djelatnost u današnjim zakonima nije jasno definirana. Postojanje i rad nazivoslovnih komisija oslanja se na tradiciju i zakonsku regulaciju iz bivše slovačko-češke države. Njihova djelatnost u svezi s promjenama imena naselja i drugih imena određena je u starijim zakonima. Pravno jasno definiranu funkciju danas ima samo stručna ko mi sija koja služi kao savjetodavni organ za standardizaciju zemljopisnoga nazivlja izvan SR i nazivlja nenaseljenih zemljopisnih objekata unutar SR. Ona djeluje od 1996. pri državnomu Uredu za geodeziju, kartografiju i katastar SR (Názvoslovná komisia Úradu geodézie, kartografie a katastra SR).
Koristeći Bourdieuov teorijski okvir, rad nastoji istražiti strukturu kulturne participacije i njenu povezanost sa socijalnim obilježjima ispitanika koji stanuju u novim stambenim naseljima i ...lokacijama u Zagrebu i susjednim gradovima (Samoboru, Velikoj Gorici i Zaprešiću). Anketno istraživanje provedeno je 2014. godine na ciljanom uzorku od 308 ispitanika. Faktorskom analizom identificirana su četiri obrasca kulturne participacije: „participacija u visokoj kulturi“, „čitanje i konzumacija kulturnih programa“, „aktivno bavljenje umjetničkim i primijenjenim aktivnostima“ i obrazac „auditivna kultura“. Kako bi se ustanovio utjecaj odabranih sociodemografskih obilježja, faktori su pretvoreni u aditivne skale, na kojima je provedena analiza varijance i t-test. Sa skalom „participacija u visokoj kulturi“ povezani su obrazovanje, radni status, zanimanje ispitanika te prosječni mjesečni prihod kućanstva. Sa skalom „čitanje i konzumacija kulturnih programa“ povezani su ženski spol, dob, obrazovanje i bračni status, a sa skalom „aktivno bavljenje umjetničkim i primijenjenim aktivnostima“ povezan je od svih obilježja samo ženski spol. Skala „auditivna kultura“ nije povezana ni s jednim sociodemografskim obilježjem. Ovo istraživanje potvrđuje važnost socioekonomskog statusa za potrošnju visoke kulture te važnost roda u objašnjenju pojedinih oblika kulturne participacije. Razlika u kulturnoj participaciji stanovnika grada Zagreba i stanovnika susjednih gradova nije se utvrdila.
PDF
