Savremeni religijski trendovi obično govore o individualizaciji i privatizaciji religijskih osjećanja, što je najčešće izraženo kroz maksimu vjerovanja bez pripadanja (Davie, 1990), dok je u Bosni i ...Hercegovini obrnuta situacija. U posljednjoj deceniji prošlog i početkom 21. vijeka svjedočimo oživljavanju i revitalizaciji religije, kao i usponu kolektivističke religije i religioznosti. Visoka stopa religijske i konfesionalne identifikacije, kojoj smo svjedočili na popisima stanovništva 1991. i 2013. godine, nije bila motivisana jedino vjerskim već prije društvenim, istorijskim, političkim i kulturološkim razlozima, koji su pratili tok društvenih kretanja i promjena. Religijska pripadnost, koja je ranije, tokom socijalističkog društvenopolitičkog uređenja, bila duboko u privatnoj sferi življenja, sad postaje društveno poželjna, a religijska identifikacija bitna identitetska odrednica. Religijsko se tako potvrđuje kroz nacionalno i obrnuto – nacionalnost biva neraskidivo vezana za religijsku pripadnost i time postaje smetnja integraciji i demokratizaciji. Teorijskom analizom i sintezom dosadašnjih istraživanja, novijih trendova u sociološkom proučavanju religije, nastoji se sagledati religijska situacija u bh. društvu, koja se iskazuje od obnove i povratka religije u javni prostor do njezinih ideoloških manifestacija. Navedeni pristup religijskom značajan je iz bar dva razloga: teorijski ‒ jer korespondiraju sa zaokretom u savremenoj sociologiji religije, koji je usmjeren prema odgovoru na pitanje kako, nasuprot ranijem – zašto se vjeruje; dok sa druge strane, možda i važnije, ako pravilno sagledamo odnose u Bosni i Hercegovini, imamo društvenopolitičke razloge, gdje nam ponuđeni odgovori bitno mogu pomoći u rješavanju odnosa crkve i države, odnosno jasnog određivanja mjesta religije u javnom životu i njene uloge u savremenim društvenopolitičkim kretanjima i promjenama.
O nastanku gradskog parka Hober ima malo novijih radova koji se uglavnom temelje na prijepisima onih prijašnjih. Od vremena nastanka do danas prostor gradskog parka, danas i park-šume Hober, ...doživljava niz promjena uvjetovanih različitim društveno-ekonomskim i prirodnim okolnostima koje su se događale kroz povijest, a koje se događaju i danas. Prostor Hobera prolazi kroz različite razvojne faze, od prirodne šume iz koje nastaje preko gradskog parka koji se održava i njeguje, sve do razine zakonske zaštite u park-šumu. Godine 1969. je sukladno Odluci o proglašenju gradskog parka u Korčuli rezervatom prirodnog predjela, Hober zaštićen prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji park-šuma. Nakon zakonske zaštite slijedi najveće njegovo zapuštanje. Gubitak identiteta gradskog parka i park-šume Hober događa se dugi niz godina kao posljedica nedostatka neophodnih mjera održavanja, uslijed širenja naselja i izostanka potreba i kulture građana, što uvjetuje njegovu degradaciju i gubitak kompozicijske osnove. Nedostatak istraživanja i naklonosti za obnovom i uređenjem ovog vrijednog prostora dovelo je zone ugroženosti sve do samih granica parka ali i unutar njega. Grad Korčula prepoznaje vrijednosti gradskog parka Hober koji traže adekvatnu valorizaciju i obnovu. Unatoč tomu, područje Hobera i gradskog parka ima značajnu biološko-ekološku, prostornu, estetsku, rekreacijsku i turističku važnost u kontekstu grada Korčule. Cilj je rada inventarizirati, analizirati i valorizirati postojeće stanje park-šume Hober i cjelokupnog prostora Hobera u odnosu na stanje kroz povijest i danas, te obrazložiti njegovu vrijednost i mogućnosti uređenja i obnove. Kroz istraživanja je obuhvaćeno prikupljanje postojeće arhivske građe, dokumentacije, kartografskih prikaza i katastarskih podloga vezanih za park. Kompleksno terensko istraživanje je obuhvaćalo i inventarizaciju te analizu postojećeg stanja parka, vrtno-arhitektonskih i biološko-ekoloških elemenata. Na osnovi provedenih istraživanja određena su područja prirodnog i kulturnog krajobraza na istraživanom području. Odabrani su kriteriji koji najcjelovitije prezentiraju istraživano područje. Definiranjem zajedničkih mjerila za određivanje krajobraznih vrijednosti za oba tipa krajobraza, njihova usporedba daje potpuni pregled vrijednosti i mogućeg vrednovanja svakog posebno i njihovu biološko-ekološku i socio-gospodarsku cjelovitost. Ocjene mjerila krajobraznih vrijednosti ujedno predstavljaju na određeni način njihovu osjetljivost na promjene i negativne utjecaje. Svrha dane klasifikacije i vrednovanja istraživanih krajobraza trebaju biti preporuke pomoću kojih se donose dugoročne strategije razvoja i korištenja. Uređenjem i obnovom parka treba naglasiti sve njegove vrijednosti koje se trebaju valorizirati u širem kontekstu Hobera. Dobiveni rezultati daju doprinos postizanja ravnoteže između zaštite i razvoja.
'Dobričić' je stara autohtona sorta vinove loze podrijetlom s otoka Šolte, a njezin plod je nadaleko prepoznatljiv je po intenzivnoj tamnocrvenoj boji pokožice. Nekada je ova sorta vinove loze ...sačinjavala glavninu trsova otočkih vinograda. Danas je u revitalizaciji kao otočni brend. DNK analizom su utvrđene njezine srodne veze s mnogim dalmatinskim sortama. Vino proizvedeno od sorte 'Dobričić' je bogato tvarima boje, ukupnim i pojedinačnim fenolima, te pokazuje značajnu antioksidacijsku aktivnost.
Crkva Gospe od Zdravlja izgrađena je početkom 18. stoljeća, a bila je u upotrebi sve do 1939. godine, kada se u njoj prestaje obavljati bogoslužje. Riječ je o manjoj jednobrodnoj građevini ...pravokutnog tlocrta bez apside, nadsvođenoj poluvaljkastim zidanim svodom. Unatoč tomu što je crkva proglašena nepokretnim kulturnim dobrom, zbog derutnog stanja i zapuštenosti, te zbog mogućnosti potpunog urušavanja, pod hitno je trebala konzerviranje i restauriranje. Iz tog razloga pokrenut je projekt obnove, koji su u suradnji s društvom Brolanenses, Javnom ustanovom Park prirode Biokovo i Općinom Brela proveli istraživači s Odjela za arheologiju i Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. Korištenjem različitog raspona interdisciplinarnih metoda, u radu se rekonstruira kompleksan istraživački proces valorizacije i revitalizacije kulturnog dobra, od trenutka izgradnje crkve, proučavajući pritom povijesne okolnosti u kojima kulturno dobro egzistira, a na koncu i propada, do izrade statičkog elaborata i prijedloga sanacije građevine, čija je spomenička vrijednost, bez obzira na njezinu „skromniju“ arhitekturu i nekanonsku povijesno-umjetničku osobitost, potvrđena trajnom zaštitom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Rad se dijeli na dva osnovna dijela. U prvom dijelu analizira se šest osnovnih
označitelja s pomoću kojih se oblikuje postojeći značenjski okvir identifikacije Velebitske
primorske padine u javnom ...znanju i imaginaciji suvremena hrvatskog društva. To su:
nadmoć prirodnih sila; dubinsko siromaštvo; ekstremni ergonomijski (radni) tlak; tehnička
konzervativnost mjesnog društva; slaba socijalna gustoća; rasutost razvojnog subjekta
područja. Kada se ta obilježja promatraju međusobno svezano, dobiva se semiotični
"portret" područja ne samo bez valjane razvojne budućnosti nego i područja za razvoj
funkcionalno nesposobna. Stoga se u drugom dijelu rada aktualizira pitanje o uporištima
revitalizacije područja. Koristi se pojam: revitalizacija, jer se njome teži naznačiti kako
je mjesno društvo, odgovarajućim praksama revitalizacije potrebno tek pripremiti za
aktivni/autonomni razvitak. Na tom se tragu analizira šest osnovnih uporišta (moguće)
revitalizacije. To su: promjena javne predodžbe o subjektu mjesnog razvitka; nova
kulturna strategija u odnosu na područje; definicija nove funkcionalne vrijednosti područja
na nacionalnoj razini; (re)valorizacija prometne cjelovitosti područja; oblikovanje
gospodarske strukture relativno neovisne o prirodnoj osnovi područja; izgradnja mreže
razvojnih institucija. Svako spomenuto uporište počiva na svojevrsnim "snopovima"
posebnih praksa koje ga sadržajno diferenciraju. No bitno je, pri tomu, podsjetiti kako
se skiciranim revitalizacijskim pristupom sugerira međusobna povezanost socio/kulturnih
promjena, promjena u gospodarskoj politici i politici. infrastrukture te u izgrađivanju
specifične mreže razvojnih ustanova. Ili, drugačije rečeno, po srijedi je područje gdje se
klasičnim "sektorskim" pristupom mjesnom razvitku ne će postići očekivani rezultati.
Prilagođena ponovna uporaba graditeljskog naslijeđa jedna je od ključnih komponenata modela održivog razvoja i istovremeno temeljno načelo doktrine očuvanja baštine. Ponovnim korištenjem ...graditeljskog naslijeđa razvoj društva može imati ekološke, socijalne, ekonomske i druge koristi. Prikazani odabrani primjeri kao studije slučaja potvrđuju teze i polazišta iz ovoga rada.
Problematizirajući pitanje revitalizacije velebitskoga područja, autorica predstavlja
projekt Kapelica od Mirova – projekt smješten na prostoru srednjeg Velebita, u neposrednoj
blizini lokaliteta ...Mirovo, koji nije sam sebi svrha već je produkt istraživanja i duboke
povezanosti s Velebitom koji su na koncu rezultirali idejnim rješenjem koje uzima u
obzir elemente prošlosti, tradicije, suvremenosti, a anticipira i budućnost – radi ponovnog
zbližavanja čovjeka i planine, ali i čovjeka i čovjeka te čovjeka i njemu transcendentnog.
Pritom ne koristi isključivo arhitektonski pristup već zagovara cjeloviti i interdisciplinarni
pristup rješavanju problema revitalizacije koji stavlja naglasak na očuvanje tradicije i
izvornosti Velebita i velebitskoga načina života.
Trgovački centri specifičan su proizvod i simbol potrošačkog društva i kulture,
a njihova je pojava bila jedan od najvidljivijih znakova transformacije postsocijalističkih
gradova. Namjera ovog rada ...ukazati je na povezanost procesa decentralizacije
i suburbanizacije trgovine s promjenama u zadarskoj gradskoj jezgri. Prvi cilj istraživanja
bio je utvrditi stanje zadarske povijesne jezgre s obzirom na njezine komercijalne,
poslovne i turističke funkcije. Kako bi se ustanovila zastupljenost pojedinih
tipova sadržaja, provedeno je terensko istraživanje kojim su popisani i kategorizirani
poslovni prostori unutar povijesne gradske jezgre. Drugi cilj istraživanja bio je ispitati
kako različiti tipovi aktera koji su profesionalno vezani za prostor povijesne jezgre
percipiraju njezino trenutno stanje te kako vide glavne smjernice revitalizacije. U tu
svrhu provedeno je kvalitativno istraživanje. Na temelju istraživačkih nalaza u radu se
razmatraju promjene koje se odvijaju u zadarskoj povijesnoj jezgri kao i opće smjernice
revitalizacije.
Revitalizacija lana u Hrvatskoj Brunšek, Ružica; Andrassy, Maja; Butorac, Jasminka
Tekstil,
2014, Volume:
63, Issue:
1-2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Sa svrhom podupiranja intenzivnijeg korištenja relativno brzo obnovljivih izvora sirovine za primjenu u različitim industrijama te u skladu s općim stavom veće odgovornosti prema okolini i potrebom ...zaštite prirodnih resursa, lanena vlakna, uz druga stabljična vlakna, danas ponovo postaju važna u strategiji gospodarskog razvoja. Potencijai ove industrijske biljke je: pozitivan utjecaj na okolinu i gospodarstvo. Naime, proizvodnja lanenih vlakana ne samo da udovoljava zahtjevima tekstilne i drugih industrija, već pruža i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. SWOT analizom ocijenjena je opravdanost i svrsishodnost pristupa revitalizaciji lana. Lan se može ubrojiti među strateške tekstilne sirovine u Hrvatskoj, a obnavljanje proizvodnje lana kao industrijske sirovine za tekstilnu (odjeća i tehnički tekstil) i druge industrije (prehrambeni i medicinski proizvodi) ima solidne temelje za razvoj lanarstva i u budućnosti.
Ovaj rad prikazuje osvrt na implementaciju upravljačkog sustava otvorene arhitekture, tzv. Enhanced Machine Controller-a (EMC2), koji je primijenjen na glodalici kao ispitnom postavu. Razvoj ispitnog ...postava motiviran je edukacijskim i istraživačkim potrebama, osobito u području razvoja i analize algoritama za nadzor i upravljanje procesima obrade odvajanjem. EMC2 sustav je razmatran s obzirom na kompatibilne hardverske komponente i mogućnosti prilagodbe specifičnostima obradnog stroja, kao i mogućnostima za industrijsku primjenu. U radu su također prikazane tehničke karakteristike ispitnog postava i upravljačkog sustava.
PDF
