Prispevek obravnava jezikoslovne spolne kategorije v slovenščini in italijanščini, v prvi vrsti pri osebnih občnih imenih za nekatere javne funkcije (npr. minister, ministrica, il ministro, la ...ministra). Oba jezika poznata imena moškega in ženskega slovničnega in leksikalnega spola; referenční spol moških imen je širši, saj se lahko nanašajo na moške, moške in/ali ženske odnosnice, v italijanščini tudi le na ženske. Ujemanje kaže na vodilno vlogo slovničnega (in z njim prekrivnega leksikalnega) spola, čeprav lahko prevlada tudi referenčni, predvsem ko gre za spolno izključujoče kategorije kot pri analiziranih imenih za javne funkcije v italijanščini. Izbrane javne položaje so ženske lahko zasedale šele v 40. letih 20. stoletja, še danes so na teh položajih večinoma moški (izjema so sodnice), kar kaže na prevladujoč moški socialni spol.
Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani in Komisija za slovenski jezik v javnosti pri Slovenski akademiji znanosti in umetnosti sta v torek, 23. oktobra 2018, organizirali okroglo mizo »Jezik in ...spol«, ki je potekala na Filozofski fakulteti v Ljubljani. Izhodišče razprave je bil sklep Senata Filozofske fakultete o izmenični rabi moške in ženske slovnične oblike za vse spole v pravilnikih Filozofske fakultete, s sogovornicami in sogovorniki pa sta organizatorja želela razpravo razširiti na vprašanja, kakšne možnosti ponuja slovenski jezik za uporabo spolno občutljivega jezika in kako v slovenskem jeziku zagotavljati vključujoč jezik v različnih družbenih situacijah. Objavljamo zapis je po posnetku dogodka, ki je na voljo na YouTubu.
Osteoporoza u muškaraca Kardum Pejić, Mirjana
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
01/2023, Volume:
31, Issue:
2 Osteoporoza
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Osteoporoza je progresivna metabolička bolest karakterizirana sniženjem koštane mase i poremećajem mikroarhitekture koštanog tkiva. Kao posljedica nastaje povećana krhkost kostiju i sklonost ...prijelomima. Najčešće kliničke manifestacije bolesti su prijelomi kralježaka i vrata bedrene kosti. Produženjem očekivanog trajanja života osteoporoza postaje rastući problem u većini razvijenih zemalja svijeta. Osteoporotični prijelomi su sve češći uzrok smrtnosti, invaliditeta, gubitka samostalnosti i promjene kvalitete života. Zbog starenja stanovništva osteoporoza je među najvažnijim uzrocima zdravstvenih kriza razvijenog dijela svijeta, s visokim troškovima koji imaju tendenciju rasta u budućnosti. S javnozdravstvenoga gledišta žene su zanimljivije nego muškarci jer žive duže i u svakoj dobi imaju nižu mineralnu gustoću kosti u usporedbi s muškarcima, što uz ubrzani gubitak koštane mase u prvim godinama nakon menopauze pridonosi znatno većem riziku prijeloma kosti. Stopa smrtnosti povezana s prijelomima kuka, kao i vertebralnim i drugim većim prijelomima, viša je u muškaraca nego u žena. Dijagnoza idiopatske osteoporoze primjenjuje se za muškarce mlađe od 60 godina u kojih nema drugih mogućih uzroka bolesti. U njih je niska mineralna gustoća kosti (BMD) najvećim dijelom posljedica niske vršne koštane mase. U oko 40 – 60 % muškaraca nalazi se sekundarna osteoporoza, a involucijska osteoporoza nastaje u muškaraca starijih od 60 godina kao rezultat smanjenja koncentracije testosterona i IGF-1. Postojeći kriteriji za dijagnozu osteoporoze u žena mogu se koristiti i kod muškaraca. U liječenju osteoporoze bisfosfonati, teriparatid i denosumab dokazano povećavaju BMD u muškaraca. Primjena androgena pokazala se učinkovitom u muškaraca s hipogonadizmom, no opravdanost njihove primjene u eugonadnih muškaraca još uvijek je predmet rasprava.
V príspevku opisujemo lastnosti spola samostalniških frazemov s pomensko sestavino 'človeško'. Na osnovi slovarskih razlag in besedilnih realizacij smo frazemom določili slovnični spol, vključno s ...podspolom človeškosti in živosti, ter referenčni spol. Primerjava je razkrila, da lahko frazemi, specifično vezani na spol, ob neaktualiziranih slovarskih razlagah ohranjajo oz. poglabljajo določene s spolom pogojene stereotipne predstave o moških oz. ženskah.
Pandemija izazvana širenjem koronavirusa teškog akutnog respiratornog sindroma 2 dovela je do značajnih promjena u globalnoj ergonomiji rada. Naime, tisuće zaposlenika iznenada su uobičajene radne ...prostore zamijenile kućnim prostorom ne bi li se smanjilo širenje virusa i obuzdala pandemija. Kako bi se opisale mišićno-koštane tegobe u uvjetima rada od kuće te analizirali novonastali uvjeti rada od kuće, ovo presječno pilot-istraživanje obuhvatilo je 232 zaposlenika telekomunikacijske tvrtke: 121 muškarca (52,2 %) u dobi od 23 do 62 godine i 111 žena (47,8 %) u dobi od 23 do 53 godine, koji su radili od kuće osam mjeseci, tj. od 16. 3. 2020. do 4. 12. 2020. Za potrebe ovog istraživanja autori su izradili virtualni upitnik u kojem su ispitanici samostalno procijenili intenzitet bolova u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, uvjete rada od kuće te razinu vlastite tjelesne aktivnosti. U odnosu na vrijeme prije rada od kuće, 90 ispitanika (39,1 %) prijavilo je jače bolove u donjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, pri čemu je pogoršanje bola u vratu i gornjem dijelu leđa prijavilo 105 ispitanika (45,7 %), a bola u šakama njih 63 (27,2 %). Samo trećina zaposlenika nije prijavila mišićno-koštane tegobe tijekom rada od kuće. Muškarci su značajno rjeđe prijavili bol u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa (p=0,033; p=0,001 odnosno p=0,013). Posebnu prostoriju za rad od kuće imalo je 69 ispitanika (29,9 %), odvojeni radni prostor njih 75 (32,4 %), a njih 87 (37,7 %) nije imalo radni prostor, pa su najčešće radili u blagovaonici (njih 30). Pisaći radni stol za rad nije imalo 95 ispitanika (40,9 %), a ergonomsku radnu stolicu imalo je njih tek 75 (32,3 %). Od ispitanika koji žive s ukućanima (N=164), njih 116 (70,7 %) smatralo je da ih ukućani ometaju u radu stalno ili povremeno. Više od polovice ispitanika (52 %) smatralo je da radi dulje kod kuće nego na poslu, i to značajno više žene (p=0,05). Samo je 69 ispitanika (29,9 %) uzimalo češće predahe, i to značajno češće stariji zaposlenici (p=0,006). Naši rezultati upućuju na to da, radi sprječavanja mišićno-koštanih tegoba, zaposlenike treba educirati o metodama i načinima prilagodbe neergonomske opreme, korištenju pauza, potrebi tjelovježbe, a poslodavce treba educirati o potrebi organizacije radnog vremena u novim uvjetima rada od kuće.
Prispevek bo v kontekstu ulične poezije izpostavil žensko vprašanje, pri čemer bodo za obravnavo te problemske teme uporabljeni primeri tako avtorjev kot avtoric (slednje prihajajo iz domačega in ...tujega kulturno-jezikovnega okolja). Najprej bo predstavljena utemeljitev besedne zveze »ženska ulična poezija«, sledile bodo opredelitve biološkega in družbenega spola, spolnih vlog, feminizma in maskulizma, ki jim bodo dodani reprezentativni primeri iz prakse, nato pa bo sledila še pregledna zgodovina ženske ulične poezije v slovenskem prostoru od domnevno prve pojavitve v začetku 80. let 20. stoletja (Neca Falk) do prvega desetletja 21. stoletja.
Poimenovanja oseb in njihova slovarska obravnava se razlikujejo glede na to, ali poimenujejo osebe po bioloških ali družbenih funkcijah in dejavnostih. Predstavljena so spolno nezaznamovana ...poimenovanja oseb in tvorjenost spolno specifičnih poimenovanj za ženske osebe, kot jih kaže gradivo v splošnih razlagalnih slovarjih, in sicer v obeh izdajah Slovarja slovenskega knjižnega jezika in v Slovarju novejšega besedja slovenskega jezika.
Svrha - Upotreba apela na seks u oglasima česta je praksa u promociji i njezina se prihvaćenost može razlikovati od kulture do kulture. U posljednjih je dvadeset godina procjenjivana na nekoliko ...tržišta uključujući i Brazil gdje je provedeno ovo istraživanje. Svrha je rada izmjeriti u oglasima koliko apel na seks utječe na potrošače uspoređujući ulogu spola i percepcije o idealiziranim tijelima modela.
Metodološki pristup - Provedena su dva kvazieksperimenta korištenjem podataka iz neprobabilističkog uzorka prikupljenih putem online upitnika. Ove studije razmatraju učinak upotrebe apela na seks u oglasima. U prvoj se koriste oglasi za teretanu za usporedbu stavova i namjere kupnje između muškaraca i žena. U drugoj se procjenjuje korištenje ženskih modela s idealiziranim ili bez idealiziranog izgleda u oglasima za pivo.
Rezultati i implikacije - Uočeno je da su oglasi s manje izraženim apelom na seks bolje ocijenjeni, ali među onima s izraženijim apelom na seks, muškarci ocjenjuju bolje oglase sa ženskim modelima koji posjeduju karakteristike koje se uobičajeno smatraju privlačnima. Međutim, žene bolje ocjenjuju oglase sa ženskim modelima i bez obilježja koja se uobičajeno smatraju privlačnim. Stoga se zaključuje kako spol može utjecati na format oglašavanja koji bi poduzeća trebala koristiti. Ako se fokusiraju na žene kao ciljnu skupinu, bolje je koristiti modele koji nemaju „idealne“ karakteristike, dok kod muškaraca suprotno može imati značajniji učinak. Ova očito nedosljedna perspektiva pristranosti na temelju spola presudno je pitanje za menadžere i znanstvenike.
Ograničenja - Istraživanje je temeljeno na ograničenom skupu podataka - brazilski ispitanici. Korišteni je uzorak prigodan i nije zasnovan na vjerojatnosti.
Doprinos - Ovo je prvo istraživanje koje koristi kvazieksperimentalni pristup povezujući stavove spolova o markama i oglasima s idealiziranim tijelima modela i učinke apela na seks na oglase.
Sve je više istraživanja u društvenim znanostima koja se bave temama povezanima s lezbijkama, gejevima, biseksualnim, transrodnim, interspolnim i queer (LGBTIQ) osobama u Hrvatskoj. Osim toga, u ...uzorku svakog istraživanja mogu biti i LGBTIQ osobe. Unatoč tomu, najčešće se pretpostavlja da su sve osobe u uzorku heteroseksualne i cisrodne, pa je u upitnicima koji mjere sociodemografske varijable često ograničen broj kategorija u kojima se LGBTIQ osobe mogu prepoznati. Posljedica takvog pristupa mjerenju nedovoljno je poznavanje ostvarenog uzorka, što može utjecati kako na tumačenje rezultata, tako i na odustajanje LGBTIQ osoba od sudjelovanja u istraživanju ili odgovaranja na pojedina pitanja. Takav pristup predstavlja i kršenje etičkog načela znanstvenog istraživanja o postupanju bez diskriminacije ili povlašćivanja na osnovi spola, rodnog identiteta i izražavanja ili seksualne orijentacije. Ovaj rad donosi preporuke za istraživanja u smjeru prepoznavanja LGBTIQ osoba, odnosno uključivanja različitih spolnih/rodnih identiteta i seksualnih orijentacija kao mogućnosti odgovora pri konstrukciji upitnika. Preporuke se temelje na pregledu različitih pristupa mjerenju spola, roda i seksualne orijentacije u hrvatskim i međunarodnim istraživanjima, teorijskim pretpostavkama te iskustvu autorica u stručnom radu s LGBTIQ osobama. Mogući korak prema prepoznavanju LGBTIQ identiteta jest uvođenje pitanja o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u istraživanja u kojima bi te varijable mogle biti relevantne za istraživanu temu. Također, s obzirom na to da se varijabla spola redovito koristi, uz uobičajene odgovore “muški” i “ženski”, koji nisu primjenjivi na dio populacije, predlaže se ostavljanje prostora za samoidentifikaciju ili opciju “nešto drugo”. Uz konkretne prijedloge čestica, rad donosi obrazloženja ključnih pojmova važnih za istraživanja koja uključuju LGBTIQ osobe.
PDF
