Cilj rada bio je ustanoviti stupanj bavljenja tjelesnom aktivnošću studenata Zdravstvenog veleučilišta, kao i eventualne spolne razlike u tjelesnoj aktivnosti, te pobliže ispitati odnos tjelesne ...aktivnosti i određenih osobina ličnosti (sramežljivost, samopoštovanje, ekstroverzija, neuroticizam).
Ispitan je 341 student (264 ženskog spola, 77 muškog) Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, prosječne dobi 20,65 godina. Sklop upitnika sastojao se od Baeckeova upitnika tjelesne aktivnosti (Baecke Questionnaire of Habitual Physical Activity, 1982), Skale sramežljivosti
(Cheek i buss 1981), Rosenbergove skale samopoštovanja (Rosenberg Self-Esteem Scale, 1965) te Eysenckova upitnika ličnosti (Eysenck Personality Questionairre, 1975).
Rezultati su pokazali da su studenti Zdravstvenog veleučilišta prosječno tjelesno aktivni te su muškarci tjelesno aktivniji od žena. Nadalje, ustanovljena je pozitivna povezanost između stupnja bavljenja tjelesnom aktivnošću i ekstroverzije te samopoštovanja, a negativna između stupnja bavljenja tjelesnom aktivnošću i sramežljivosti.
Može se zaključiti da bi dodatne analize trebale istražiti pravu strukturu povezanosti osobina ličnosti i stupnja tjelesne aktivnosti, no ona bez sumnje postoji te bi se time trebali voditi stručnjaci pri izradi planova i programa povećanja tjelesne aktivnosti kako u studentskoj tako i u općoj populaciji.
Cilj istraživanja bio je utvrditi povezanosti i razlike između roditeljskih procjena i analize dječjih crteža ljudske figure pri procjeni anksioznosti, agresivnosti i sramežljivosti djece.
U ...istraživanju je sudjelovalo 106 predškolske djece te 106 roditelja. Dječji crteži ljudske figure analizirani su na temelju emocionalnih indikatora koje je utvrdila Elizabeth Koppitz. Za prikupljanje roditeljskih procjena dječjega ponašanja korištena je Skala anksioznosti – subskala za procjenu agresivnoga ponašanja
Skale Pros/Ag i skala sramežljivosti.
Rezultati istraživanja pokazuju da je roditeljska procjena agresivnosti statistički značajno povezana s najviše emocionalnih indikatora (duge ruke, odsječene šake i nedostaje nos). Također je statistički značajno povezana s procjenama anksioznosti djece na temelju emocionalnih indikatora (prema E. Koppitz) i mogućim emocionalnim poteškoćama djece. Ostale roditeljske procjene nisu statistički značajno povezane s procjenama dječjega ponašanja iskazanih analizom dječjih crteža ljudske figure. Utvrđena je i statistički značajana razlika u roditeljskoj procjeni agresivnosti djece s obzirom na ukupan broj emocionalnih indikatora. Naime, što je dijete procijenjeno agresivnijim, to se utvrđuje više emocionalnih indikatora na crtežu ljudske figure. Na temelju roditeljskih procjena agresivnosti, anksioznosti i sramežljivosti može se objasniti statistički značajan dio anksioznosti djece kao i moguće emocionalne poteškoće djece procijenjene na temelju emocionalnih indikatora.
Istaknuti kulturni djelatnik XVIII. stoljeća fra Antun Žderić predavao je
filozofiju na franjevačkome filozofskom učilištu u Slavonskome Brodu te
je izrađivao vlastita skripta koja je diktirao ...studentima. Njegova su nam
predavanja sačuvana u dvama velikim rukopisima. Jedan se nalazi u
knjižnici franjevačkoga samostana u Kraljevoj Sutjesci, a drugi u franjevačkome
samostanu u Iloku. U ovome se radu donosi tekst što se nalazi u
drugome dijelu iločkoga rukopisa na stranicama koje nisu paginirane, od
108. do 120. stranice. Njegov je sadržaj: 1) Zadnji traktat četvrtoga dijela
filozofije: O moralnom znanju; 2) O ljudskoj sreći; 3) Prvo pitanje: Što je i
u čemu se sastoji ljudska sreća?; 4) Upit: Može li netko u ovozemaljskome
životu biti nazvan sretnim? 5) Pitanje drugo: Što je ljudski čin i u čemu
se sastoji njegova dobrota ili zloća?; 6) Pitanje treće i posljednje: Što je i
kolikostruka je moralna krepost općenito? 7) Upit: Koliko je subjektivnih
dijelova razboritosti?; 8) Zadnji upit: Što je sramežljivost, a što prijateljstvo?
PDF
