Cilj rada: prikazati nove metode intervencijskog liječenja u Referentnom centru. Bolesnici i metode: Prikazani su slučajevi od 1. srpnja 2018. do 1. srpnja 2022. u kojih je učinjena nova procedura, ...neovisno o dobi i spolu. U analizu su uključeni svi pacijenti kojima je učinjena nova metoda intervencijskog liječenja s prikazom podležeće anatomske/hemodinamske patologije te prikazom nove metode. Rezultati: U navedenom periodu uvedeno je pet novih perkutanih metoda, učinjenih u ukupno 34 pacijenta. Učinjeno je trinaest intervencija umetanja stenta u trinaest pacijenata s koarktacijom aorte. Srednja dob pacijenata kojima je učinjen perkutani zahvat umetanja stenta u koarktaciju aorte jest 13,4 godine. U navedenom periodu u šestero pacijenata stenoza pulmonalne grane liječena je umetanjem stenta. Od toga je troje pacijenata bilo dojenačke dobi, jedno u dobi od šesnaest mjeseci, jedno u dobi od četiri godine te jedna pacijentica u dobi od petnaest godina. U tri bolesnika učinjeno je perkutano umetanje zalistka Melody (kravlja jugularna vena integrirana u prekriveni stent), srednje dobi kod zahvata 17,3 godine. Metodom dilatacije stenta, zbog razvoja restenoze, liječili smo deset pacijenata, kod čega sedam dilatacijom prethodno umetnutog stenta u rekoarktaciju aorte, dva pacijenta dilatacijom stenta umetnutog na poziciji restenoze pulmonalnih grana te jednog dilatacijom stenta u stenotičnoj gornjoj šupljoj veni. Peta metoda koje je uvedena jest zatvaranje aortopulmonalnih kolaterala u djece s univentrikulskom cirkulacijom. Učinjena je u dvoje djece, dojenčeta u dobi od četiri mjeseca i pacijentice u dobi od tri i pol godine, a koji boluju od sindroma hipoplastičnoga lijevog srca. Svi su zahvati učinjeni uz povoljan hemodinamski rezultat, bez akutnih uz zahvat vezanih komplikacija. Zaključak: Uvođenjem novih metoda stekli smo nova znanja, poboljšali razinu dostupne skrbi u Republici Hrvatskoj (RH) te u konačnici i utjecali na smanjenje slanja složenih bolesnika u inozemstvo te tako reducirali troškove.
Razvoj posteljice Đelmiš, Josip
Gynaecologia et perinatologia (Zagreb, Croatia),
01/2019, Volume:
28, Issue:
1-2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U ovom preglednom članku opisan je razvoj posteljice. Razvoj posteljice u prvom tromjesečju trudnoće jedan je od glavnih činitelja o kojima ovisi daljnji tijek i ishod trudnoće. Prodor ...endovaskularnog citotrofoblasta u spiralne arterije je povezan s gubitkom glatkih mišićnih stanica, a stijenka krvne žile je zamijenjena fibrinom. Angiogeneza je važna za brzi rast posteljice. Posteljica stvara nekoliko čimbenika rasta koji su poznati kao potentni čimbenici angiogeneze. Razvoj posteljičnih krvnih žila reguliraju brojni angiogeni i protuangiogeni čimbenici. Glavni stimulatori angiogeneze jesu vaskularni endotelni čimbenici rasta – VEGF (VEGF-A do VEGF-F i PlGF), trombocitni čimbenik rasta (engl. platelet derived growth factor, PDGF) i angiogenin (Ang-1 i Ang-2). Specifični inhibitori su angiostatin i endostatin, a nespecifični inhibitori su interferoni α, β, i γ te trombocitni čimbenik 4. Receptori za VEGF-A su Fms-u slična tirozin-kinaza-1 (engl. Fms-like tyrosine kinase-1, Flt-1 ili VEGFR-1) i receptor koji sadržava kinaznu domenu (engl. Kinase inserts domain-containing receptor, KDR/ Flk-1 ili VEGFR-2).
Migrena i moždani udar Lovrenčić-Huzjan, Arijana
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2021, Volume:
30, Issue:
1 Migrena
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Migrena je česta primarna glavobolja. Pokazana je pozitivna povezanost migrene s vaskularnim bolestima, osobito s ishemijskim moždanim udarom, hemoragijskim moždanim udarom, infarktom miokarda, ...venskom tromboembolijom i fibrilacijom atrija. Veza je jača u migrene s aurom nego u migrene bez aure, a također je veza izraženija u žena nego u muškaraca. Migrena s aurom povećava rizik od ishemijskoga moždanog udara i abnormalnosti bijele tvari. Migrena bez aure povećava rizik od disekcije cervikalne arterije kao uzroka ishemijskoga moždanog udara, a postoji preklapanje i s reverzibilnim cerebralnim vazokonstrikcijskim sindromom i fibromuskularnom displazijom. Migrena je povezana sa specifičnim rizicima od cerebrovaskularnih događaja kod pušača, žena koje koriste oralne kontraceptive, osobito u mlađih odraslih osoba. Migrenski infarkt je rijedak, ali mora biti uključen u diferencijalnu dijagnozu ishemijskoga moždanog udara, osobito kod mladih žena.
Cilj ovog istraživačkog rad jest ispitati utjecaj čimbenika rizika na razvoj i težinu stenoze koronarnih arterija. Studija je presječno istraživanje u kojem je sudjelovalo ukupno 116 ispitanika, a ...podaci su prikupljeni u razdoblju od 1. do 31. prosinca 2021. godine. Utjecaj prediktorskih varijabli na pojavu srčanog udara, težinu stenoze koronarnih arterija, broj zahvaćenih arterija, ukupne testirane populacije ispitan je višestrukom regresijskom analizom i generalnim regresijskim modelom, a rezultati su prikazani u formi Pareto dijagrama t-vrijednosti. Učestalost netipičnog (NSTEMI)/tipičnog (STEMI) srčanog udara za ukupnu populaciju iznosila je 43 %. Iako je učestalija kod žena, srednje vrijednosti i standardne devijacije za postotak zahvaćenosti arterije stenozom bile se nešto niže kod žena (77.4±25.1) u odnosu na muškarce (81.5±21.4). Srednje vrijednosti i standardne devijacije broja arterija zahvaćenih stenozom nešto je veći u osoba koje su doživjele srčani udar (1.8±0.9) u odnosu na one koje ga nisu doživjele (1.5±1.1). Prema rezultatima beta koeficijenata i njihove značajnosti statistički značajan doprinos imaju varijable: dijabetes (ß=0.38; p=0.0174), indeks tjelesne mase (ß=0.35; p=0.0275) i pušenje (ß=0.29; p=0.0371). Statistički značajna razlika potvrdila se za varijable dijabetes, pušenje i indeks tjelesne mase između ispitanika koji su doživjeli srčani udar, a iako je postotak zahvaćenosti žila stenozom veći kod ispitanika koji su doživjeli srčani udar u odnosu na one koji nisu doživjeli, statistički značajna razlika između onih koji su ga doživjeli i onih koji nisu je potvrđena samo za prednju silaznu granu arterije i lijevu marginalnu granu koronarne arterije.
Objectives:
Determine the influence of risk factors on the development and severity of coronary artery stenosis.
Study design
: Cross-sectional study.
Participants and methods:
Research included 116 respondents and the data were collected in the period from 1 to 31 December 2021. Influence of predictor variableson heart rate, severity of coronary artery stenosis, number of arteries affected, total population tested was examined by multiple regression analysis and general regression model shown in the form of a Pareto t-value diagram.
Results:
The incidence of atypical (NSTEMI) / typical (STEMI) heart attacks for the general population was 43%. Although more common in women, mean values and standard deviations for the percentage of artery involvement with stenosis were slightly lower in women (77.4 ± 25.1) than in men (81.5 ± 21.4). Mean values and standard deviations of the number of arteries affected by stenosis were slightly higher in persons who experienced a heart attack (1.8 ± 0.9) compared to those who did not (1.5 ± 1.1). According to the results of beta coefficients and their significance, the following variables have a statistically significant contribution: diabetes (ß = 0.38; p = 0.0174), body mass index (ß = 0.35; p = 0.0275) and smoking (ß = 0.29). ; p = 0.0371).
Conclusion
: A statistically significant difference was confirmed for the variables diabetes, smoking, and body mass index between subjects who experienced a heart attack, and although the percentage of vascular involvement with stenosis was higher in subjects who experienced a heart attack than those who did not, a statistically significant difference between those who experienced it and those who did not have it confirmed only for the anterior descending branch of the artery and the left marginal branch of the coronary artery.
Arteritis divovskih stanica Perković, Dijana; Grazio, Simeon; Kehler, Tatjana ...
Liječnički vjesnik,
04/2021, Volume:
143, Issue:
3-4
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Arteritis divovskih stanica ili gigantocelularni arteritis (engl. Giant Cell Arteritis – GCA) najčešći je vaskulitis starije životne dobi. Obično zahvaća ogranke karotidnih arterija, poglavito ...temporalnu i oftalmičku arteriju. Nastanku bolesti uz genetsku predispoziciju doprinose i okolišni čimbenici. Interleukin 6 (IL-6), čija razina korelira s upalnom aktivnošću, jedan je od ključnih citokina u patogenezi bolesti. Sterilna upala stijenke arterije uz hiperplaziju intime i razvoj okluzije dovodi do ishemije koja je odgovorna za nastanak simptoma. U kliničkoj slici dominira glavobolja uz opće simptome. Može nastati i nagli gubitak vida zbog anteriorne ishemičke optičke neuropatije (engl. anterior ischemic optic neuropathy – AION). Nerijetko su prisutni i znakovi reumatske polimijalgije (polymyalgia rheumatica – PMR). U laboratorijskim nalazima tipična je izrazito ubrzana sedimentacija eritrocita (SE) i povišen C reaktivni protein (CRP). Dijagnoza se temelji na kliničkoj slici, laboratorijskim nalazima, patohistološkoj analizi bioptata temporalne arterije te radiološkim slikovnim prikazima. Brzo postavljanje dijagnoze ključno je za pravodobno i adekvatno liječenje i sprječavanje nastanka ranih i kasnih komplikacija (sljepoće, aneurizme i disekcije arterija). Liječenje je donedavno bilo ograničeno na primjenu glukokortikoida (GK) i konvencionalnih imunomodulatora. U ovom preglednom radu navedene su nove terapijske mogućnosti proizašle iz boljeg poznavanja patofiziologije bolesti. Recentna istraživanja rezultirala su korekcijama smjernica za liječenje GCA (što je 2018. godine učinilo i Hrvatsko reumatološko društvo) preporukom primjene IL-6 inhibitora, tocilizumaba u bolesnika s refraktornom ili relapsnom bolešću, a inicijalno u bolesnika s povišenim rizikom za razvoj komplikacija. U tijeku su klinička istraživanja koja otvaraju i druge terapijske opcije u skoroj budućnosti.
Svrha rada: Autori su željeli procijeniti prevalenciju slika koje mogu upućivati na kalcificirane aterome karotidne arterije (ISCCAA) na panoramskim radiogramima stomatoloških pacijenata. Materijali ...i metode: Uzorak se sastojao od 8338 panoramskih radiograma pacijentica (n = 5 049) i pacijenata (n = 3 289) u dobi od 4 do 94 godine. Panoramski radiogrami analizirani su zbog ISCCAA-e. Dobiveni podatci statistički su povezani sa spolom i dobi. Rezultati: ISCCAA je pronađena na 579 radiograma (6,9 %). Nije bilo statistički značajne razlike između muškoga i ženskoga spola (p > 0,05). ISCCAA je bila prevalentnija kod pacijenata u srednjoj dobi, dakle od 50 godina (p < 0,05). Zaključak: Prema dobivenim nalazima može se zaključiti koliko je, u sklopu kliničke dentalne prakse, važna rana dijagnoza potencijalnih slučajeva ISCCAA-e s pomoću panoramskih radiograma.
Uvod: Svrha ovog istraživanja bila je ispitati povezanost agresivnoga i kroničnog parodontitisa
s težinom koronarne arterijske bolesti potvrđene koronarnom angiografijom. Materijal i metode:
...Ispitanici su bili hospitalizirani bolesnici Kliničkoga bolničkog centra Zagreb kojima je zbog
boli u prsima obavljena koronarna angiografija. Temeljiti klinički pregled sastojao se od bilježenja
parodontoloških indeksa te kliničkih i socijalno-demografskih parametara. Ispitanici su bili
podijeljeni u dvije skupine: ispitivanu – u njoj su sudjelovali bolesnici s akutnim koronarnim sindromom
(ACS-om) i stabilnom koronarnom arterijskom bolesti (CAD-om) i kontrolnu – s ispitanicima
bez značajne koronarne arterijske bolesti. Podatci su analizirani Kruskal-Wallisovim i Pearsonovim
hi-kvadrat testom. Rezultati: Od 106 ispitanika njih 66 (62,3 %) hospitalizirani su zbog
ACS-a, a 22 (20,7 %) zbog stabilnoga CAD-a. Samo 18 sudionika u ispitivanju (17,0 %) nije imalo
značajni CAD. Od ukupnoga broja bolesnika – 106, samo njih 26 (24,5 %) nikad nisu bili pušači
(p < 0,05). Kronični parodontitis najčešći je nalaz u obje ispitivane skupine – 68,2 posto u skupini
s ACS-om i 54,5 posto u onoj sa stabilnim CAD-om, a najviše zdravih pacijenta bez parodontitisa
(72,6 %) bilo je u kontrolnoj skupini (p < 0,001). Skupina sa stabilnim CAD-om imala je najvišu
srednju vrijednost dubine sondiranja (PD) 3,92 ± 1,16, recesije gingive (GR) 1,34 ± 0,78, razine
kliničkog pričvrstka (CAL) 4,60 ± 1,41 i krvarenja pri sondiranju (BOP) 45,98 ± 26,19. U skupini s
ACS-om PD je bio 3,77 ± 0,91, GR 1,11 ± 0,66, CAL 4,32 ± 1,08 i BOP 41,30 ± 22,09, a u kontrolnoj
skupini izmjeren je PD 3,27 ± 0,97, GR 0,69 ± 0,37, CAL 3,62 ± 1,04 i BOP 26,39 ± 13,92 (p <
0,05). Zaključak: Parodontitis je povezan s angiografski potvrđenom koronarnom arterijskom bolesti.
Kod bolesnika s ACS-om i stabilnim CAD-om zabilježeni su tjelesna neaktivnost, loša oralna
higijena i parodontna upala.
Arterijska hipertenzija i kronična bubrežna bolest uzročno-posljedično su povezane. Neregulirana arterijska hipertenzija uz šećernu bolest jedan je od dva najčešća uzroka završnog stadija kronične ...bubrežne bolesti, a s druge strane, kronična bubrežna bolest, jednako kao i bolest bubrežnih arterija, dovodi do razvoja arterijske hipertenzije. Hipertenzivna kriza s oštećenjem ciljnih organa, takozvana hipertenzivna emergencija, ozbiljna je komplikacija arterijske hipertenzije koja se ipak sve rjeđa viđa. Iziskuje hitno parenteralno antihipertenzivno liječenje prilagođeno prema vrijednostima arterijskog tlaka i pridruženim kliničkim znako-vima. Oštećenja se mogu manifestirati na brojnim organskim sustavima, prvenstveno očima, mozgu, kardiovaskularnom sustavu i bubrezima. Prikazan je slučaj bolesnika s hipertenzivnom krizom uz bubrežno oštećenje u kojeg se obradom izdiferencirala disek-cija abdominalne aorte sa širenjem u renalne arterije, no bez tipične kliničke slike s parajućim bolovima. Učinjenom kontrastnom pretragom, unatoč riziku, postavljena je definitivna dijagnoza i razjašnjena je etiologija bubrežnog oštećenja i uzrok pogoršanja arterijske hipertenzije.
PDF
