SAŽETAK
Totalna laringektomija kao metoda kirurškog liječenja tumora područja glave i vrata nosi doživotne posljedice koje su funkcionalnog, psihološkog i socijalnog karaktera, a jedna od najtežih ...jest gubitak sposobnosti glasnog govora. Zbog toga rehabilitacija glasa/govora poslije totalne laringektomije predstavlja važan aspekt funkcionalne rehabilitacije laringektomirane osobe. Dvije najčešće korištene metode usvajanja alaringealnog govora jesu ezofagealni (EF) i traheoezofagealni (TEF) glas/govor. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u akustičkim vrijednostima ezofagealnog i traheoezofagealnog glasa te na osnovi objektivnih akustičkih parametara prikazati i obrazložiti koji od ova dva modaliteta alaringealnog glasa posjeduje akustičke vrijednosti bliže vrijednostima laringealnih glasova. Materijali i metode: Proveli smo retrospektivno istraživanje na 75 ispitanika u Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata Kliničkoga bolničkog centra Zagreb. Akustičke vrijednosti mjerene su programom za akustičku analizu glasa LingWAVES SLP Suite Pro VPR (WEVOSYS medical technology GmbH – Germany) te su analizirani slijedeći parametri: fundamentalna frekvencija, intenzitet, varijacije u osnovnoj frekvenciji (jitter), varijacije u intenzitetu glasa (shimmer). Rezultati statističke analize pokazali su da postoji statistički značajna razlika (p<0,05) između dvije skupine alaringealnih govornika na svim mjerenim parametrima osim na vrijednosti varijacija u intenzitetu glasa. Zaključak: Traheoezofagealni glas/govor postiže bolje rezultate od ezofagealnog glasa/govora na svim mjerenim akustičkim parametrima. Vrijednosti TEF govora značajno odstupaju od vrijednosti urednoga laringealnog glasa.
Argus® II prva je retinalna proteza odobrena za liječenje slijepih pacijenata koji boluju od retinalne pigmentoze. Godine 2011. primila je oznaku CE-a (engl. European Committee) te 2013. odobrenje ...FDA-a (engl. Food and Drug Administration). Retinalna proteza pruža stabilnu, sigurnu i dugotrajnu retinalnu stimulaciju. Poboljšanje vida s retinalnim protezama ovisi o poboljšanju vidne rezolucije, razvoju točnog neuralnog obrasca za obradu slike i poboljšanju biološke kompatibilnosti uređaja kako bi se osigurala dugotrajnost. Jednom tema narodne predaje i znanstvene fantastike, ideja povratka vida slijepim osobama danas se približava realnosti.
Introducere Defecte maxilare sunt create de tratamentul chirurgical al neoplasmelor benigne sau maligne, malformații congenitale și de traume. Mărimea și localizarea defectelor influențează gradul de ...afectare și dificultate în reabilitare protetică. Lipsa de sprijin, de retenție, și stabilitatea sunt probleme comune de tratament protetice pentru pacientii care au avut un maxilectomie. Prezentare de caz Pacienta de sex feminin P.C in varsta de 48 de ani, a fost diagnosticata in anul 2006 in cadrul departamentului de Chirurgie OMF al Spitalului „Sf. Spiridon „ din Iasi cu Carcinom mucoepidermoid de bolta palatina, tratat prin rezectia chirurgicala, radioterapie si ulterior realizarea unei proteze obturator. Luand in considerare aspectul actual al cavitatii orale a pacientei, am hotarat sa realizam asanarea cavitatii orale si realizarea unei noi proteze obturator. Rezultate si discutii Rezultatul final al tratamentelor aplicate in Baza Clinica de Invatamant Stomatologic din Iasi a fost unul pozitiv, deoarece am reusit sa refacem functiile stistemului stomatognat. Concluzii Scopul acestei prezentari de caz este de a demonstra beneficiile și aplicabilitatea reabilitarii protetice maxilo-faciale adecvate. Planificarea tratamentului multidisciplinar este esențială pentru realizarea retenției și funcționalitatii adecvate a protezei. Acest raport clinic descrie o modalitate de realizare a protezei obturator maxilare, în condiții unei edentatii extinse maxilare, și o edentatie totală mandibulară în scopul de a obține de retenția optimă
Gubitak zuba može uzrokovati gubitak pacijentove okluzijske, žvačne, estetske, fizionomske, fonetske i psihosocijalne funkcije. Najčešća metoda terapije potpuno bezubih pacijenata i onih s malim ...brojem preostalih zuba su potpune ili pokrovne proteze. Jedan od najvažnijih kliničkih i laboratorijskih postupaka u njihovoj izradi jest izrada funkcijskog otiska. Svrha ovog rada je prikazati postupke uzimanja funkcijskih otisaka u izradi potpunih i pokrovnih proteza korištenjem standardnih tehnika i materijala. Točan funkcijski otisak, zajedno s ostalim pravilno provedenim kliničkim i laboratorijskim postupcima, osigurava dobru retenciju i stabilizaciju proteze, što je preduvjet da se pacijentu vrate izgubljene funkcije.
Svrha: Svrha ovoga rada bila je procijeniti utjecaj termocikliranja na čvrstoću savijanja poliamidnog
materijala za bazu proteze. Materijali i metode: Testiran je poliamidni protezni materijal ...(Valplast),
a kao kontrola korišten je PMMA (Vertex). Trideset primjeraka svakog materijala izrađeno je za ispitivanje
čvrstoće savijanja prema standardu ISO 1567. Svi su uzorci pripremljeni i čuvani 48 sati u vodi
na temperaturi od 37 °C, a zatim su podijeljeni u tri jednake skupine (n = 10). Ispitivanje čvrstoće
savijanja obavljeno je odmah nakon uranjanja u vodu te nakon termocikliranja (5 °C/55 °C, 2c/min.)
poslije 3000 i 5000 ciklusa. Ispitivanje fleksibilnosti provedeno je na trima točkama u univerzalnom
stroju za testiranje na brzini križanja od 5 mm/min. Konačna čvrstoća savijanja izračunata je formulom:
FS = 3PL/2bd2. Dvosmjerna ANOVA s Tukeyjevim post hoc testom primijenjena je na razini .05
statističke značajnosti. Rezultati: tatistički značajno smanjenje čvrstoće savijanja zabilježeno je nakon
termocikliranja poslije 3000 ciklusa za PMMA-e i 5000 ciklusa za oba materijala. Čvrstoća savijanja
PMMA-e bila je značajno veća u odnosu na poliamid za sve ispitane uvjete (p < 0,05). Zaključak:
Termocikliranje je vrlo nepovoljno djelovalo na čvrstoću savijanja materijala poliamida i materijala
PMMA za bazu proteze.
Współczesny „zwrot materialistyczny” skłania do ponownego przemyślenia potencjału gender i queer studies poprzez konfrontowanie ich zakresu z refleksją nad tym, co rzeczywiste i namacalne. Dotyczy to ...zwłaszcza podejścia do problemu ciała zanurzonego w empirii choroby, a już zwłaszcza niepełnosprawnego, które wy¬maga przeszczepu lub noszenia protezy. Bywa ono bowiem ujmowane jako znak podmiotowości „w ruchu”, zawsze gotowej na tożsamościowe „złożenie” oraz relacyjne stawanie-się-z-innym. Uzupełniane poprzez substytuty niepełnosprawne ciało przestaje w ten sposób podlegać reżimom wiedzy/władzy, zyskując w zamian nowy polityczny potencjał, który daje się odczytać w porządku subwersji i emancypacji. Szkoła sztucznych zębów (1978) Mirona Białoszewskiego wydaje się syntezą queerowych antycypacji poety oraz jego wyprzedzających epokę zainteresowań sferą ciała postludzkiego. Opisywane w utworze kłopoty użytkownika protezy obejmują bowiem namysł nad zarówno zdyskursywizowaną, jak i oporną wobec władzy dyskursu stroną materialnej rzeczywistości. Noszenie sztucznej szczęki ujawnia więc w utworze kulisy „teatru ról społecznych”, sposoby kreowania normatywnej tożsamości człowieka jako twórcy, partnera seksualnego, uczestnika życia codziennego. Staje się jednak także pretekstem dla bardziej fundamentalnych, ontologicznych rozpoznań – do kwestionowania granicy między podmiotem i przedmiotem, a zwłaszcza między biologicznym istnieniem oraz jego technologicznym przedłużeniem. Niepiękne, niesprawne i coraz bardziej nie-ludzkie ciało zdradza tu dzięki protezie swój kolejny po queerowaniu, performatywny aspekt, mocno zakorzeniony w feno¬menie dysponujących sprawczością realiów. U Białoszewskiego otwiera to pod¬miot na hybrydyczną egzystencję, będącą już zawsze skutkiem pozostawania-w-relacji oraz nieustannych negocjacji z dyktującymi warunki rzeczami. Poetycki namysł nad taką nieesencjalną tożsamością zdecydowanie wykracza tym samym poza ramy poststrukturalistycznego paradygmatu. Obraz współkonstytuującego się z protezą człowieka można by już raczej umieścić w perspektywie poszukiwań wyprzedzających posthumanizm.
Primary prosthetic voice restoration by performing tracheoesophageal puncture (TEP) and immediate insertion of a voice prosthesis at the time of total laryngectomy (TLE) is presently the method of ...choice. This enables the easiest and most comfortable voice rehabilitation with the patient still under general anesthesia when the first prosthesis is inserted. Reconstruction of the pharynx with e.g. free revascularized or pedicled flaps does not preclude surgical prosthetic voice restoration. The TEP can even be done as a primary procedure after total laryngectomy and total pharyngectomy when the full circumference of the neopharynx has to be reconstructed, provided the esophagus is still present at the level of the trachea. Since indwelling devices may have a more robust construction, their device-life generally is longer than that of their non-indwelling counterparts. Indwelling devices have the unique advantage in that patient's dexterity plays a lesser role in the daily maintenance of the device. With a few refinements in the surgery of TLE several postlaryngectomy problems can be avoided or diminished such as hypertonicity of the pharyngoesophageal (PE) segment and a poor contour of the stoma. The combination of Heat and Moisture Exchanger (HME) and indwelling voice prosthesis contributes to a significant improvement of both pulmonary function and voice quality. The solution of the majority of prosthesis and TE-fistula related problems by the well trained physician, make prosthetic voice restoration a safe procedure.
Stapedotomija ili stapedektomija su metode izbora za liječenje otoskleroze, a postoji velik broj proteza koje se koriste u
obje kirurške tehnike. Konstantna evaluacija postoperativnih ishoda sluha ...ključna je za vrednovanje najboljeg tipa i materijala
za korištenih u kirurškom liječenju otoskleroze. Ovo je istraživanje nerandomizirana retrospektivna analiza pragova sluha
prije i nakon stapedektomije ili stapedotomije u 365 pacijenata tijekom desetogodišnjeg razdoblja. Pacijenti su na temelju
tipa operacije i proteze svrstani u tri grupe; stapedektomija s postavljanjem Schuknechtove proteze, stapedetomija s Causse
ili Richardovom protezom. Postoperativni ABG izračunat je oduzimanjem BC PTA od AC PTA. Tonskim audiogramom
su evaluirani pragovi sluha prijeoperativno i postoperativno u rasponu od 250 Hz do 12 kHz. Rezultati pokazuju smanjenje
zračno-koštanog prozora na <10 dB u 72% pacijenata s Schucknecht protezama, dok je u grupi pacijenata s Richardovim
protezama takvih pacijenata bilo 70%, a u grupi pacijenata s Causse protezama 76%. Rezultati su bili slični za sve tri promatrane
opcije. Odluka o tipu operacije i proteze trebala bi biti individualna za svakog pacijenta, a ishod operacije ne ovisi
o tipu proteze.
PDF
