Zbog čestih pojava stresnih uvjeta u poljoprivrednoj proizvodnji primjena biostimulatora postala je redovna tehnološka mjera. Pravilnom primjenom biostimulatora smanjuje se negativan učinak brojnih ...stresnih uvjeta, poput niske ili visoke temperature, nedostatka vlage i ostalih stresnih uvjeta. Danas se najviše upotrebljavaju biostimulatori na bazi aminokiselina jer oni imaju dokazani učinak na biljku, male doze primjene te prihvatljivu cijenu za poljoprivrednog proizvođača. Kod izbora biostimulatora potrebno je voditi računa o količini i sastavu aminokiselina u proizvodu kako bi primjenom bio ostvaren očekivani učinak. Na tržištu danas postoji veliki broj preparata te se izbor može prilagoditi svim vrstama poljoprivredne proizvodnje; od proizvodnje na otvorenim poljima ratarskih kultura do intenzivne proizvodnje povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima.
U radu su istraživani učinci izlaganja biljaka ječma abiotskome stresu (nedostatku vode) u njegovim ranim fazama rasta. Izvršena su mjerenja i usporedna analiza relativnoga sadržaja vode u biljci ...(RWC), mase biljke u cjelini, mase lista, udjela korijena, ukupne dužine korijena te dužine pojedinih frakcija korijena (VL1-VL4) kod biljaka izloženih stresu (nedostatku vode) i biljaka bez vodnoga stresa na 10 kultivara ozimoga ječma. U istraživanjima je izmjeren prosječan RWC u nestresnim uvjetima uzgoja 97,5%, a u uvjetima stresa 66,1%. Prosječna razlika između nestresnih i stresnih uvjeta kod mase biljke iznosila je 61,2 mg, mase lista 42,5 mg, RWC 31,4%, mase korijena 18,5 mg i ukupne dužine korijena 129 cm. Ustanovljeno je da su relativni gubitci pod utjecajem vodnoga stresa manji što su frakcije korijena sitnije. Pod utjecajem vodnoga stresa najmanje gubitke mase lista i biljke imale su sorte Titan, Arturio i Bingo. Na temelju najmanjih gubitaka prouzročenih stresom mase korijena i dužine korijena, najpovoljniju reakciju na vodni stres u ranim fazama razvoja biljke imale su sorte Titan, Bingo i Rex.
Među različitim vrstama abiotskoga stresa u proizvodnji soje ističu se sušni, temperaturni i solni stres. Cilj ove disertacije bio je istražiti fiziološke mehanizame reakcije soje na navedene vrste ...stresa. Istraživanja su provedena sa šest kultivara soje u fazi klijanje - nicanje te dva kultivara u fazi cvatnje. U prvome je pokusu sjeme soje naklijavano u papirnim ručnicima natopljenim vodom ili otopinom određenoga osmotskoga potencijala. Tijekom 7 dana uz kontrolu (20°C, voda) primijenjene su po dvije razine sušnoga (otopina PEG 5% i 10%), solnoga (otopina NaCl 50 i 100 mM) i temperaturnoga stresa (10°C i 30°C, voda). Osim % klijavosti i morfoloških svojstava, analizirani su enzimski i neenzimski pokazatelji stresa u hipokotilu. Najjači stresni učinak imali su viša razina sušnoga stresa te niska temperatura. Visoka je temperatura djelovala povoljno na razvoj klijanaca, a blagi sušni stres imao je primirajući efekt i povećao klijavost. Odabrana dva kultivara u drugome su eksperimentu uzgojena u posudama s tlom na otvorenom do faze cvatnje, nakon čega su izložene različitoj temperaturi (30°C, 10°C i 20°C kao kontrola) tijekom 3 dana u klima komori. Analizirani su pokazatelji učinkovitosti fotosinteze te, kao i u prvom eksperimentu, pokazatelji reakcije biljke na stres u tkivu troliske. Vrlo značajan utjecaj tretmana u obje razvojne faze soje potvrđuje da su primijenjeni tretmani izazvali oksidacijski stres i obrambene reakcije soje.
PDF
