Focusing on human capital, social investments provide an answer to the social challenges facing social development in recent decades. In the context of human capital, investing in health has multiple ...channels of influence especially if it is present from an early age: a person will stay active longer, be more productive and contribute to the economy and society. The paper aims to gain an insight into the extent to which Croatia’s health policy is in line with the concept of social investment presented through the European Commission’s document Investing in Health, which builds on the basic document on social investment: Towards Social Investment for Growth and Cohesion. For this purpose, the analysis of strategic health policy documents and the comparative analysis of data on investments in the health system from both the Eurostat database and domestic data sources are used. There is also a detailed comparative analysis of (in) equality of access to health services in Croatia in the EU context, and of the importance of individual components of health care from the perspective of social investment. It is noticed that the Croatian health policy follows the idea of social investment described in the document Investing in Health with certain shortcomings, but there is a shift towards overcoming some shortcomings such as, for example, a serious lack of evaluation in the implementation of certain measures and programs adopted. Key words: health investment, social investments, human capital, health policy
SAŽETAK
Rad donosi analizu okolnosti pojave prvih eugeničkih rasprava na području Hrvatske od kraja devetnaestog stoljeća do 1918. godine. Na temelju uvida u radove objavljene u Liječničkom vjesniku ...pokazalo se da se eugenička razmatranja najčešće pojavljuju u liječničkim raspravama o tzv. socijalnim bolestima (tuberkuloza, sifilis, alkoholizam), a u kontekstu tada aktualnih javnozdravstvenih politika. Hrvatski su liječnici, slijedeći Lamarckovu pretpostavku o nasljeđivanju stečenih svojstava, vjerovali da se poboljšanjem socijalno-higijenskih uvjeta i edukacijom, ali i prisilnim mjerama poput zabrane braka može utjecati na zdravlje nasljednog materijala te time spriječiti degeneracija naroda. Njihova su polazišta individualnog karaktera i nisu dovela do utemeljenja eugeničkih društava ili razrađenih eugeničkih programa, no utjecala su na ranu institucionalizaciju hrvatske medicine. Eugeničke koncepcije koje inzistiraju na nacionalnom prosperitetu putem biološkog osnaženja nadovezivale su se na južnoslavenski politički projekt te retorički, simbolički i ideološki oponirale Habsburškoj monarhiji.
U zemljama s izrazitom vojničkom tradicijom poput SAD-a ili Izraela veteranski centri su okosnica sustava skrbi za veterane i članove njihovih obitelji. Već se dugi niz godina u Hrvatskoj govori o ...potrebi uspostave veteranskih centara, međutim, za sada je uspostavljen tek Dom hrvatskih veterana u Lipiku koji se smatra pilot-projektom, odnosno pretečom veteranskih centara. Hrvatska država pokazuje značajnu brigu za pronalaskom rješenja brojnih problema hrvatskih branitelja3, ali se po reakcijama branitelja stječe dojam kako su to samo „ad hoc" rješenja bez konačnih rezultata. Ministarstvo branitelja uvidjelo je potrebu za sustavnim pristupom rješavanju brojnih braniteljskih problema. U 2019. će se, uz pomoć sredstava Europske unije, izgraditi pet veteranskih centara, i to u Daruvaru, Petrinji, Osijeku Šibeniku i Sinju. U ovom radu analizirali smo različite probleme iz socijalnog, ekonomskog i zdravstvenog područja koji izravno utječu na položaj branitelja u društvu, kvalitetu njihovih života i njihovo zadovoljstvo. Mislimo da su veteranski centri, uz adekvatnu strukturu i organizaciju te profesionalno vođenje, kvalitetno rješenje za složene probleme braniteljske populacije.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prikuplja zdravstveno-statističke podatke temeljem Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Svrha: Analizirani su prikupljeni ...podatci HZJZ-a iz godišnjih izvješća ugovornih timova i ustanova za djelatnost dentalne medicine po županijama i ukupno u cijeloj državi. Materijal i postupci: Podatci su prikupljeni iz Hrvatskoga zdravstvenog-statističkog ljetopisa od 2009. do 2013. godine. Rezultati: Analizom je ustanovljeno da je porastao broj osiguranika zdravstvene zaštite (5 %), ali se smanjio broj korisnika (10 %). Zabilježen je porast broja posjeta (14 %) i sistematskih pregleda (13 %). Najviše korisnika bilo je u Gradu Zagrebu gdje je najveći broj posjeta, ali malo sistematskih pregleda u posjetima (11 %) a Zadarska županija bilježi najveći broj sistematskih pregleda prema broju korisnika zdravstvene zaštite (90,6 %) i udjelu sistematskih pregleda u posjetima (30 %). Karijes je najčešće postavljena dijagnoza (43 %). Nepotpuno i nedostatno izvještavanje iz pojedinih županija, nepravilno evidentiranje dijagnoza te kurativnih i preventivnih postupaka mogu biti čimbenici koji utječu na kvantitetu i kvalitetu dobivenih podatka. Pravilno i redovito dostavljanje izvješća županijskim zavodima za javno zdravstvo, redovita provedba preventivnih pregleda, pravilno evidentiranje dijagnoza i postupaka pomoglo bi u daljnjem zdravstvenom planiranju, a u skladu s tim i u
provedbi mjera prevencije kako bi se poboljšalo oralno zdravlje. Zaključak: Analizom prikupljenih podataka dobiva se uvid u postojeće stanje prema kojemu bi se mogle planirati i provoditi daljnje aktivnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Potrebne su daljnje analize koje bi pomogle da se bolje sagleda rad u djelatnosti dentalne medicine i njegovo poboljšanje.
DIJETE U SUVREMENOME HRVATSKOM DRUŠTVU Julije Meštrovi, Julije Meštrović; Bralić, Irena; Buljan Flander, Gordana ...
Liječnički vjesnik,
10/2010, Volume:
132, Issue:
9-10
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U Zagrebu je 12. prosinca 2009. održan simpozij »Dijete u suvremenome hrvatskom društvu«, koji su organizirali Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ministarstvo ...zdravstva i socijalne skrbi i UNICEF za Hrvatsku. Predavači su prikazali važne podatke o teškoćama kojima su izložena djeca u Hrvatskoj. Naime, nove bolesti, koje su u suvremenom svijetu sve češće u djece, zahtijevaju od svih koji su uključeni u zdravstvenu zaštitu djece nove pristupe radu, što podrazumijeva i dodatnu edukaciju. To nisu bolesti uobičajene u svakodnevnoj liječničkoj praksi. Pristup društva, zbog raznolikosti teškoća s kojima se djeca suočavaju, može biti samo multidisciplinaran. Temeljni nacionalni interes društva je usmjeriti više pozornosti i financijska sredstva na zdravstvenu zaštitu djece, jer to osigurava opstanak i zdravu budućnost društva. Taj pristup zahtijeva nacionalni konsenzus i jasnu političku odluku svih odgovornih službi.
U radu se prikazuje razvoj zdravstvene politike Hrvatske od druge polovice 19. stoljeća pa sve do kraja 2006. godine, s time da se najveća pozornost posvećuje tranzicijskom razdoblju. Analiza počiva ...na tri osnovna stupa: prikazu ključnih zakona i reformi (koji oblikuju politiku), analizi društvenih učinaka zdravstvenog sustava (ključni zdravstveni indikatori, troškovi sustava te prava osiguranika) te analizi društvenih okolnosti i ključnih aktera zdravstvene politike Hrvatske. Ona pokazuje da niz reformskih zahvata (pogotovo učestalih u tranzicijskom razdoblju), premda je kratkoročno uspijevao sanirati najakutnije financijske probleme, nije uspijevao adresirati ključna pitanja financiranja, dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite. Analiza također pokazuje da niz zdravstvenih indikatora ne daje jednoznačnu sliku zdravstvenog sustava Hrvatske jer je moguće identificirati one koji govore o povoljnim, ali i o nepovoljnim vidovima zdravstvene zaštite. Na kraju se rada, ukazivanjem kako na vrlo kompleksne vidove zdravstvenog sustava tako i društvenog konteksta, pledira za javnu i stručnu raspravu koja može pomoći u razrješavanju barem nekih dilema daljnjeg razvoja zdravstvene politike Hrvatske.
Problemi zdravstvenih sustava i zdravstvenih politika u zemljama
članicama Europske unije postali su uočljiviji širenjem europske
integracije na srednju i istočnu Europu. Do toga je došlo ne samo ...zbog raznolikosti zdravstvenih sustava novih članica već i zbog
utjecaja samog članstva u EU-u.