U ovom radu određen je opći, glavni cilj nacionalnog sustava poljoprivrednog istraživanja, razmotreni su i obrazloženi posebni ciljevi, te su definirani kriteriji za postavljanje prioriteta ...istraživanja. U toj analizi primijenjena je AHP metoda; razvijen je hijerarhijski model s tri razine kriterija, na temelju “pairwise comparation” određene su težine kriterija, i podkriterija te intenziteti kriterijalnih vrijednosti posljednje razine kriterija. Na temelju tog modela uz pomoć DSS (decision support system) Expert Choice kreiran je “spreadsheet model” za određivanje rejtinga
pojedinih istraživačkih projekata. Za svaki od navedenih posebnih ciljeva definiran je niz ekonomskih, socijalnih, te ekoloških kriterija za postavljanje prioriteta istraživanja. Kriteriji mjere koliko istraživanja na određenoj temi (proizvodu) doprinose ostvarenju odnosnog zadanog cilja. Različite mogućnosti u ovom modelu, predstavljaju istraživanja na 17 različitih poljoprivrednih proizvoda, pšenica, kukuruz, šećerna repa, suncokret, uljana repica, soja, krumpir, ostalo povrće, voće, masline, vinova loza, mlijeko, svinjetina, govedina, perad, jaja i ovce. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da je cilj “ekonomska učinkovitost” postigao najviši koeficijent relativne važnosti, te je kao takav i najviše utjecao na konačni poredak mogućih istraživanja. Drugi cilj po važnosti je ekološki cilj “poboljšanje održivosti prirodnih resursa”, a na zadnjem mjestu nalazi se socijalni cilj “socijalna ravnopravnost”. Od ekonomskih kriterija najveću težinu ostvario je kriterij “vrijednost proizvodnje”, od socijalnih kriterija “tijek gotovine”, a od ekoloških “utjecaj istraživanja na okoliš”. Na kraju su izračunati konačni prioriteti mogućih istraživanja. Prvih šest proizvoda (trećina uzorka mogućih istraživanja) - svinjetina, pšenica, vinova loza, mlijeko, kukuruz, govedina – moguće je smatrati prioritetnim proizvodima za provođenje istraživanja.
