Predmet razmatranja u ovome tekstu je postupanje policije u okviru članka 5. Europske kon-vencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koje postupanje je odgovarajuće regu-lirano i ...mjerodavnim domaćim zakonima. Bit toga postupanja svodi se na djelovanje policije prilikom oduzimanja slobode te provedbe postupka zadržavanja osumnjičenih osoba u pritvo-ru. U tome smislu navodimo i određene slučajeve iz prakse Europskog suda za ljudska prava i Europske komisije, a iz kojih je presuda i stajališta razvidno kako policija treba, odnosno kako ne smije postupati, da ne bi došlo do povrede članka 5. Europske konvencije.
U radu se propituju promjene u rodno osjetljivijim interpretacijama izbjegličkog statusa u međunarodnim i nacionalnim zakonima o azilu i politikama u kontekstu suvremenih te povijesnih globalnih ...odnosa moći. Analiziraju se i jezične promjene u međunarodnim UNHCR-ovim uputama za zaštitu tražiteljica azila, nacionalnim smjernicama SAD-a za procjenu rodno povezanih zahtjeva za azil i u nedavnim sudskim presudama SAD-a koje se tiču rodno povezanih zahtjeva žena. U fokusu analiziranih sudskih slučajeva nalazi se slučaj Mohammed iz 2005. zbog dvojbene sudske odluke i pravnih interpretacija. Smatrajući da je za razumijevanje suvremenog sustava azila i tražiteljica azila presudno to što su zapadne zemlje instrumentalizirale međunarodni sustav zaštite izbjeglica, u argumentaciji se povezuje povijesne uvjete s načinom na koji je zaštita žena izbjeglica iz »kulturno« rodnog nasilja artikulirana u politici azila u SAD-u. Autoričin je općeniti zaključak da su međunarodni zakon, vladine organizacije i liberalne nevladine organizacije za ženska ljudska prava oblikovali međunarodnu i nacionalnu pravnu zaštitu (žena) tražitelja azila na način koji u svojem prikazu žena »Trećeg svijeta« i njihovih kultura reproducira globalne nejednakosti, iskorištava tražiteljice azila koje bježe od nasilja za ostvarivanje kulturne superiornosti Zapada te prikriva restriktivnu i rasističku zapadnu politiku azila prema imigrantima i tražiteljima azila.
U radu se na primjeru Republike Hrvatske analizira kako istodobno sudjelovanje aktera u funkcionalnom organizacijskom polju i upravnom sustavu, koji nužno ne dijele istu institucionalnu logiku, ...utječe na prijenos i interpretaciju pravila funkcionalnog polja. Utjecaj logike polja javne uprave na prihvaćanje pravila polja azila analizira se na temelju brzine i sadržaja procesa transpozicije propisa Europske unije o azilu na nacionalnu razinu, dok se pitanje interpretacije pravila dodatno analizira u odnosu na dva važna aspekta sustava azila: pristup teritoriju i sustavu azila te postupak utvrđivanja azilnog statusa. Nadalje, u radu se analizira nastanak funkcionalnog organizacijskog polja, točnije utjecaj endogenih i egzogenih faktora na strukturiranje i promjene polja, te djelovanje i interesi različitihaktera koji sudjeluju u polju na primjeru organizacijskog polja azila Europske unije.
Hrvatski sabor dana 2. srpnja 2010. godine donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o azilu (dalje: novi Zakon). Njime je u velikom opsegu izmijenjen i dopunjen Zakon o azilu iz 2007. koji je ...stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine. Potreba za tako opsežnim izmjenama nastala je zbog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Osim toga, tijekom praktične primjene Zakona iz 2007. godine uočili su se određeni nedostaci koji su se novim Zakonom nastojali ukloniti. Novi Zakon objavljen je u Narodnim novinama broj 88/10., a stupio je na snagu 22. srpnja 2010., osim pojedinih odredaba koje stupaju na snagu 1. siječnja 2012. godine budući da ovise o reformi upravnog sudovanja odnosno stupanju na snagu novog Zakona o upravnim sporovima. Osim toga, neke odredbe koje se odnose na institut privremene zaštite, stupaju na snagu na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. S ciljem bolje preglednosti, ovaj prikaz strukturiran je u dva glavna dijela – prvi koji se odnosi na izmjene općih i materijalnih odredaba Zakona o azilu te drugi koji predstavlja promjene u njegovim postupovnim odredbama.
U državama zapadne Europe 1990-ih povećava se broj
osoba koje traže međunarodnu zaštitu. Suočene s velikim
iz bjegličkim krizama, a u kontekstu proklamirane slobode
kretanjana području Europske unije ...i postojećih razlika
u nacionalnim sustavima azila, države članice intenzivnije
razvijaju suradnju na području azila i migracija. Do stupanja
na snagu Ugovora iz Amsterdama 1. svibnja 1999. područje
policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima
pripadalo je tzv. »trećem stupu« prema kojem su politika
azila, migracijska politika i politika vezana uz državljane
trećih zemalja definirane samo kao »pitanja od zajedničkog
interesa« i pripadala su u suverena prava država članica.
Ugovorom iz Amsterdama ustonovljuje se »zajednički europski sustav azila«, a zajednička politika azila postaje dijelom »prvoga stupa«.
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u
procesu pridruživanja EU Republika Hrvatska preuzela je
obvezu implementiranja načela i pravila pravne stečevine
Europske unije u nacionalno zakonodavstvo, koja obuhvaća
i pravila o azilu, u okviru Poglavlja 24.: Pravda, sloboda i sigurost.
Ovaj članak bavi se Globalnim sporazumom za sigurnost i urednu migraciju, poznatijim kao Marakeška konvencija. Na temelju ključnih odredbi konvencije, u članku se analiziraju migracijske politike u ...četiri države – Kanadi, Australiji, Francuskoj i Njemačkoj. Usporedba ovih zemalja pokazuje kako kanadski i australski slučaj pokazuju naglasak na socijalnim čimbenicima kao odrednicama prihvata migranata, dok u Francuskoj i Njemačkoj prevladavaju ekonomski razlozi. Na kraju rada razmatra se hrvatski slučaj te se daju preporuke na tragu prioriteta koje ističe Marakeška konvencija.
Analiziraju se najvažniji međunarodni standardi u zaštiti tražitelja azila u kontekstu pristupa sustavu azila i prihvata tražitelja azila u zemlji utočišta. Države, kao dio suvereniteta, imaju pravo ...na kontrolu ulaska, boravka i protjerivanja stranaca sa svog teritorija, to je pravo ograničeno pravilima međunarodnog prava. Premda se ne može govoriti o pravu na dobivanje azila, pravo zatražiti azil zajamčeno je u međunarodnom pravu i pravu Europske unije. Pristup sustavu azila prvi je korak u omogućivanju ostvarivanja prava
na azil, kako je ono predviđeno međunarodnim i europskim dokumentima za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U članku se, osim temeljnih međunarodnih dokumenata koji uređuju područje izbjegličkog prava, prikazuju i analiziraju preporuke najvažnijih međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom izbjeglica, prvenstveno UNHCR-a. Također, analizira se i relevantna pravna stečevina Europske unije u odnosu na pristup sustavu azila i prihvat tražitelja azila u EU.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Aversul: Central, bustul Elenei Doamna pe fundalul clădirii Azilulului Elena Doamna, în partea dreaptă anii 1862 și 1912, iar în ...stânga, pe patru rânduri inscripția: ELENA / DOAMNA / FONDATOAREA / AZILULUI.; Reversul: Busturile acolate ale regelui Carol I și a reginei Elisabeta, în profil spre dreapta; sus în semicerc, inscripția: CAROL I REGE ȘI ELISABETA REGINA; Exerga: VIITORUL ȚĂRII / FEMEIA ÎL ȚESE / CARMEN SILVA; Legenda aversului: Azilul Elena Doamna- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Njemačka je danas, zajedno sa SAD-om i Rusijom, jedna od tri najznačajnije imigracijske zemlje na svijetu. Autori istražuju kako se imigracijska populacija Njemačke povećala usprkos činjenici da ju ...je njemačka vlada nastojala ograničiti. U radu se analizira šest glavnih migracijskih tokova: izbjeglice i prognanici koji su došli neposredno nakon II. svjetskog rata, njemački doseljenici iz Istočne Europe (Aussiedler), emigracija (Zapadnih) Nijemaca, migracija između Istočne i Zapadne Njemačke, strani radnici migranti i tražitelji azila. Dinamika imigracije svakog od ova tri kanala bila je značajno različita. Što se tiče asimilacije i integracije, autori tvrde da se s različitim grupama imigranata treba postupati na podjednak način.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Rubrica:- Autorul comentează avertismentul guvernelor din Statele Unite ale Americii, Anglia și Rusia adresat statelor neutre din ...Europa de a refuza refugiații politici din țările Axei, considerând că este o încălcare a dreptului de azil consfințit de dreptul internațional.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
