U radu se ispituju preobražaji teorije blagostanja, s osloncem na društvenopovijesne i ideološke prilike koje su utjecale na promjene shvaćanja uloge države. Prvo se analizira ideja blagostanja u ...škotskom prosvjetiteljstvu, odnosno stara teorija blagostanja po kojoj država nije izvor blagostanja, već je to vlastiti interes. Ova prvobitna teorija blagostanja utemeljena je na učenju škotskih moralnih filozofa koji su, sukladno antropološkom skepticizmu, smatrali da je samoljublje ona antropološka karakteristika koja dovodi do društvenog napretka i da samo vlastiti interes može motivirati ljude da služe drugima. Kasnije, uslijed promijenjenih društvenih i političkih prilika, širenjem uvjerenja da je vladina djelatnost neophodna za slobodu i samorazvitak građana, polako se napušta laissez-faire liberalizam, a državni intervencionizam postaje ključni faktor osiguranja društvenog blagostanja. U tom smislu analiziraju se promjene u okviru liberalne tradicije u drugoj polovici XIX. i prvoj polovici XX. stoljeća. Zatim se detaljno ispituje institucionalizirana država blagostanja kao poseban oblik organizacije kapitalističkog društva poslije Drugog svjetskog rata, i njoj svojstvena moderna teorija blagostanja. Na kraju, prikazana je i kritika države blagostanja i samog pojma blagostanja oličena kako u djelu najpoznatijih predstavnika neoliberalnog vala, tako i u politikama konzervativno-liberalnih vlada 80-ih i 90-ih godina XX. stoljeća.
Students' mental health is recognised as an important public health issue, and the strict measures and many changes resulting from the COVID-19 pandemic may have exacerbated this. The aims of the ...study were thus to explore psychological well-being among university students in Slovenia during the beginning of the second lockdown, and to assess associations among their psychological well-being, demographic characteristics, presence of a chronic health condition, and resilience.
The Slovenian online cross-sectional survey was performed as part of a large-scale international survey led by the COVID-HL Consortium, between the 2nd and 23rd November 2020. The study was carried out on a sample of 3,468 university students (70% female) in Slovenia, aged between 18 to 40 (M=22/SD=3). In addition to sociodemographic data and that on the presence of a chronic health condition, data on subjective social status (SSS), psychological well-being (WHO-5) and resilience (CD-RISC 10) was also gathered.
In our study 52% of university students reported good psychological well-being. Hierarchical binary logistic regression revealed that male, older students, those with higher perceived subjective social status, students without a chronic health condition, and those with higher score on resilience were more likely to have good psychological well-being. Resilience was the strongest predictor of psychological well-being in our study.
Systematic preventive approaches/interventions in the field of mental health should be implemented among students in Slovenia. In this context it is important to develop and deliver programmes for enhancing resilience, which is an important protective factor in times of mental distress.
Radni uvjeti, radni okoliš i sam način rada znatno utječu na zdravlje. Danas je relativno malo poslova definirano tjelesnim zahtjevima, a puno više mentalnima i emocionalnima, pri čemu psihosocijalni ...rizici postaju značajni. Uz brojne pozitivne utjecaje rada na zdravlje i blagostanje, mnogi su radnici izloženi i opasnostima, štetnostima te ergonomskim i psihološkim naprezanjima. Stanje mentalnog zdravlja zaposlenog omogućava razvijanje u emocionalnom, intelektualnom i socijalnom pogledu te ima odlučujuće učinke na radnu sposobnost, zahvaćajući ne samo način i ishode njegova rada nego i ishode poslovanja tvrtke ili ustanove, određujući njenu kompetitivnost na tržištu. Unatoč dobroj organiziranosti upravnih tijela tvrtke, što umanjuje stres na radu, neformalni društveni procesi utječu (pozitivno ili negativno) na koheziju unutar radnih jedinica i na osjećaj povezanosti radnika i organizacije. Kultura sigurnosti neke organizacije rezultat je individualnih i grupnih vrijednosti, stavova, kompetencija i oblika ponašanja. To, pak, određuje odlučnost i način vođenja programa za očuvanje zdravlja i za sigurnost u organizaciji. Značajke organizacija koje imaju pozitivnu kulturu sigurnosti su zajednička percepcija važnosti sigurnosti te pouzdanost u preventivne mjere. Rad koji omogućuje autonomiju, kontrolu nad svojim radnim zaduženjima, razumne tjelesne i psihološke zahtjeve te sigurnost od iznenadnih otkaza dovode do većeg zadovoljstva radnika i smanjuju stres na radnome mjestu. Danas se sve više ističe važnost različitosti na radnome mjestu. Potrebno je istaknuti kako je upravo osnaživanje zaposlenika jedan od najvažnijih načina očuvanja psihosocijalnog zdravlja
Work has numerous health and wellbeing benefits, but it also involves physical hazards and psychological exertion. Today the scale has tipped toward psychosocial factors. Workers’ mental health ...affects their intellectual, emotional, and social growth, as well as work ability, productivity, and ultimately organisational productivity and competitiveness on the market. Even though companies may have an internal hierarchy that lowers stress at work, there are other formal and informal social processes that can affect (positively or negatively) the cohesion within the work unit. Safety culture of an organisation is a product of individual and group values, opinions, competences, and behavioural patterns that determine how occupational health and safety are implemented. Organisations that nurture positive safety culture understand the importance of health and safety and believe in prevention rather than dealing with consequences. Jobs that are stable, autonomous, and reasonably physically and psychologically demanding are far more likely to lower work-related stress and boost worker satisfaction. In fact, employee empowerment is one of the best ways to achieve good psychosocial health at the workplace.
Radni uvjeti, radni okoliš i sam način rada znatno utječu na zdravlje. Danas je relativno malo poslova definirano tjelesnim zahtjevima, a puno više mentalnima i emocionalnima, pri čemu psihosocijalni rizici postaju značajni. Uz brojne pozitivne utjecaje rada na zdravlje i blagostanje, mnogi su radnici izloženi i opasnostima, štetnostima te ergonomskim i psihološkim naprezanjima. Stanje mentalnog zdravlja zaposlenog omogućava razvijanje u emocionalnom, intelektualnom i socijalnom pogledu te ima odlučujuće učinke na radnu sposobnost, zahvaćajući ne samo način i ishode njegova rada nego i ishode poslovanja tvrtke ili ustanove, određujući njenu kompetitivnost na tržištu. Unatoč dobroj organiziranosti upravnih tijela tvrtke, što umanjuje stres na radu, neformalni društveni procesi utječu (pozitivno ili negativno) na koheziju unutar radnih jedinica i na osjećaj povezanosti radnika i organizacije. Kultura sigurnosti neke organizacije rezultat je individualnih i grupnih vrijednosti, stavova, kompetencija i oblika ponašanja. To, pak, određuje odlučnost i način vođenja programa za očuvanje zdravlja i za sigurnost u organizaciji. Značajke organizacija koje imaju pozitivnu kulturu sigurnosti su zajednička percepcija važnosti sigurnosti te pouzdanost u preventivne mjere. Rad koji omogućuje autonomiju, kontrolu nad svojim radnim zaduženjima, razumne tjelesne i psihološke zahtjeve te sigurnost od iznenadnih otkaza dovode do većeg zadovoljstva radnika i smanjuju stres na radnome mjestu. Danas se sve više ističe važnost različitosti na radnome mjestu. Potrebno je istaknuti kako je upravo osnaživanje zaposlenika jedan od najvažnijih načina očuvanja psihosocijalnog zdravlja.
The aim was to determine whether pregnant women conceiving through in vitro fertilization (IVF) differ from those conceiving spontaneously in terms of psychological well-being and the quality of ...life.
In a prospective study we included 75 women conceived after IVF and 78 who conceived spontaneously in the same time period (control group). All the women were sent a self-report questionnaire about demographic and reproductive history, health, pregnancy concerns, containing Subjective Quality of Life Scale (QLS), Positive and Negative Affect Schedule (PANAS), the Psychological Well-Being Scale (PWB), Beck Depression Inventory (BDI), and Zung Self-Assessment Anxiety Scale (SAS); obstetric and newborn's data were obtained from medical records. Response rate was 66.6% in the IVF and 83.3% in control group.
The mean women's age was 33.8 years in the IVF, and 32.5 years in the control group (NS). There were no significant differences between groups on the most of the outcome measures assessing psychological status. IVF mothers were just less satisfied in "friend/acquaintances" (P=0.03), a higher percentage had sexual problems prior to conception (P=0.03); the length of hospitalization during pregnancy was longer (P=0.02), and the preterm delivery rate was higher (P=0.01). Withingroup changes over gestation time indicated that IVF women, not controls, showed an increase in positive affect (P=0.04) and purpose in life (P=0.05).
IVF women are inclined to social isolation. Despite more medical problems during pregnancy, they reported improved positive emotions and purpose in life as the pregnancy progressed.
This paper explains the theoretical aspects in the development of anthropometry, living standard and their connection. Insisting on measuring economic indicators only by a "classical" approach does ...not always yield precise results. Complementary research is sometimes needed as well as a multidisciplinary approach to some research problems with the aim of getting as precise results as possible. Conclusion reached through this research points to a very close connection between anthropometry and living standard, and suggests that anthropometric measurements should be included in future research of the living standard in the Republic of Croatia. This would be a challenge for researches in using and connecting different scientific approaches in order to resolve a common scientific problem. Secondary data has been used in this paper, which led the researchers to conclude that anthropometry, as the science of human body measurements, is closely connected to economic indicators of living standard, welfare and calculation of the poverty line. PUBLICATION ABSTRACT
Postoji li veza između seksualne orijentacije roditelja i razvoja djece te, ako postoji, kakva je priroda te veze? Ova tema je od velike važnosti s
obzirom na nedavne kontroverze na hrvatskoj, ali i ...svjetskoj političkoj i kulturnoj sceni. Pitanje istospolnih brakova, kao i prava tih parova na roditeljstvo, povuklo je za sobom velik broj istraživanja kojima je cilj utvrditi ishode djece koju odgajaju istospolni parovi. Svrha je ovoga rada sistematizirati i kritički se osvrnuti na rezultate nekolicine istraživanja te tematike. Korišteno je dvanaest istraživanja za analizu područja, ne starijih od 2004. godine, od kojih
je jedno provedeno u Hrvatskoj. Iako je broj istraživanja u ovom području u porastu, opseg literature i dalje je malen te prožet mnogim ograničenjima koja će također biti raspravljena u radu. U ovaj rad uključeno je šest širih tema vezanih uz ishode djece istospolnih roditelja: sociodemografske karakteristike, mjere obiteljske promjene, psihološko blagostanje, obiteljska povezanost ili veza roditelj – dijete, funkcioniranje u školi te romantične veze. Većina rezultata sugerira da je s ishodima djece uže povezana kvaliteta obiteljske veze nego roditeljeva seksualna orijentacija.
Svrha - Svrha je rada kritički sagledati koncept FBW (food well-being, dobrobit povezana s hranom) i mogućnosti njegove empirijske potvrde usmjerene utvrđivanju ograničenja i poteškoća u njegovu ...mjerenju.
Dizajn/metodologija/pristup - Kritička analiza literature zasniva se na induktivnom pristupu. Provedena je na dvjema razinama – na razini konceptualnog okvira FWB-a i na razini empirijskih istraživanja koncepta FWB-a.
Rezultati i implikacije - Interdisciplinarnost konceptualnih modela FWB-a ometa njihovu empirijsku potvrdu. U analiziranim studijama utvrđena je fragmentiranost empirijskih provjera. Primjena različitih metoda uzrokuje probleme usporedbe dobivenih rezultata, kao i formulacije općih zaključaka ili preporuka, koje bi pridonijele povećanju FBW-a na razini individue ili društva. U tom smislu bilo bi potrebno razjasniti potrebe uključene u “FWB zupčanik”, primjerice, razviti posebnu dimenziju s hranom povezane osobnosti.
Ograničenja - Analize se temelje isključivo na analizi postojeće literature i istraživanjima koja su se uglavnom provodila iz perspektive jedne znanstvene discipline. Za dublje razumijevanje ove teme potrebno je provesti interdisciplinarno empirijsko istraživanje.
Originalnost - Prema dosadašnjim saznanjima autorica, ne postoje pokušaji analize koncepta FWB-a poput ovdje opisanog pristupa, a koji bi omogućio definiranje njegovih konceptualnih ograničenja, empirijske potvrde ili budućih smjerova istraživanja pojedinačnih dimenzija FWB.
Well-being is of crucial importance for both individual and society as a whole. It is therefore important to quantify performance and progress made by certain states, regions, communities, social ...groups, and individuals in improving their well-being. The aim of study was to offer a new framework for multi-criteria assessment as well as international comparison of objective well-being. Well-being is a multi-dimensional phenomenon; hence the appropriate indicator system should be capable to identify the most important underlying processes influencing well-being. For our research we have established the indicator system of twelve indicators identifying various dimensions of well-being. Therefore we propose MULTIMOORA, a model which can be used for approaching the objective of societal well-being. It is applied for international comparison of the well-being in the EU Member States. Consequently, it was revealed that Ireland, the Netherlands, Denmark, Austria, France, Cyprus, Finland, Germany, and Belgium have achieved the highest level of well-being as of 2009. At the other end of spectrum, Czech Republic, Lithuania, Slovakia, Bulgaria, Poland, Hungary, Estonia, Latvia, and Romania can be considered as those peculiar with relatively lowest well-being.
PDF
