Nedovršnik (tudi) v slovenščini lahko ne izraža eksplicitno potekanja, iztekanja in s tem trajanja dejanja ali njegove ponavljalnosti, pač pa o dejanju le poroča, ga zgolj poimenuje - in tako izraža ...zgolj njegov obstoj. Taka raba nedovršnika je zlasti trojna: a) splošno poročanje ali poizvedovanje o dejanju (To smo že delali; ali si danes že jedel?), b) nikalnost (Tega nisem nikoli pisal), c) raba nedovršnikov ali glagolov kategorialno obojega vida, ko je nedovršnosti težko pripisati jedrni pomen potekanja, iztekanja (trajanja) dejanja (To jim je zelo škodovalo; kaznovali jih še bodo; podatke so natančno analizirali).
The book contributes new insights to the research in the field of anthropology of (post)socialism, culture of consumption, gender and memory. It is based on the testimony of interlocutors who offer ...an insight into the “structure of the feeling” of the socialist era through the practice of consumption, from which on the one hand the complex economic and political dynamics and diverse disciplinary regimes are being reflected and the understanding of power, resistance and emancipation on the other. Author establishes critical distance towards the approach, which discusses socialism as a totalitarianism and shows that socialist policies were not simply dictated from above, but negotiated between the state and its citizens. The female consumer in socialism did not only respond to social barriers and obstacles of history, but she also actively co-created social time. By studying how consumers interpreted and created mutual connections between material objects, moral reputation and (self)respect, the book also shows certain specific elements of Slovenian and Yugoslav development of the European countries after the Second World War.
Ženske in migracije Rosulnik, Klara Kožar
AS. Andragoška spoznanja,
10/2015, Volume:
21, Issue:
3
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Skozi zgodovino so raziskovalci migracij svojo pozornost namenjali predvsem moškim med migranti, danes opažamo povečano raziskovalno zanimanje za migrantke. Ta neuravnoteženi pristop ogroža pogled na ...migracije kot spolno zaznamovan proces. Migracija namreč prinaša velike življenjske spremembe in izkušnje, ki jih ne glede na časovno obdobje moški in ženske doživljajo različno. V članku poskušam odgovoriti na vprašanje, zakaj so bile migracijske izkušnje žensk v zgodovini prezrte ali stereotipno obravnavane ter zakaj v sodobnosti govorimo o feminizaciji migracij. Žensko predstavim kot aktiven subjekt v migracijskem procesu, ki z zavestno odločitvijo za spremembo v življenju prevzame odgovornost za svoje življenje in nadzor nad njim.
Pričujoči članek temelji na analizi romantičnega resničnostnega šova ljube- zen na seniku. čeprav se zdijo klasični miti o romantični ljubezni osrednjega pomena, avtorica podari prednost ...razumevanju tega, s kakšnimi diskurzi šov uprizarja spol in razred, na podlagi česar poskuša razumeti, s kakšnimi diskurzi se v šovu ljubezen na seniku konstruira identiteta ženske spodnjega družbenega razreda. Takšni diskurzi so pomembni, ker zgodbe, ki jih lahko gledalci spremljajo v okviru resničnostnega šova, niso več samo del zasebne domene, ampak postanejo del diskurza, ki oblikuje odločitve o javni politiki in demokratični civilni družbi. Avtorica išče vzroke za visoko gledanost šova tudi v takratni slovenski družbeni klimi, na katero je imel velik vpliv ideološki vzpon tradicionalne in konservativne desnice.
Image of Japan among Slovenes SHIGEMORI BUČAR, Chikako
Acta linguistica asiatica,
01/2019, Volume:
9, Issue:
1
Journal Article
This paper presents the process and mechanism of borrowing from Japanese into Slovene. Japan and Slovenia are geographically and culturally quite distant, and the two languages are genealogically ...not related. Between such two languages, not many borrowings are expected, but there is a certain amount of borrowed words of Japanese origin in today's Slovene. The focus of this paper is on the words of Japanese origin that are well integrated in today’s Slovene. Firstly, the process of borrowing is analysed: there are three main phases for successful borrowing from Japanese into Slovene, but during the process, some obstacles may hinder the completion of this process, so that further creative use of some borrowed words in the Slovene environment cannot be expected. The second part of this paper will closely look at the loanwords of Japanese origin which are already recorded as headwords in today’s dictionaries of Slovene. The loanwords are analysed in relation to the borrowing process and adjustments, their semantic fields, and wherever possible, their diachronic changes in use, and other specifics. At the end, the image of Japan seen through the borrowing process and consolidated loanwords is summarized, and possible development of borrowing in the near future is predicted.
Namen prispevka je na kratko predstaviti in utemeljiti, zakaj je znotraj jezika oz. v našem primera v slovenščini, možna celostná izrazitev referenčnega spola le na poimenovalni ravni, medtem ko ...skladenjska oz. slovnična razmerja v procesu upovedovanja in s ciljem jasnega sporočanja zahtevajo prevlado slovničnega ujemanja, ki lahko ohranja najvišjo možno skladenjskopomensko razločevalnost leksike in s tem tudi jasnost ubesedenega.
The purpose of this paper was to investigate the connection between the concept of individual resilience and the concept of satisfaction with family life as a basis for evidence-based intervention ...planning to promote positive development and prevent risk behaviours among children and young people. The survey included a representative sample of 4,821 students from the City of Zagreb, and the age of the participants was from 14 to 19 years old. Modified versions of the Resilience and Youth Development Module CHKS (California Department of Education, 1997) and the Family Satisfaction Scale FACES IV (Olson & Gorall, 2006) were applied. In the aim of achieving the goals of this paper, the following statistical methods and analyses were used: Kolmogorov-Smirnov test, Chi-Squared test, Pearson's correlation coefficient, as well as simple and multiple regression. There were significant gender differences: girls showed higher Empathy, Problem Solving & Cooperation and Communication than boys, while boys showed higher Self-efficacy & Self-awareness. Furthermore, there was a gender difference in satisfaction with family life: boys were more satisfied with family life than girls. There were significant positive correlations between aspects of individual resilience and family life satisfaction, and a higher level of aspects of individual resilience significantly predicted satisfaction with family life.
U radu se istražuju veze između preferencija i navika mlađih adolescenata u području digitalnih igara i njihovi profili s obzirom na spol i višestruke inteligencije. Istraživanje je provedeno 2015. ...godine na empirijskom uzorku od 1262 učenika u dobi između 11 i 15 godina. Velika većina tih učenika (86,9 %) redovno je igrala digitalne igre. Mlađe adolescentice provode prosječno 8,7 sati tjedno igrajući digitalne igre, a mlađi adolescenti u prosjeku tjedno provedu 17,7 sati igrajući digitalne igre. Učenici koji su ostvarili viši rezultat u dijelu upitnika koji se odnosi na interpersonalnu inteligenciju proveli su više vremena igrajući digitalne igre, a oni koji su ostvarili viši rezultat u vizualnoj/prostornoj i naturalističkoj inteligenciji igrali su digitalne igre u manjoj mjeri. Većina učenika (41,6 %) igrala je digitalne igre duže od pet godina. Mlađi adolescenti više su voljeli arkadne i sportske igre, a djevojke su više voljele logičke, online i avanturističke žanrove. Arkadne (akcijske/igre pucanja/platformske) i avanturističke igre pretežno su igrali učenici koji su ostvarili veći broj bodova u području logičko-matematičke inteligencije, a sportske (igre borbe) su pretežno igrali učenici koji su ostvarili veći broj bodova u tjelesno-kinestetičkoj inteligenciji. Strategijske igre bile su omiljeni žanr učenika koji su ostvarili niži rezultat u području glazbene/ritmičke inteligencije. Ti rezultati idu u prilog tvrdnji da individualna psihološka obilježja vode medijskoj selekciji i izgradnji obrazaca ponašanja. Suprotno tome, igranje igrice omiljenog žanra vjerojatno će dalje motivirati igrače za razvijanje specifične skupine vještina, strategija i navika.
Od demencije češće boluju žene Uzun, Suzana; Todorić Laidlaw, Ivana; Kušan Jukić, Marija ...
Socijalna psihijatrija,
03/2018, Volume:
46, Issue:
1
Journal Article
Open access
Demencija je sindrom globalnog i progresivnog oštećenja stečenih kognitivnih sposobnosti pri očuvanoj svijesti prouzročen organskom bolešću središnjeg živčanog sustava u kojem su posebno oštećene ...sposobnosti pamćenja, učenja, apstraktnog mišljenja, orijentacije te poimanja vidno‐prostornih odnosa. Prevalencija i incidencija
Alzheimerove bolesti (AB), najčešćeg uzroka demencije, znatno je veća kod žena nego kod muškaraca, a ta se razlika s dobi povećava. Dvostruko veća učestalost AB kod žena u odnosu na muškarce djelomično se može objasniti time što žene imaju očekivano dulji životni vijek. Žene imaju lošiju kognitivnu izvedbu na mnogim neuropsihologijskim testovima u odnosu na muškarce u istom stadiju bolesti, odnosno višestruke kognitivne funkcije kod žena teže su i
šire zahvaćene nego kod muškaraca. Mogući razlozi za ovakvu nepovoljnost naspram žena su redukcija estrogena u postmenopauzi, veće kognitivne rezerve muškaraca te utjecaj apolipoproteina E. Određeni biološki čimbenici također bi mogli objasniti različite kliničke manifestacije AB s obzirom na spol. Osim što prema prezentiranim
podatcima žene češće obolijevaju od AB, žene su također te koje u bitno većoj mjeri pružaju neformalnu njegu ljudima s demencijom, te su oko dvije trećine neformalnih njegovatelja žene. Zaključno, u daljnjem istraživačkom i kliničkom radu s AB svakako bi trebalo obratiti pozornost na spoznaje o spolnim razlikama u razvoju i progresiji ove bolesti.
V velikih mestih je varnost pomemben dejavnik. Strah pred kriminalom pa je dejavnik, ki ni odvisen od dejanske stopnje kriminala, ampak je neposredno povezan s kakovostjo prostora, ki vpliva na ...posameznikov občutek varnosti. Razlikuje se tudi glede na spol. V članku avtorici proučujeta strah pred kriminalom na javnih krajih na varnem območju velike metropole, pri čemer se osredotočata na to, kako na ta strah vplivajo prostorske značilnosti in kakšne so razlike med spoloma. Raziskava je bila leta 2017 izvedena v enem najvarnejših predelov Istanbula, ki ga tudi ženske dojemajo kot varnega. Vključevala je anketo, v kateri je sodelovalo 387 anketirancev in anketirank različnih starosti. Avtorici sta jih spraševali o strahu pred kriminalom na javnih krajih ter kdaj in zakaj ga občutijo. Izsledki so pokazali, da ženske tudi v varni soseski v mestu občutijo nekaj strahu ter da so med moškimi in ženskami pomembne razlike v tem, kako občutijo strah na javnih prostorih in v kakšnih okoliščinah.
PDF
