Žižula (Ziziphus jujuba Mill.) je mediteranska voćna vrsta koja svojim ukrasnim i oblikovnim karakteristikama upotpunjuje pejsažnu sliku urbanog prostora grada Skradina. Na području Skradina ova ...kultura je posađena u sklopu kućnih vrtova i samostalnih voćnjaka. Danas na području grada Skradina kuća s vrtom sve više poprima gradska obilježja i udaljava se od tradicionalnog seoskog vrta. Tradicija uzgoja žižule je prvenstveno u gospodarske svrhe (radi ploda), premda je poznato da se zbog izuzetne ljekovitosti od žižule mogu još koristiti listovi i kora. Cilj rada bila je valorizacija utilitarnih i ukrasnih vrtova te voćnjaka (sveukupno 36) na području grada Skradina u kojima je posađena žižula. Kroz anketno istraživanje u uzorku od 50 ispitanika s područja grada Skradina istražili su se stavovi i percepcije o ukrasnim karakteristikama, primjeni, održavanju i ulozi žižule u gospodarstvu Skradina. Terenskim istraživanjima je utvrđeno da su za krajobrazno uređenje i oblikovanje vrtova s žižulom najveće ocijene postigli ukrasni vrtovi u sklopu stambenog objekta. U pogledu zastupljenosti (pojavnosti) u vrtovima na ovom području prevladavaju utilitarne vrste. Najveći broj stabala žižule zabilježen je u voćnjacima bez stambenog objekta. Izvrsne ocijene su dodijeljene stablima žižule u okviru voćnjaka u sklopu stambenog objekta i utilitarnim vrtovima u sklopu stambenog objekta. Rezultati anketnog istraživanja pokazuju da je vegetativnim organima ove voćke u pogledu uresnosti dodijeljena ocjena izvrstan kao i njenoj ulozi u krajobraznoj slikovitosti. Ocjenjivači atraktivnijim smatraju primjenu žižule u vrtovima nego na javnim krajobraznim površinama i parkovima. Smatraju da ova kultura treba postati i skradinski brend.
Jujube (Ziziphus jujuba Mill.) is a Mediterranean fruit species that with its ornamental and design characteristics completes the landscape image of the urban space of the town of Skradin. In the area of Skradin this species has been planted in family house gardens and independent orchards. Nowadays family houses in the territory of the town of Skradin have been increasingly assuming urban features and departing from the traditional rural garden. The tradition of jujube cultivation is primarily for sale (for its fruit), although it is known that its leaves and bark can also be used because of their extremely beneficial medicinal properties. The specific objective of the paper was valorisation of utilitarian and decorative gardens and orchards (a total of 36) in the territory of the town of Skradin in which jujube had been planted. A survey research using the sample of 50 respondents from the territory of the town of Skradin explored attitudes and perceptions about ornamental characteristics, application, maintenance and the role of jujube in the economy of Skradin. According to field research findings, it was determined that ornamental gardens adjacent to a residential facility were given the highest grades for landscape architecture and garden design using jujube. According to prevalence in the gardens, utilitarian species prevail in this area. The highest number of jujube trees was recorded in orchards without an adjacent residential facility. Excellent grades were given to jujube trees in orchards adjacent to a residential facility and utilitarian gardens with an adjacent residential facility. According to survey research findings, vegetative organs of this fruit were given excellent grades in terms of ornamental features and its role in landscape picturesqueness. The evaluators deemed jujube tree more attractive in gardens rather than in public landscape spaces and parks. They believe that this species needs to become a Skradinian brand.
Kako se svjetsko stanovništvo svakodnevno povećava, tako se povećava i njihova potreba za hranom. Većina svjetske populacije nalazi se u urbanim središtima daleko od mjesta proizvodnje hrane. Kako bi ...se smanjila ovisnost o hrani, gradsko se stanovništvo okreće proizvodnji hrane u gradu, odnosno gradskoj poljoprivredi (GP). Naklonost prema gradskoj poljoprivredi povećava se u posljednjih nekoliko desetljeća. Oduševljenje GP raste na međunarodnoj i domaćoj razini, ali i u znanstvenoj zajednici. Nažalost, političari na lokalnoj razini teško se odlučuju za implementaciju GP u urbanističko planiranje. Razvojem poljoprivredne proizvodnje u gradu, pojavili su se različiti tipovi GP, podijeljeni u tri glavne kategorije: gradska poljoprivreda, prigradska poljoprivreda i gradski uzgoj. Osim višestrukih utjecaja (ekonomskih i ekoloških), GP ima značajan holistički pristup. Pojavljuje se na različite načine, te je izrazito lokalnog karaktera. Neki od društvenih učinaka GP mogu biti: poticanje civilnog aktivizma, ravnopravnosti spolova, društvena kohezija i socijalna uključenost, obrazovanje i očuvanje kulturne baštine. U svijetu postoji mnogo primjera gradske poljoprivrede, često s ekonomskom ili ekološkom ulogom kao primarnom. Međutim, u našem radu navodimo primjere iz Hrvatske s primarnom društvenom ulogom, te zaključno iznosimo perspektivu razvoja navedene uloge gradske poljoprivrede.
U radu je istražena veza između školske arhitekture i didaktičko-metodičke organizacije nastave u uvjetima tradicionalne (stare) škole. Školska arhitektura analizirana je u području školskih zgrada ...(učionica i opreme) i školskog okružja (igrališta s posebnim naglaskom na školske vrtove). Tradicionalna (stara) škola u hrvatskim uvjetima vremenski je određena od uvođenja državnog javnog školstva (Opći školski red, 1774.) do tridesetih godina XX. stoljeća. Istraživanje se temelji na analizi arhivske i objavljene građe, recentne i relevantne literature te terenskog istraživanja koje je provedeno na školskom području Velike Kopanice u dva navrata (1980. i 2021. godine). U istraživanju je korištena deskriptivna i post kauzalna metoda pri čemu je utvrđena veza između školske arhitekture i didaktičko-metodičke organizacije nastave. Školske zgrade (učionice), školske klupe i oprema uz veliki broj učenika u razredu ograničili su didaktičko-metodičku organizaciju nastave unutar tradicionalne nastave (frontalna, verbalna, pasivna za učenike, asocijalna i represivna). Istovremeno, školsko okružje s posebnim naglaskom na školske vrtove otvara niz mogućnosti koje su karakteristične za pokret nove škole: grupni i individualni oblici, samorad i aktivnost učenika, socijalizacija i suradnički odnosi, povezivanje teorije s praktičnim radom. Školski vrtovi omogućavaju unošenje dijela prirode u učionice pružajući učenicima zornost, sustavno promatranje i početak intelektualne spoznaje. Školska arhitektura u direktnoj je vezi s didaktičko-metodičkom organizacijom nastave. Pitanje je kako je moguće da i u suvremenoj školskoj arhitekturi ima niz oblika karakterističnih za tradicionalnu (staru) školu?
The paper investigates the connection between the school architecture and didactic-methodical organization of teaching in the conditions of traditional (old) schools. School architecture was analysed regarding school premises (classrooms and equipment) and the school environment (playgrounds with special emphasis on school gardens). The traditional (old) school in Croatian conditions is situated in the period from the introduction of the state public education (General School Order 1774) to the 1930s. The research was based on the analysis of archival and published materials, and field research. Field research was conducted in the school area of Velika Kopanica on two occasions, in 1980 and 2021. The descriptive and post-causal method was used in the research, and the connection between the school architecture and didactic-methodical organization of teaching was determined. School buildings (classrooms), school desks and equipment with a large number of students in the same class limited the didactic and methodological organization of teaching within traditional teaching (frontal, verbal, passive for students, asocial and repressive). At the same time, the school environment with special emphasis on school gardens opened up a number of possibilities that were characteristic of the new school movement: groups and individual activities, work of students, socialization and collaborative relationships, connecting theoretical with practical work. School gardens enable the introduction of a part of nature into classrooms, providing pupils with visual activity, systematic observation and the beginning of intellectual cognition. School architecture is in a direct connection with the didactic-methodical organization of teaching. How is it possible that in modern school architecture there are a number of forms characteristic of the traditional (old) school?
U radu su prikazani rezultati istraživanja dendroflore vrtova na području grada Skradina, koji je smješten u sjevernoj Dalmaciji, na desnoj obali rijeke Krke, u Šibensko-kninskoj županiji. Grad ...Skradin obuhvaća prostor od 186,79 km2 na kojem se nalazi 21 naselje. Urbani vrtovi na području grada Skradina su uglavnom neformalno oblikovani i uređeni. U njima su zasađene utilitarne i dekorativne vrste i u globalu ne posjeduju dobre kompozicijske karakteristike. Tijekom florističkog istraživanja u svibnju 2016. godine, analizirani su skradinski vrtovi različite veličine te je zabilježeno 74 svojti s dominacijom kritosjeme-njača (66 svojti; 89,19 %), među kojima su dvosupnice (59; 79,73 %) u većoj mjeri zastupljenije od jednosupnica (7; 9,46 %). Golosjemenjače su zastupljene s 8 svojti (10,81 %). Svojte su svrstane u 36 porodica. Porodica Rosaceae se ističe s najvećim brojem vrsta (13 vrsta; 17,57 %). U pogledu analize dendroflore s obzirom na tip habitusa (po Erhardtu i sur., 2002) dominiraju grmolike forme (33 svojte; 44,59 %), potom slijede stabla (31 svojta; 41,89 %, polugrmovi (3 svojte; 4,05 %), polugrmovi-sukulente (1 svojta; 1,35 %) i penjačice (6 svojti; 8,11 %). Zimzelene svojte (41; 55,40 %) su zastupljenije od listopadnih (33; 44,59 %). Od 74 svojte u istraženoj dendroflori Skradina 15 svojti (20,27 %) su autohtone.
U prilogu se analizira fenomen urbanog vrtlarenja u Zagrebu, pri čemu se
posebna pozornost posvećuje dvama različitim tipovima vrtova – „divljim“ vrtovima
nastalima na skvotiranome gradskom zemljištu ...pojedinačnim inicijativama odozdo i
zajedničarskim vrtovima, osmišljenima najčešće od udruga civilnog društva, no čija je
institucionaliziranost u konačnici učinak politika odozgo. Kako prvospomenuti vrtovi
na različitim lokacijama u Zagrebu postoje već nekoliko desetljeća, a potonji su nastali
tek početkom 2013. godine ili su još u nastajanju, pri istraživanju je korišteno nekoliko
metoda. Uz etnografski teren u naselju Jarun, obavljen kroz boravke u vrtovima, proučavanje
njihova izgleda i bilježenje što se u njima događa te intervjuiranje kazivača,
te uz prikupljanje dodatnih informacija pretragom arhivskih materijala, intenzivno je
praćena i recentna medijska artikulacija ovog fenomena, i to konzultiranjem televizijskih
emisija, novinskih članaka te napisa po internetskim portalima zainteresiranima
za ekološku problematiku.
S obzirom da je urbano vrtlarenje kao predmet istraživanja na raskrižju različitih humanističkih
i društvenih disciplina poput etnologije svakodnevice, urbane sociologije,
kulturne geografije i sl., ovaj se prilog teorijski naslanja na raznorodne doprinose, no
ujedno i nastoji ponuditi novu okosnicu za promišljanje teme koja u posljednje vrijeme
sve više pobuđuje pažnju znanstvene zajednice, ali i šire javnosti. Otuda naglasak na
specifičnim aspektima ulaganja u urbane vrtove, ali i na isto tako važnoj izloženosti
vrtova - pogledima, provalama, urbanističkim planovima koji ih kane dokinuti - koji
su dakako jedno drugim prožeti te povezani s inicijativama vrtlarskih i ostalih zainteresiranih
zajednica, kao i s perspektivama samih vrtova.
The book presents urban agriculture as an innovative and effective tool for achieving wider social effects regarding the participation in decision-making processes, social inclusion, and sustainable ...urban development. Despite the many social and economic benefits, this kind of agriculture has still not gotten the proper support at the international and national political levels. In Slovenia, there are no clear guidelines and standards for its promotion, protection and management. This is why one of the purposes of this book is to encourage the first step towards bridging the gap between the national and local levels. The overview of good urban agriculture practices in the countries of Central and Eastern Europe and North America attests that the wider social effects are most often ensured by community, social, educational, and therapeutic gardens that bring together many diverse stakeholders. The book illustrates how urban agriculture, when designed in a collaborative and inclusive manner, can result in improved public services, boost active citizenship, and contribute to a better urban structure and image.
U radu predstavljamo neke aspekte urbane poljoprivrede čime nastojimo ovu temu afirmirati kao značajnu za buduća sociološka i druga društvena istraživanja. U radu navodimo oblike u kojima se urbana ...poljoprivreda danas javlja te čimbenike koji su utjecali na raznolikost tih oblika. Nakon kratkog pregleda povijesnog razvoja urbane poljoprivrede, navodimo društvene značajke i funkcije različitih vrsta urbane poljoprivrede koje ona može imati u urbanom prostoru i društvu, poput utjecaja na sigurnost hrane i kvalitetu prehrane, osjećaj pripadnosti i integraciju doseljenika u zajednicu, smanjenje kriminala i povećanje socijalnog kapitala. U radu osvrnuli smo se i na kritike te na nedostatak sustavnih istraživanja urbane poljoprivrede te probleme na koje urbani poljoprivrednici, a i istraživači mogu nailaziti. Na kraju rada osvrnuli smo se na perspektive proizvodnje hrane u gradovima.
Working in the school environment contributes to the overall development of students, directly affects the academic performance of students and improves the quality of work in schools. The aim of the ...study was to determine the practice of teachers in the school environment. This is a preliminary study conducted on a sample of 50 participants, primary school teachers in schools. On the three scales used for measuring the importance, activities and obstacles in the teacher's work in school environment and in the practice of education for sustainable development, exploratory factor analysis have been conducted, which are provided in detail. Results indicate that teachers evaluate the school environment a significant place in teaching and are moderately satisfied with the school environment school in which they work. The biggest obstacle in the implementation of education for sustainable development in the school environment are funding. Results of this study, not only indicate the possibility of further development of the methodology of work in testing practices of the teachers in the field of education for sustainable development in the school environment, with some limitations, but also the various possibilities of improving work in the school environment, and thus the quality of educational practices in schools.
U novije vrijeme zbog suvremenog načina života i troškova održavanja u gradskom i prigradskom okruženju na submediteranu smanjila se brojnost i veličina klasičnih vrtova s ukrasnim biljem. Ipak, u ...zadnje vrijeme mogli bismo reći da raste trend osnivanja samoodrživih vrtova i misija kako očuvati
biološku raznolikost na krajobraznim površinama. U ovom radu se razmatraju mogućnosti primjene i opisuju neke jestive alohtone i autohtone vrste za održive vrtove na submediteranskom kršu. Cilj rada je odabrati adekvatne biljne vrste da budu dekorativne i iskoristive za ljudsku prehranu (kao voće,
povrće, ljekovito i aromatično bilje). Obrađuju se vrste iz različitih porodica: Aliaceae, Asparagaceae, Berberidaceae, Brassicaceae, Cactaceae, Cupressaceae, Campanulaceae, Ericaceae, Lamiaceae, Liliaceae, Orchidaceae, Portulaceae i Rosaceae. U nekim vrtovima na submediteranu tako se mogu pronaći divlje jagode, maline ili kupine koje se mogu lijepo ukomponirati na ukrasnu kamenjaru ili na ukrasnu gredicu. Aromatične i ljekovite vrste: kadulja, lavanda, smilje, ružmarin, timijan, paprena metvica, ružmarin i slično itekako su poželjne u formiranju održivih vrtova na kršu. U ukrasnoj
hortikulturi česta je primjena vrsta s krša (osobito onih nižeg rasta) i na dekorativnim kamenjarama u vrtovima ili na nekim drugim krajobraznim površinama. Određene biljne vrste s većih nadmorskih visina se ne mogu zbog loše prilagodbe na agroekološke uvjete uzgajati u nižim područjima. U nekim planinskim područjima česti su primjeri uporabe alpinetuma koji se uređuju s vrstama s viših nadmorskih visina.
PDF
