Dvodomna zakonodavna tijela dio su institucionalnog uređenja u sedamdeset devet država. Bikameralizam predstavlja jednu od najsnažnijih institucionalnih protuteža izvršnoj vlasti. Zbog svoje ...specifičnosti gornji su domovi zanimljivi za politologe, stoga se postavlja pitanje zašto su rijetko predmetom istraživanja. Rad nastoji popuniti istraživačku prazninu proučavanjem institucionalnih uređenja sedamnaest izbornih demokracija, koje imaju dvodomna zakonodavna tijela. Prvi dio rada donosi pregled povijesnog razvoja bikameralizma. Drugi dio rada prikazuje suvremeni bikameralizam i detaljno prikazuje četiri idealtipska primjera gornjih domova – Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Poljske. Treći dio donosi osnovne značajke ostalih gornjih domova koji su predmet istraživanja. U četvrtom dijelu rada provodi se komparacija sedamnaest gornjih domova kako bi se dao odgovor na istraživačko pitanje što čini gornji dom snažnim prema njegovim formalnim ovlastima. Povodom dvadesete godišnjice njegova ukidanja, u posljednjem odlomku analiziraju se formalne ovlasti i demokratičnost izbora hrvatskog Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske (1993-2001).
Bicameral legislatures are part of the institutional set-up in seventy-nine countries. bicameralism is one of the strongest institutional counterbalances to the executive. due to their specificity, the upper houses are of interest to political scientists, so the question arises as to why they are rarely the subject of research. the paper seeks to fill the research gap by studying the institutional arrangements of the seventeen electoral democracies, which have bicameral legislatures. the first part of the paper provides an overview of the historical development of bicameralism. the second part of the paper presents contemporary bicameralism and presents in detail four ideal-typical examples of the upper houses – the united kingdom, the united states, France, and poland. the third part presents the basic features of the other upper houses that are the subject of research. in the fourth part of the paper, a comparison of the seventeen upper houses is carried out to give an answer to the research question of what makes the upper house strong according to its formal powers. on the twentieth anniversary of its abolition, the last section analyzes the formal powers and democratic features of the election rules for the house of counties of the parliament of the republic of croatia (1993-2001).
The paper examines the relationship between the sexual and linguistic and their mutual influence within the fields of political philosophy, linguistics, and theory of text, in selection from Adriana ...Cavarero’s work. First, we begin from the knowledge of poststructuralist text theory, psychoanalytic feminism and psycholinguistics, which are later expanded with the results from political philosophy with special emphasis on ancient texts. Cavarero’s texts are being analysed to describe the features through which the relationship between gender, sex and text is established. Through a critical exploration of Cavarero’s texts and previous theoretical discussions and the analysis results, a conclusion about the influence of the sexual on language and culture and the influence of language and cultural symbols on social and gender roles is reached.
Članak za cilj ima evaluaciju procesa spajanja lokalnih jedinica, jednog od načina reformiranja lokalne vlasti, putem dva kriterija – prema efikasnosti u proizvodnji usluga i prema unaprjeđenju ...demokratičnosti. Navedeno se primjenjuje kroz studiju slučaja Finske, s obzirom da je spajanje lokalnih jedinica mnogo češće u Sjevernoj Europi. Autor Donosi pregled studija spajanja lokalnih jedinica u svijetu i opsežnih evaluacijskih izvještaja reforme u Finskoj. Rad politiku spajanja lokalnih jedinica razmatra iz dvije perspektive – instrumentalne, one orijentirane na ciljeve reforme te iz procesnog aspekta. Nalazi o Velikom broju slučajeva spajanja lokalnih jedinica u Finskoj su sljedeći. Glavne faktore u procesnom aspektu čine političke stranke koje su većinom podržavale reformu te ishodišna potreba za stvaranjem većih entiteta zbog koje su lokalne jedinice iskoristile priliku. Efikasnost nije nesumnjivo unaprijeđena, s obzirom da se efikasna proizvodnja usluga može pronaći i kod malih i kod velikih lokalnih jedinica. Efikasnost je više određena dinamikom lokalne ekonomije, nego što isključivo Veličina lokalne jedinice čini razliku. Također, spajanja lokalnih jedinica mijenjaju prirodu lokalnog političkog života, što ima i pozitivne i negativne efekte na razinu njihove demokratičnosti.
Povijest ljudskog mišljenja i djelovanja prožeta je idejom demokratičnosti u komunikaciji koja je neodvojiva od ideje slobode i zajedništva – najznačajnijih ideja za razvoj civilizacije. Rad prati ...razvoj ideje demokratičnosti u komunikaciji, kroz kratak pregled najznačajnijih mislilaca i ideja od antičke filozofije do postmodernizma, ali i kroz međunarodno-pravne akte.
Svrha je ovoga rada prikazati poglede, zaključke i prijedloge Josepha Stiglitza izložene u njegovoj najnovijoj knjizi «Making Globalization Work», i raspraviti o nekim ključnim problemima ...neoliberalne globalizacije. Polazna osnova kritičnog razmatranja aktualnoga modela globalizacije tri su premise J. Stiglitza: a) nedostaci tržišnog mehanizma, kolikogod on bio prijeko potreban motivator i regulator ekonomskih procesa, posebno u odnosu na socijalne i ekološke aspekte razvitka; b) prilagođenost postojećeg sustava međunarodne trgovine i financija interesima ekonomski razvijenih i bogatih zemalja kao i međunarodnoga kapitala; c) neminovnost globalizacije tijekova roba, kapitala, usluga, ljudi i ideja. Postojeći model globalizacije nije uspio riješiti neke vitalne probleme suvremene civilizacije, kao što su: a) problem produbljivanja jaza između bogatih i siromašnih zemalja i društvenih slojeva; b) problem ekstremnog siromaštva jedne milijarde stanovnika našega planeta; c) pokrenuti razvijanje najmanje razvijenih zemalja (posebno 43 afričke zemlje južno od Sahare); d) zaustaviti proces uništavanja prirode s mogućim katastrofalnim posljedicama. Ne samo da neoliberalna globalizacija nije riješila navedene probleme, nego ih je i produbila. Stoga prijedlozi J. Stiglitza za promjene, odnosno reforme postojećega modela globalizacije zaslužuju punu pozornost. Cilj je tih prijedloga da proces globalizacije služi dobrobiti svih zemalja i svih društvenih slojeva. Mjere za promjenu ciljeva i pravila globalizacije morale bi uključiti: olakšavanje izvoza iz nerazvijenih zemalja; rješavanje problema dugova najsiromašnijih zemalja; omogućiti nerazvijenim zemljama da najveće koristi od eksplotacije njihovih prirodnih bogatstava imaju one, a ne strane korporacije; usvojitii međunarodni kodeks o ponašanju transnacionalnih korporacija, posebno u vezi sa zaštitom prirodnog okoliša i osiguranja elementarnih radnih prava; reformirati i demokratizirati međunarodne ekonomske institucije; u ciljeve i pravila globalizacije ugraditi, pored načela ekonomske efi kasnosti, i načela socijalne pravde, solidarnosti i potrebu očuvanja prirode.
Kako bi se razvila i održavala demokratičnost komunikacije unutar novinarskih
redakcija u Hrvatskoj, ispitala sam izazove s kojima se susreću zaposlenici u medijskim
organizacijama. Demokratičnost ...komunikacije u bazama određuju: radno okruženje,
stupanj opuštenosti zaposlenika, stupanj frustracije, komunikacija između kolega,
konkurencija, svijest o nužnosti promjene načina komunikacije te utjecaj komunikacije
unutar baze na medijski sadržaj i izvršenost zadatka. Rad se temeljio na istraživanju
komunikacije provedenom na malom uzorku anketiranih medijskih komunikatora,
pretežno u Istri. Većina medijskih komunikatora ima svijest o tome kako konkretno
razvijati demokratičnost komunikacije unutar novinarskih redakcija. Prijedlozi se mogu
sažeti u četiri kategorije: sustavna promjena organizacije posla, primjena kulturne
komunikacije, edukacija na svim razinama te razvoj timskog duha. Za demokratizaciju
komunikacije u našim medijskim kućama važno je, stoga, medijskim komunikatorima
dopustiti da kultiviraju demokratičnost unutar svojeg radnog okruženja. Prijedlog je,
dakle, omogućiti im da pojedinačno rade na svojem razvoju.
U suvremena pitanja u svezi s nužnim promjenama u našem školstvu ulazi i demokratizacija nastave. Ono se javlja i u svezi s metodičkim aspektom nastave odnosno s odnosom nastavnog supstrata i ...odgojno–obrazovnim momentom. Članak razmatra neke probleme i mišljenja u svezi s tom problematikom iz novije povijesne i naše suvremene perspektive.
U radu se sumarno prikazuju rezultati empirijskog istraživanja koje je provedeno u Gradu Zagrebu. Ono se odnosilo na dva pitanja: stabilnost gradske izvršne vlasti te demokratizacija odlučivanja u ...Gradskoj skupštini. Podaci su prikupljeni metodom analize sadržaja zapisnika sa sjednica Gradske skupštine u razdoblju od 1. lipnja 2001. do 31. svibnja 2006. Zakonom o Gradu Zagrebu iz 2001. izbor gradonačelnika i Gradskog poglavarstva reguliran je tako da je u cijelosti postao ovisan o rezultatima lokalnih izbora. Budući da je utim izborima primijenjen sustav razmjernog predstavništva na temelju fiksnih lista, u istraživanju se pošlo od pretpostavke da je u promatranom razdoblju došlo do stanovitog smanjenja stabilnosti gradske izvršne vlasti. Navedenim zakonom stvorene su institucionalne pretpostavke da Gradska skupština postane aktivni čimbenik u oblikovanju lokalne politike i provođenju političkog nadzora nad djelovanjem gradskih izvršnih i upravnih tijela. tom smislu moglo se pretpostaviti da je u procesu odlučivanja sudjelovao širi krug aktera te da je stoga bilo razmjerno manje odluka koje je inicirala gradska izvršna vlast, koje su prihvaćene bez izmjena i bez rasprave te koje su donesene pukim preglasavanjem.
PDF
