Cilj. Otvoreni istraživački podaci postaju bitan čimbenik istraživačkog procesa u svim znanstvenim disciplinama, pa tako i u arheologiji koja je predmet ovoga rada. Samim tim dio su i procesa ...oblikovanja novoga znanja. Cilj je ovog istraživanja utvrđivanje i opis čimbenika oblikovanja istraživačkih podataka povezanih s arheologijom i otvorenom znanosti kojima se može utjecati na unaprjeđenje kvalitete otvorenih istraživačkih podataka u svrhu njihove ponovne uporabe u novim istraživanjima i arheološkoj zajednici.
Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno metodom sadržajne analize dostupnih članaka i publikacija koji su proizašli iz znanstvenih istraživanja te projekata u području arheologije i otvorene znanosti.
Rezultati. Pregledom i sadržajnom obradom relevantnih članaka ukazuje se na najznačajnije odrednice istraživačkih podataka te na tradiciju primjene digitalne tehnologije u arheologiji. Kroz istraživanje je definirano sedam faza primjene digitalne tehnologije koje je moguće percipirati kao razine zrelosti primjene digitalne tehnologije. Otvoreni istraživački podaci i njihova ponovna uporaba od interesa su za istraživačku, ali i širu zajednicu. Kao čimbenici istraživačkih podataka u arheologiji utvrđeni su arheološki podaci, arheološki zapis, životni ciklus istraživačkih podataka, digitalni objekt, strukturirani i povezani otvoreni podaci, citiranje otvorenih istraživačkih podataka, digitalni repozitorij i kvaliteta otvorenih istraživačkih podataka. Kod svakog od navedenih čimbenika istraženi su, opisani i povezani pojedini fenomeni. Proces je bitan jer se samo tako može osigurati povjerenje korisnika u istraživačke podatke za ponovnu uporabu, odnosno osigurati potrebna razina kvalitete otvorenih istraživačkih podataka. Utvrđena su daljnja područja istraživanja s obzirom na granularnost trajnog identifikatora u području arheologije i dimenzije kvalitete istraživačkih podataka za ponovnu uporabu.
Ograničenja. U okviru ovog istraživanja u obzir su uzeti samo radovi koji su objavljeni na hrvatskome ili engleskom jeziku, pa nisu uključeni rezultati relevantnih istraživanja predstavljenih na drugim jezicima. Istraživanja o otvorenim istraživačkim podacima u mnogim su sredinama u začetku. Veći broj istraživanja koji je proveden i objavljen u publikacijama za područje arheologije temelji se na studijima slučaja ili na prigodnim uzorcima. Ovim istraživanjem nisu detaljnije istraženi metapodaci.
Praktična primjena. Kreiranje otvorenih istraživačkih podataka zahtijeva sudjelovanje istraživača ili stručnjaka iz područja arheologije, ali i informacijskih znanosti. Rezultati ovog istraživanja mogu im pomoći u razumijevanju primjene digitalne tehnologije te unaprjeđenju procesa nastajanja, pohrane, dugotrajnog očuvanja, kao i ponovne uporabe otvorenih istraživačkih podataka.
Originalnost/vrijednost. Istraživanja o otvorenim istraživačkim podacima na području Hrvatske u početnoj su fazi. Nedostaju istraživanja o tome kako je moguće kreirati otvorene istraživačke podatke i kako ih ponovno upotrijebiti. Ovaj rad daje doprinos u proširenju spoznaja o digitalnom tijeku pohranjivanja istraživačkih podataka u arheologiji, čimbenicima oblikovanja otvorenih istraživačkih podataka te dimenzijama kvalitete za njihovu ponovnu uporabu.
Ovaj članak predstavlja pregled najvažnijih razvojnih događaja na području arhivske službe u okviru članica EU-a. Prikazuje zajedničke aktivnosti i projekte, prijedloge za priključenje arhivskih i ...drugih kulturnih ustanova na radno područje Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, uključujući obveze koje određuje slovenski Zakon o dostupnosti informacija od javnog značaja (ZDIJZ - Zakon o dostopu do informacij javnega značaja). Prikazuje i statističku analizu uporabe u čitaonicama i u okviru online pristupa članica EU-a, ulogu nacionalnih arhiva u okviru državne uprave i razvoja e-uprava. Obuhvaća i prijedlog nove uredbe o zaštiti osobnih podataka te novosti koje bi se trebale odnositi i na arhive. U zadnjem dijelu opisuje prijedlog Uredbe Vijeća o promjeni Uredbe (EGS, Euratom) br. 354/83 u vezi deponiranja arhivskog gradiva institucija na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci.
Problemi s dostupnošću ploča iverica izazov su za građevinare i tvrtke koje se tim materijalom koriste u svojim proizvodnim tehnologijama. Tijekom proizvodnje vratnih krila stvara se znatna količina ...ostatka od obrade drvnih ploča, koji na godišnjoj razini čini potencijalno veliku sirovinsku bazu. S obzirom na konceptualnu vezu između aktivnosti kružne ekonomije (CE), resursa i gospodarenja otpadom, potrebno je uložiti napore kako bi se taj drvni ostatak obradio i ponovo iskoristio za proizvodnju ploča iverica. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi fizikalna svojstva i ekološku prihvatljivost iverja dobivenog u procesu obrade (glodanja) lignoceluloznih kompozitnih materijala. Utvrđeno je da po dimenzijama, gustoći i sadržaju formaldehida takvo iverje može biti alternativni izvor sirovine za proizvodnju ploča iverica. Međutim, potrebno je odabrati odgovarajuću vrstu materijala, ali i kontrolirati ekološka (higijenska) svojstva izrađenih ploča iverica.
Cilj ovoga rada bio je dati kritički pregled trenutačnoga stanja nastanka otpadnih voda u različitim procesima u svijetu te njihovu upotrebu u navodnjavanju. Zatim je dan kratak pregled klasifikacije ...otpadnih voda i njihove mogućnosti krajnje uporabe. Nadalje, dan je konkretan pregled navodnjavanja otpadnim vodama, uz relevantne znanstvene radove u kojima su proučavani utjecaji navodnjavanja otpadnim vodama na biljke, tlo, ljude i okoliš. Naposljetku, poseban osvrt dan je na smjernice i politike koje su predložili dionici EU-a u vezi s integracijom ponovne upotrebe otpadnih voda u planiranje i upravljanje vodama u kontekstu kružnoga gospodarstva, s posebnim naglaskom na nove tehnologije.
Uz sve veću svijest o potencijalno štetnim utjecajima životnog kruga na
okoliš, očuvanju prirodnih resursa, državnim propisima protiv odlaganje
otrovnih tvari na odlagalištima i dosljednom razvoju ...tržišta recikliranih
komponenti i materijala, sada je dostupno više opcija za dispoziciju
ponovnog korištenja elektroničke opreme (npr. osobna računala,
računalnih monitora i sl.). Rastavljanje je prva faza u procesu recikliranje
otpadne električne i elektroničke opreme. Ručno rastavljanje se pokazalo
najefikasnijom metodom. Automatizirani sustavi nalaze primjenu samo
kada se rastavlja relativno jednolik tip opreme ili sklopova. Promjene
postava mogu povećati brzinu rastavljanja pomoću efikasnog toka
materijala. Ovaj članak prikazuje prijedlog postava konfiguracije linije za
rastavljanje koja je dizajnirana za rastavljanje elektroničkih uređaja koji
se tipično nalaze u segmentu stambenog otpada, a koji se obično nazivaju
potrošačka elektronika. Ovaj članak također predstavlja novi koncept kao
moguće rješenje u postojećim postavima za poznate probleme koji se
javljaju tijekom procesa rastavljanja kao što je brzina rastavljanja, dizanje,
rizik kontaminacije, buka alata i preopterećenja u operatora sortiranja.
U radu se razmatra odnos prava na ponovnu uporabu informacija javnog sektora, uređenog u Zakonu o pravu na pristup informacijama na temelju Direktive 2013/37/EU o ponovnoj uporabi informacija javnog ...sektora (PSI direktiva), prema autorskom i srodnim pravima. Najprije se pravo na ponovnu uporabu informacija javnog sektora razgraničuje od prava na pristup informacijama. Utvrđuje se da autorsko i srodna prava predstavljaju ograničenje primjeni prava na ponovnu uporabu informacija javnog sektora. Utvrđuju se vrste autorskih djela i predmeta srodnih prava koji se uglavnom stvaraju u službi. Posebno se analiziraju pravni režimi pripadanja autorskih i srodnih prava na djelima i predmetima srodnih prava koji su nastali u izvršavanju državne i javne službe te se upozorava kakav je njihov utjecaj na mogućnost ponovne uporabe informacija javnog sektora. Daju se prijedlozi de lege ferenda u svezi s autorskopravnim uređenjem, koji bi omogućili bolju primjenu prava na ponovnu uporabu informacija javnog sektora.
U radu se zagovara potreba osnivanja repozitorija projekata kao jezgre za podršku, razmjenu i ponovno korištenje konstrukcijskog znanja. Takav softverski sustav trebao bi omogućiti ponovnu uporabu ...znanja iz specifičnih područja, te usmjeravati neiskusne konstruktore. Formalizacija strukture znanja predlaže se izgradnjom konstrukcijske ontologije. Predložena arhitektura za implementaciju slijedljivosti i upravljanja znanjem temeljena je na tri nivoa: primjeni, opisu i izvoru. Predloženi model toka konstrukcijskog procesa oslanja se na projektni plan — strukturu koja bi trebala predstavljati, sakupiti i organizirati sve tipove znanja i podataka koji su poznati ili bi trebali biti poznati prije početka razvoja novog proizvoda.
We argue a need for a design projects’ repository as the core for supporting, sharing and reuse of design knowledge. Such software system should enable reusing the knowledge of a given domain, and be able to guide inexperienced designers. A formalization of a domain knowledge structure is proposed by building the design ontology. The proposed traceability and knowledge management implementation architecture is founded on three layers: application, description and source. The proposed design process workflow model rely on design plan — the structure that should represent, collect and organize every type of knowledge and data that is or should be known prior to start of a new design project.
U radu je prikazan proces osposobljavanja računala Mac Pro (Apple Inc., SAD) za ponovnu uporabu nadogradnjom osnovnih komponenti te njegova priprema za obradu audio i video materijala. Životni ciklus ...tehničkih i elektroničkih proizvoda sve je kraći pa zbog toga raste količina EE otpada (električni i elektronički otpad) što znatno ugrožava okoliš. Prilikom analize hardvera i nadogradnji elemenata za obradu računalnih informacija, provedena su mjerenja (eng. benchmarks) čiji rezultati pokazuju da je računalo Mac Pro, bez obzira na starost, sposobno nositi se sa zahtjevnim procesima koji uključuju obradu multimedijskih materijala. Uspješnom nadogradnjom multimedijske radne stanice osposobljeno je računalo za zahtjevne radne zadatke obrade slike i zvuka. Prikazani su i pojašnjeni pojmovi recikliranja, ponovne uporabe te osnovne regulative vezane za EE otpad. Korištenjem nadograđenih računala smanjuje se proizvodnja EE otpada čime se aktivno doprinosi očuvanju okoliša.
Ponovna su uporaba i oporaba postali iznimno važni zbog brzoga
napretka tehnike koja vodi do ubrzane zastare elektroničkih
uređaja. Rastavljanje je prvi korak u procesu oporabe. Iako skuplje,
ručno ...se rastavljanje pokazalo kao najučinkovitije. Automatizirani
sustavi nalaze gospodarnu primjenu samo pri rastavljanju
istovrsnih uređaja ili sklopova. Promjene u postavu mogu povećati
brzinu rastavljanja učinkovitijim kretanjem materijala. Zamisao
novoga razmještaja radnih mjesta za rastavljanje elektroničkih
uređaja predstavlja rješenje za poznate probleme s postojećim
postrojenjima.
