Na globalnoj razini, invazije stranih organizama predstavljaju jednu od najvećih prijetnji bioraznolikosti. Iz tog razloga, u posljednja tri desetljeća izrazito se intenziviraju istraživanja ...invazivnih vrsta, a fokus se najčešće stavlja na proučavanje invazivnih vrsta i njihovih staništa, utvrñivanje utjecaja na autohtone vrste i zajednice, te mogućnosti kontrole. Sustavna istraživanja invazivne flore Hrvatske započeta su relativno nedavno, stoga Hrvatska uglavnom oskudijeva znanstvenim radovima ove tematike. U ovom radu istražene su potencijalne alelopatske sposobnosti pojedinih invazivnih vrsta, povezanost načina rasprostranjivanja i okolišnih čimbenika, razina fenoplastičnosti i utjecaj na CSR strategije, te odnos izmeñu CSR strategija invazivnih vrsta i prostorne heterogenosti staništa. Kod pojedinih invazivnih vrsta uočen je trend inhibicije nicanja i rasta klijanaca pšenice i gorušice, odnosno postojanje alelopatskog potencijala. Istraživanje na Medvednici pokazalo je da okolišni uvjeti mogu utjecati pojavljivanje odreñenih tipova rasprostranjivanja, te da su anemohorne invazivne biljke češće rasprostranjene u područjima s većom nadmorskom visinom, dok antropohorne biljke češće dolaze u područjima s većom duljinom putova i cesta. Na primjeru vrste Erigeron annuus utvrñeno je da pojedine morfološke osobine pokazuju veliku fenotipsku plastičnost, kao i da različite populacije mogu imati različitu CSR strategiju. Osim toga, na primjeru Medvednice je utvrñeno da brojnost invazivnih vrsta raste sa raznolikošću staništa i vrsta, a opada sa nadmorskom visinom. U analizi zavisnosti CSR strategija o heterogenosti staništa izostala je očekivana veza izmeñu većeg udjela vrsta ruderalne strategije s većom heterogenošću staništa.
Na globalnoj razini, invazije stranih organizama predstavljaju jednu od najvećih prijetnji bioraznolikosti. Iz tog razloga, u posljednja tri desetljeća izrazito se intenziviraju istraživanja invazivnih vrsta, a fokus se najčešće stavlja na proučavanje invazivnih vrsta i njihovih staništa, utvrñivanje utjecaja na autohtone vrste i zajednice, te mogućnosti kontrole. Sustavna istraživanja invazivne flore Hrvatske započeta su relativno nedavno, stoga Hrvatska uglavnom oskudijeva znanstvenim radovima ove tematike. U ovom radu istražene su potencijalne alelopatske sposobnosti pojedinih invazivnih vrsta, povezanost načina rasprostranjivanja i okolišnih čimbenika, razina fenoplastičnosti i utjecaj na CSR strategije, te odnos izmeñu CSR strategija invazivnih vrsta i prostorne heterogenosti staništa. Kod pojedinih invazivnih vrsta uočen je trend inhibicije nicanja i rasta klijanaca pšenice i gorušice, odnosno postojanje alelopatskog potencijala. Istraživanje na Medvednici pokazalo je da okolišni uvjeti mogu utjecati pojavljivanje odreñenih tipova rasprostranjivanja, te da su anemohorne invazivne biljke češće rasprostranjene u područjima s većom nadmorskom visinom, dok antropohorne biljke češće dolaze u područjima s većom duljinom putova i cesta. Na primjeru vrste Erigeron annuus utvrñeno je da pojedine morfološke osobine pokazuju veliku fenotipsku plastičnost, kao i da različite populacije mogu imati različitu CSR strategiju. Osim toga, na primjeru Medvednice je utvrñeno da brojnost invazivnih vrsta raste sa raznolikošću staništa i vrsta, a opada sa nadmorskom visinom. U analizi zavisnosti CSR strategija o heterogenosti staništa izostala je očekivana veza izmeñu većeg udjela vrsta ruderalne strategije s većom heterogenošću staništa.
Invasions by alien biota are nowadays recognized as one of the major threats to global biodiversity. Accordingly, intensive studies of invasive species are continuously being performed during the last three decades, mainly focusing on invasive species traits and habitats, their impact on resident species and communities, and their efficient management. Until recently, there was no systematic research of the invasive flora of Croatia; therefore scientific literature on Croatian invasive plants is rather scarce. This study aimed to detect allelopathic potential of selected invasive species, to find connection between dispersal types of invasive flora and environmental factors, to detect the level of fenotypic plasticity and its impact on CSR strategies of invasive plants, and to explain the relationship between the occurrence of CSR strategies and habitat heterogeneity. As a result, inhibition of seedling emergence and growth of white mustard and wheat, i.e. allelopatic potential, was found in some cases. Study of Mt. Medvednica has shown that environmental factors can influence the occurrence of dispersal types, whereas anemochory was more common in higher altitudes, and anthropochory was more common in areas with more paths/roads. The example of Erigeron annuus has shown that some morphological traits are largely plastic, and different populations can have different CSR strategies. In addition, the analysis on Mt. Medvednica has shown that the number of invasive species is higher in areas with greater habitat and species diversity, while higher altitudes support less invasive species. The analysis of CSR strategies in dependence of habitat heterogeneity did not confirm the expected connection between R-strategists and greater habitat heterogeneity.
Cilj istraživanja bio je utvrditi alelopatski učinak peršina (Petroselinum crispum Mill.) na klijavost i rast korovne vrste strjeličaste grbice (Lepidium draba (L.) Desv.). U petrijevim zdjelicama ...istraživan je učinak zajedničkog klijanja sjemena peršina i strjeličaste grbice te utjecaj vodenih ekstrakata u koncentracijama od 5 i 10% (50 i 100 g na litru destilirane vode). U posudama s tlom ispitivan je utjecaj vodenih ekstrakata od svježe mase peršina u istim koncentracijama te utjecaj svježih i suhih ostataka peršina u dozama od 10 i 20 g/kg tla. Zajedničko klijanje sjemena imalo je stimulativni utjecaj na duljinu korijena, ali je smanjilo duljinu izdanka i svježu masu klijanaca strjeličaste grbice. U pokusima u petrijevim zdjelicama, vodeni ekstrakti od svježe i suhe mase peršina smanjili su klijavost strjeličaste grbice, ali su pokazali i pozitivni i negativni utjecaj na ostale parametre. Najviša koncentracija ekstrakta suhe mase potpuno je inhibirala klijavost grbice (100%). U pokusima s posudama, ekstrakti od svježe mase peršina djelovali su pozitivno na rast korovne vrste, osim na duljinu korijena, koja je bila inhibirana s višom koncentracijom za 4,2%. Svježi biljni ostatci peršina smanjili su klijavost i duljinu izdanka grbice. Suhi ostatci promovirali su klijavost i rast grbice, ali su imali negativan učinak na duljinu korijena.
U cilju smanjenja primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja novija istraživanja znanstvenika, sve više su usmjerena na različite alternativne „nekemijske“ mjere borbe protiv štetočinja. Od njih ...se traži da budu približno učinkovite kao kemijske mjere, a da manje štete okolišu. Alelokemijske sposobnosti biljaka uočene su već u 3. st. prije Krista ali su se tek u 20. st. počele intenzivno proučavati. Cilj ovog rada bio je proučiti alelokemijske sposobnosti dviju korovnih pridošlica u Republiku Hrvatsku, mračnjaka - Abutilon theophrasti Med. (ABUTH) i kužnjaka - Datura stramonium L. (DATST). U tu svrhu postavljena su dva pokusa kojima se ispitivao alelopatski utjecaj biljne mase ekstrakta nadzemnog i podzemnog dijela mračnjaka kao i vodenog ekstrakta nadzemnih dijelova kužnjaka na početni rast i razvoj kukuruza (Zea mays L.). Ocjena alelopatskog utjecaja utvrđena je mjerenjem ukupnog postotka klijavosti, duljine korijenka i klice kukuruza. Istraživanjima je dokazan izrazit inhibirajući učinak korovne vrste Abutilon theophrasti Med. na duljinu korijenka, klice kao i na ukupnu klijavost zrna kukuruza. Korovna vrsta Datura stramonium L. imala je suprotan, odnosno stimulirajući učinak na duljinu korijenka kukuruza. Primjenom ekstrakta iz nadzemnih dijelova obje istraživane korovne vrste smanjena je ukupna klijavost zrna kukuruza mjerena tri, šest i 10 dana nakon tretiranja. Provedenim pokusima dokazane su, inhibirajuće i stimulirajuće alelopatske interakcije između dviju istraživanih korovnih vrsta i kukuruza.
Ljekovite i aromatične biljke s alelopatskim djelovanjem potencijalni su izvor prirodnih herbicida. Pokus je proveden kako bi se utvrdio herbicidni potencijal livadne kadulje (Salvia pratensis L.) na ...klijanje i rast korovnih vrsta Teofrastov mračnjak (Abutilon theophrasti Med.) i poljski kukolj (Agrostemma githago L.). Vodeni ekstrakti od suhe biomase S. pratensis u različitim koncentracijama procijenjeni su u kontroliranim laboratorijskim uvjetima u pokusu u Petrijevim zdjelicama. Herbicidni utjecaj ekstrakata S. pratensis ovisio je o koncentraciji ekstrakta i vrsti korova. Općenito, više koncentracije vodenog ekstrakta pokazale su veći negativan učinak na klijavost i parametre rasta klijanaca korova. Vrsta A. githago pokazala je veću osjetljivost na ekstrakte S. pratensis sa smanjenjem klijavosti i rasta klijanaca do 100 % u tretmanima s koncentracijama ekstrakta od 7,5 % i 10 %. Vodeni ekstrakti nisu imali utjecaja na klijavost A. theophrasti, ali je zabilježeno značajno smanjenje duljine korijena i izdanaka kao i svježe mase klijanaca. S. pratensis pokazala se kao perspektivna biljna vrsta za daljnja istraživanja.
