Onkologija predstavlja važan segment sveukupnoga hrvatskoga zdravstvenog sustava. Sama onkologija
jedna je od trenutačno najpropulzivnijih medicinskih struka te smo svakodnevno svjedoci ekspanzivnog ...rasta
novih modaliteta onkološkog liječenja. Ove činjenice nameću imperativ stvaranja onkološke mreže koja bi kao
zadatak imala standardiziranje onkološkog liječenja i osiguravanje dostupnosti novih modaliteta liječenja za sve
oboljele od zloćudnih bolesti, neovisno o njihovom mjestu boravka.¹ Hrvatska već ima prepoznate i definirane
regionalne onkološke centre u sklopu kliničkih bolničkih centara u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Nasreću, u
Hrvatskoj postoji tradicija, stara nekoliko desetljeća, razvoja onkoloških centara u općim i županijskim bolnicama.
Poimence, to su neklinički onkološki centri u Županijskoj bolnici Čakovec, Općoj bolnici Dubrovnik, Općoj bolnici
Karlovac, Općoj bolnici Koprivnica, Općoj bolnici Pula, Općoj bolnici Slavonski Brod, Općoj bolnici Šibenik, Općoj
bolnici Varaždin i Općoj bolnici Zadar. Svrha ovoga istraživanja, provedenog u svim nekliničkim onkološkim
centrima
Hrvatske te korištenjem podataka Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
bila je uvidjeti kako je trenutno organizirana onkološka skrb u Republici Hrvatskoj i koja je uloga nekliničkih
onkoloških centara u liječenju bolesnika sa zloćudnim bolestima u Republici Hrvatskoj.
Rad se bavi razvojem zdravstva i zdravstvene zaštite u Zagrebu u 19. stoljeću, s naglaskom na posljednje godine, pri čemu se za analizu koriste i članci iz Liječničkog vjesnika. Razmatra se razvoj ...bolničkog i javnozdravstvenog sustava, ali i modernizacija drugih područja – ljekarništva i stomatologije. Rad sadrži i osnovne zdravstveno-prosvjetiteljske misli i njihove autore. Na kraju se na nekoliko izdvojenih primjera donosi kratka analiza uspješnosti liječenja.
The article describes health and health care development in Zagreb in the 19th century, with special attention to the last period of the century, using articles from Liječnički vjesnik for analysis. The development of the hospital and public health system is being considered, as well as the modernisation of other areas - pharmacy and dentistry. In addition, the paper presents basic health enlightenment thoughts as well as their authors. In the end, a brief analysis of treatment success is made on several separate examples
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Rijeci je djelovala bolnica za zarazne bolesti u predjelu Zeniković kao bolnica-podružnica Gradske bolnice sv. Duha. Nakon otkupa ladanjskog imanja pomorskog ...kapetana Dionizija Jakovčića, adaptirane su postojeće zgrade, a početkom 80-ih godina 19. stoljeća izgrađeno je još nekoliko građevina, prijeko potrebnih za organizaciju zarazne bolnice. Parcela i zgrade bili su podijeljeni na čistu i nečistu zonu. Glavna zgrada adaptirana je u glavne prostore za liječenje te za smještaj osoblja, a manja je zgrada imala gospodarsku namjenu. Zbog povećanja kapaciteta na prijelazu stoljeća rađene su daljnje adaptacije, na parceli je izgrađena i veća drvena baraka, a po potrebi podizani su i drugi privremeni objekti. Teren na kojem se nalazila bolnica-podružnica bio je vezan i uz dva ambiciozna projekta riječkih bolnica koji su izrađeni početkom 20. stoljeća, ali nisu realizirani. Bolnica-podružnica bila je u funkciji do dvadesetih godina 20. stoljeća kada se, zajedno s Gradskom bolnicom, i taj odjel premješta u kompleks bivše vojno-pomorske akademije, a prostor bolnice dobiva novu namjenu u međuratnom i poslijeratnom razdoblju.
In the late 19th and early 20th centuries, a hospital for infectious diseases in the Zeniković area was operating in Rijeka as a hospital - subsidiary of the City Hospital of St. Spirit. After purchasing the property of the naval captain Dionysius Jakovčić, the existing buildings were adapted and several other buildings, necessary for the organization of an infectious hospital, were constructed in the early eighties of the 19th century. The terrain and buildings were divided into clean and unclean areas. The main building was adapted to the main facilities for treatment and accommodation, while the smaller building was used for economic purposes. Due to the increase of the capacity at the turn of the century, further adaptations were made, larger wooden barracks and other temporary facilities were also constructed. The terrain of the hospital was linked to two ambitious projects of the hospitals in Rijeka, which were created at the beginning of the 20th century but were not realized. The hospital operated until the twenties of the 20th century when this department together with the City Hospital was moved to the former Naval Academy complex, while the hospital area was given a new purpose in the interwar and postwar periods.
Bolnički dio sustava skrbi za psihičko zdravlje izložen je svim izazovima sigurnosti kao i drugi dijelovi bolničkoga zdravstvenog sustava, no mimo njih izložen je i dodatnim, jedinstvenim izazovima ...sigurnosti, od kojih je jedan svakako povezan s pružanjem skrbi za suicidalne bolesnike. Kao krajnja pojavnost kontinuuma suicidalnosti – samoubojstvo, posebice u bolničkom sustavu skrbi, može predstavljati valjani pokazatelj sigurnosti pružene skrbi. To prepoznaje i pravni okvir u Republici Hrvatskoj koji pokušaj samoubojstva i samoubojstvo razvrstava u neočekivani neželjeni događaj. Međutim, nastojanje sprječavanja (prevencije) samoubojstava i pokušaja samoubojstava bremenito je mnogobrojnim izazovima, a koje u ovom preglednom radu prikazujemo kroz nekoliko međusobno isprepletenih (pod)cjelina: procjenu i predviđanje suicidalnosti (to jest, opasnost od samoubojstva), prijam na bolničko liječenje, liječenje i nadzor tijekom bolničkog liječenja, otpust s bolničkog liječenja te daljnje praćenje po otpustu. Unatoč svim izazovima, sprječavanje samoubojstava je središnji izazov sigurnosti bolesnika u bolničkom sustavu skrbi za psihičko zdravlje.
Prva klinička hiperbarična komora pri Kliničkom bolničkom centru Rijeka puštena je u rad krajem 2016., skoro 25 godina nakon objave prve Hrvatske liste indikacija za hiperbaričnu oksigenaciju (HBO2T) ...u riječkom medicinskom časopisu "Medicina". U tom razdoblju, ni razni oblici edukacije, ni napori u popularizaciji ove metode, kao ni mogućnost rada s eksperimentalnom hiperbaričnom komorom, nisu imali za posljedicu veći broj riječkih publikacija u ovom znanstvenom području pa stoga ni naglašeniji interes od strane specijalista kliničkih grana. HBO2T treba učiniti jeftinijom i dostupnijom svim bolesnicima koji gravitiraju Rijeci. Sadašnju Listu indikacija za HBO2T treba urediti i učiniti je sukladnom preporukama utvrđenim u Europskoj konsenzus listi.
Cilj ovog istraživanja bio je prikazati utjecaj pandemije COVID-19 na rad Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb.
Iz računalne baze podataka KBC-a Zagreb te baze ...onkoloških bolesnika Klinike retrospektivno su izvučeni te uspoređeni podatci o izvršenim postupcima i dijagnozama u razdoblju prva četiri mjeseca 2019., 2020. te 2021. godine.
Ukupan je broj slučajeva 2020. bio veći za 32,4%, a 2021. za 13,19% (p<0,001), u usporedbi s 2019. godinom. Odjel za kirurgiju glave i vrata zabilježio je pad od 31,9%, Odjel za dječju otorinolaringologiju 41,89%, Odjel za otologiju 66,67% te Odjel za rinosinusologiju 82,47%. Odjel za maksilofacijalnu kirurgiju te Zavod za tumore glave i vrata zabilježili su porast slučajeva, 71,08% odnosno 31,1%. Pregledom dijagnoza zabilježen je manji broj poremećaja štitnjače (–57,14%), devijacija nazalnog septuma (–85,14%), bolesti srednjeg uha i mastoida (–75,35%), tonzila i adenoida (–52,64%). Porastao je broj tumora glave i vrata (165,4%), prijeloma kostiju lica (95%) te rascjepa usne i nepca, kojih je u 2021. bilo 19, a nijedan u prethodne dvije godine. Novodijagnosticiranih karcinoma grkljana bilo je 2021. za 35% više nego 2019. godine. Broj karcinoma grkljana T1 bio je 2021. manji za 22,2%, dok je broj T2 bio veći za 133%.
Ovim radom prikazali smo smanjenje ukupnog broja postupaka u prvoj trećini 2020. i 2021. godine u odnosu na 2019., ali i značajan porast kompleksnosti operacija i broja postupaka bolesnika s tumorima glave i vrata. Iz naših rezultata pokazano je kako je zbrinjavanje znatno većeg broja bolesnika kirurgije glave i vrata moguće i u izvanrednim uvjetima u ustanovi koja je kadrovski i tehnološki kvalitetno opremljena. To ukazuje na važnost razvijanja centara izvrsnosti koji i u slučaju povećanog pritiska na zdravstveni sustav mogu osigurati najviše standarde liječenja kompleksnih bolesnika.
Prava pacijenata jedan su od standarda kvalitete i važan dio zadanih ciljeva politike KBC-a Sestre milosrdnice. Zbog toga se posebna pažnja posvecuje pritužbama pacijenta. U promatranom ...dvanaestomjesecnom razdoblju u Klinickom bolnickom centru Sestre milosrdnice ucestalost propisno zaprimljenih i obradenih pritužbi pacijenata iznosila je 1,08 slucajeva na 10 000 slucajeva lijecenja. Na kvalitetu interakcije s osobljem i komunikaciju odnosilo se 24 % pritužbi, na lijecenje i skrb o pacijentu i medicinsku dokumentaciju 33 % pritužbi, na dostupnost zdravstvene skrbi u bolnici 31 %, infrastrukturu 6,7 % i ispostavljene bolnicke racune 5,3 %. Rješavanje pritužbi i njihovih opravdanih uzroka mora biti prioritetno i ucinkovito. Odgovor na pritužbu treba biti brz i prijateljski. Pritužbu bi zaposlenici i menadžmenti zdravstvenih ustanova trebali usvojiti kao promotora kvalitete, a ne kao disciplinske alate.
Dnevne bolnice su plod težnje prema sve poštednijim načinima liječenja djece. Humaniji odnos prema pacijentu i obitelji smanjuje psihičku traumu u odnosu na klasičnu hospitalizaciju. Smanjeni ...troškovi liječenja daljnja je pozitivna strana tog modela. Njegovu primjenu ograničavaju potreba za probirom bolesnika te smanjen izbor dijagnostičko-terapijskih mogućnosti u odnosu na klasičnu hospitalizaciju. Dobrom organizacijom rada dnevne bolnice i taj se nedostatak može umanjiti. Dnevne bolnice značajno povećavaju kakvoću i opseg zdravstvene zaštite, posebno na prostorima sa smanjenim brojem bolničkih kreveta. Ukratko smo prikazali svjetska iskustva u primjeni dnevnih bolnica za djecu.
Iz sačuvanoga operacijskog protokola i osobnih zabilješki ratnoga kirurga dr. Francija Derganca dobiven je uvid u ratnokirurški pobol, kirurške zahvate, anestezijske postupke i pomor u Slovenskoj ...vojno–partizanskoj bolnici Franja, učinjene od 23. rujna 1944. do travnja 1945. godine. Učinjeno je 255 kirurških zahvata (incizija i drenaža, imobilizacija i ekstenzija udova i revizije ratnih rana, 17 amputacija, 4 kraniotomija, 8 enukleacija oka, 14 torakocenteza i torakotomija, 7 laparotomija sa zbrinjavanjem ozljeda unutrašnjih organa, 12 arterijektomija i ligatura velikih arterija, 7 ekstrakcija zuba, 6 nekrektomija, 4 osteotomije, 2 osteosinteze femura, 3 apendektomije i drugih operacija. Korištene su inhalacijska opća anestezija (Kellen / kloretil, eter, eter + Kellen), opća intravenska pentotalom, kombinirana opća intravenska s inhalacijskom eterom, te lokalna infi ltracijska novokainska anestezija. Vrste kirurških zahvata i anestezije u ratnim partizanskim bolnicama tijekom II. svjetskoga rata izravno su povezane s kirurzima koji su složene operacije iz opće i ratne kirurgije mogli izvesti i ne razlikuje se od postojećih gradskih bolnica, što je izravno utjecalo na bolnički pomor
PDF
