For a number of years now, Croatia has had a negative net migration rate, which means that more people have emigrated than immigrated during a period of time. It is difficult to establish the real ...number of persons who have emigrated from Croatia due to a number of reasons. There is also the issue of the so-called flfictional population«, persons who are registered as living in Croatia, even though they do not actually live there. A large number of persons have not registered themselves as having left the country, even though they are obliged to do so by law. The reason for this, as well as the fictional registration in Croatia, is maintaining or gaining certain benefits in Croatia. In Croatia, there is a large difference among regions in terms of emigration intensity. The goal of this paper is to analyze which parts of Croatia suffered the most from emigration, and which felt the least effect of this process.
Međimurska županija spada u red hrvatskih županija s manje izraženim nepovoljnim demografskim pokazateljima. Radi se o površinom najmanjoj hrvatskoj županiji koja, za hrvatske prilike, ima ...nadprosječnu gustoću naseljenosti. Cilj rada je utvrditi kako vremenska prometna dostupnost cestovnim prometom, u odnosu na županijsko sjedište Čakovec, utječe na promjenu broja stanovnika i na razinu ostarjelosti stanovništva. Istraživanje je izvršeno za razdoblje od maksimuma naseljenosti (1991.) do zadnjeg popisa stanovništva (2021.), s time da su u vrijeme pisanja rada bili dostupni samo prvi rezultati najnovijeg popisa o broju stanovnika po naseljima, kao i sastav stanovništva prema dobi i spolu na razini Hrvatske i njezinih županija. Stoga je analiza ostarjelosti (koja uključuje razinu naselja) učinjena prema popisu stanovništva iz 2011. godine. Prostor Međimurske županije je podijeljen u 8 zona vremenske prometne dostupnosti izokronama od 5 minuta u odnosu na Čakovec. Analizom intenziteta depopulacije u GIS okruženju utvrđen je trend njegovog povećanja smanjenjem vremenske prometne dostupnosti prema Čakovcu. To načelno znači da je, uz određena odstupanja, intenzitet depopulacije veći u prometno manje dostupnim (prometno izoliranijim) dijelovima županije. Analiza indeksa starenja nije pokazala trend povećanja razine ostarjelosti smanjenjem vremenske prometne dostupnosti naselja u odnosu na Čakovec.
Od prvog austro-ugarskog popisa stanovništva na području Bosne i Hercegovine najveći udio Hrvata u ukupnom stanovništvu utvrđen je 1948. godine, a otada se, zbog intenzivnog iseljavanja, svakim ...sljedećim popisom smanjivao. Unatoč tome broj Hrvata kontinuirano je rastao do 1971. godine jer je do tada visoki prirodni priraštaj pokrivao demografske gubitke uzrokovane migracijom, no nakon toga iseljavanje postaje determinirajuća sastavnica ukupnoga kretanja. U ratu, devedesetih godina, poginulo je između osam i devet tisuća Hrvata, no znatno su veći demografski gubici nastali prisilnom migracijom. Od 312 000 izbjeglih Hrvata u zemlju ih se vratilo manje od 30 %, a toliko je i raseljenih koji su se vratili u svoje domove. Kao posljedica toga iz nekih su dijelova Bosne i Hercegovine Hrvati potpuno nestali, oko polovine ih je koncentrirano u zapadnoj Hercegovini i Završju, dio u hrvatskim enklavama u središnjoj Bosni i Bosanskoj Posavini dok ostali čine manjinu uglavnom u većinski bošnjačkim područjima. Odljevom stanovništva u optimalnoj radnoj i reproduktivnoj dobi ubrzano je demografsko starenje i smanjen bioreprodukcijski potencijal stanovništva te nakon kratkotrajne natalitetne kompenzacije u prvim poratnim godinama dolazi do pada rodnosti i povećanja smrtnosti. Loša ekonomska situacija i politička nestabilnost u poslijeratnom razdoblju doveli su do pada fertiliteta i rastućeg trenda iseljavanja, naročito nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Sveukupno se broj Hrvata u Bosni i Hercegovini od 1991. do 2013. godine smanjio za 216 000, odnosno 28,4 %, a trend smanjenja se nastavlja. Najnepovoljniju demografsku perspektivu imaju Hrvati u područjima gdje ih je najmanje – Republici Srpskoj i pretežno bošnjačkim kantonima. Povoljnija obilježja i potencijal za revitalizaciju imaju u središnjoj Bosni, a relativno najbolja je demografska slika Hrvata u zapadnoj Hercegovini i Završju – najvećem kontinuiranom području s većinskim hrvatskim stanovništvom. Međutim, uz aktualne negativne trendove jedino hitna provedba odgovarajuće razvojne i populacijske politike može osigurati dugoročnu opstojnost i konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Bjelovarsko-bilogorska županija leži v osrednjem delu hrvaškega panonsko-subpanonskega prostora. Kljub ugodni lokaciji znotraj Hrvaške in ugodnim fizičnogeografskim značilnostim ima v zadnjih 50 ...letih zelo negativne demografske značilnosti. Z vidika celotne županije so demografske razmere v podeželskih delih še veliko bolj neugodne kot v mestnih naseljih. Med letoma 1961 in 2011 se je delež podeželskega prebivalstva v županiji zmanjšal za 46,7 %.
Demografski, društveni i gospodarski razvoj Vukovarsko-srijemske županije u Domovinskom ratu i nakon njega odvijao se pod signifikantnim utjecajem demografskih ratnih gubitaka kao i dugoročnih ...demografskih, društvenih i ekonomskih posljedica rata i višegodišnje okupacije dvije trećine županijskoga teritorija. Na temelju dostupnih podataka u ovom su radu utvrđeni i opisani izravni demografski gubitci Vukovarsko-srijemske županije te ocijenjen njihov utjecaj na demografske promjene u Županiji u „ratnom“ međupopisju (1991. – 2001.).
The demographic, social and economic development of the Vukovar-Srijem county during and after the Homeland War occurred under the impact of the wartime demographic losses as well as the longterm demographic, social and economic consequences of the war and the long-lasting occupation of two thirds of the county’s territory. On the basis of available data, in this work the direct demographic losses of the Vukovar-Srijem county and their assessed impact on the demographic changes in the county in the „wartime” intercensal period (1991-2001) have been determined and described. Quantitative processing of the available digital database/application of the Croatian Memorial Documentation Centre of the Homeland War in Zagreb has determined that in the Homeland War, 3,636 pre-war inhabitants of Vukovar-Srijem county were either killed or went missing, which in comparison to the pre-war population figures (census 1991) results in an aproximate general wartime mortality rate of 15.72 per mille. Furthermore, through a numerical analysis the spacial, temporal and structural differentiation/selectivness of actual demographic losses in relation to certain parameters such as gender, age, nationality, pre-war residence of victims as well as to their places of death have been determined. The direct demographic losses established are a significant determinant of demographic changes in postwar Vukovar-Srijem county, particularly in the context of the strenghtening of the overall and natural depopulation as well as the accelaration of population aging as shown in the postwar censuses (2001, 2011, 2021).
Podgorje obuhvaća prostor hrvatske jadranske obale u podnožju Velebita.
Adminsitrativno gledano, istraživanjem su obuhvaćena naselja Grada Senja, te općina
Karlobag i Starigrad, koja svojim ...teritorijem participiraju na obali Jadranskog mora.
Promatrani je prostor podijeljen između Ličko-senjske (Grad Senj i Općina Karlobag)
i Zadarske županje (Općina Strarigrad). Podgorje ima vrlo negativna demografska
obilježja. Ukupna depopulacija traje, s iznimkom jednog međupopisja (1981. – 1991.),
kontinuirano od 1910. godine kada je zabilježen maksimum naseljenosti (16 782
stanovnika). U sljedećih se sto godina broj stanovnika skoro prepolovio. Prema
najnovijim popisu stanovništva iz 2011. godine Podgorje je imalo samo 8 894 stanovnika.
Prirodna depopulacija je u Podgorju prisutna dugi niz godina što vrlo negativno utječe
na demografske prilike. Starenje stanovništva je u vrlo uznapredovalom stadiju. Godine
1971. indeks starenja iznosio je 58, dok je prema posljednjem popisu iz 2011. vrijednost
toga demografskog pokazatelja porasla na čak 187,8.
Razlozi ovakvog nepovoljnog demografskog stanja su kompleksni. Fizičkogeografska
obilježja nepovoljno su u prošlosti utjecala na razvoj (krški reljef s mnogo strmih
oblika, jaka bura). Danas se Podgorje nalazi u zoni preklapanja nodalno-funkcionalnih
područja Rijeke, kojoj gravitira njegov sjeverni dio te Zadra, kojem gravitira njegov južni
dio. Izgradnjom autoceste Zagreb – Split i planiranom izgradnjom autoceste ili brze ceste
Rijeka – Žuta Lokva, Podgorje će se u biti naći u svojevrsnoj prometnoj izolaciji, što neće
povoljno djelovati na demografske i ekonomske tokove. Unatoč položaju na jadranskoj obali koji nudi dobru mogućnost razvoja turizma,
s iznimkom Starigrada, gdje je polazišna točka za izlete u NP Paklenica, ta djelatnost u
Podgorju nije znatnije razvijena, što nepovoljno utječe na demografske prilike.
This paper deals with the geographical problems of the Koločep and Lopud islands in thesouthern Dalmatian part of Croatia. The work is included in the project "Geographical bases ofthe development of ...little Croatian islands". The paper specially deals with the present-dayproblems of depopulation and underdevelopment that represents the special problem for thedemographic revitalization of the islands.
Predmet istraživanja u ovom radu jest ukupno kretanje stanovništva i suvremene promjene u biološkoj strukturi stanovništva Istočne Hrvatske. Svrha istraživanja jest na temelju rezultata dvaju ...posljednjih popisa stanovništva (2001. i 2011.), analize vitalne statistike za razdoblje 2001. – 2016. te projekcija budućega kretanja stanovništva (do 2030., odnosno 2051.) utvrditi, analizirati i interpretirati osnovne agregatne pokazatelje koji indiciraju trendove u općem, prirodnom i mehaničkom kretanju stanovništva Istočne Hrvatske te njihovu interakcijsku povezanost uz proces demografskoga starenja. Cilj je rada utvrditi i opisati dosegnutu razinu ukupne depopulacije i demografskoga starenja Istočne Hrvatske. S obzirom na to da se opći i parcijalni procesi depopulacije nalaze u snažnom korelativnom odnosu spram oblikovanja biološke strukture stanovništva, jasno je da oni zajedno čine dalekosežne regresivne čimbenike populacijskoga, a time i društveno-gospodarskoga razvoja Istočne Hrvatske. Ako se nastave dosadašnji nepovoljni demografski trendovi, osobito u bioreprodukciji, realno se može očekivati da će Istočna Hrvatska do sredine 21. stoljeća prirodnim i mehaničkim putem izgubiti trećinu stanovništva popisanoga 2011. godine. Očekivani daljnji pad broja stanovnika ne će biti linearan, nego se očekuje jačanje debalansa u odnosu između pojedinih velikih (funkcionalnih) dobnih kontingenata, osobito u odnosu: mlado – staro stanovništvo.
The subject of this study is the total population trends and contemporary changes in the biological structure of the population of Eastern Croatia. The purpose of the study is, based on the results of the last two censuses (2001 and 2011), the analysis of vital statistics for the period 2001-2016, and the projections of the future population trends (by 2030, and 2051) to determine, analyze and interpret basic aggregate indicators indicating trends in the general, natural and mechanical movement of the population of Eastern Croatia and their interactive link with the process of demographic aging. The aim of the paper is to establish and describe the reached level of total depopulation and demographic aging of Eastern Croatia. Given that general and partial depopulation processes are in strong correlation with the formation of the biological structure of the population, it is clear that together they form far-reaching regressive factors of population development, as well as socio-economic development of Eastern Croatia. If the current unfavorable demographic trends persist, especially in bio-reproduction, it is reasonable to expect that Eastern Croatia by the middle of the 21st century will naturally and mechanically lose one third of the population registered in 2011. The expected further decline in the number of inhabitants will not be linear, and we expect a greater imbalance between certain large (functional) age contingents, especially in the relation: young – old population.
U članku se analiziraju osnovni demografski procesi u Republici Hrvatskoj (NUTS 1), u njenim statističkim makroregijama (NUTS 2) i županijama (NUTS 3) u međupopisnom razdoblju 2001. – 2011. U ...teorijskom dijelu raspravlja se o optimalnom ustroju i uspostavi statističkih makroregija te o utjecaju demografskih čimbenika na njihovo formiranje. Autori se kritički postavljaju prema kvaliteti i sadržaju pojedinih demografskih kategorija u posljednjem popisu stanovništva te njegovoj neusporedivosti s prethodnim popisima. I nadalje je prisutna depopulacija srednjeg intenziteta, međutim teritorijalno veliki dio hrvatskog prostora zahvaćen je tim nepovoljnim obilježjem općega kretanja. Naime samo su Grad Zagreb i Zagrebačka županija u Kontinentalnoj Hrvatskoj u posljednjemu desetljetnome međupopisnom razdoblju zabilježili porast broja stanovnika, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj takav slučaj samo u Zadarskoj i Istarskoj županiji. Obje sastavnice općega kretanja stanovništva Hrvatske, prirodno kretanje i migracijski saldo, imaju negativni predznak. Od 21 NUTS 3 jedinice samo su dvije imale prirodni prirast (Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska), dok su ostale županije, pa čak i imigracijske, registrirale prirodni pad stanovništva. Iz migracijskih podataka očito je da se Hrvatska demografski polarizirala na Zagreb i okolicu kao gospodarsko i demografsko središte države te na priobalne županije, koje gospodarski razvoj i donekle migracijsku atraktivnost uglavnom temelje na još uvijek ekonomski atraktivnom turizmu. Većina županija Kontinentalne Hrvatske čini slabo razvijena, periferna područja depopulacije i općenito demografskog nazadovanja.
Polarisation processes, which began in Croatia in the 1950's, resulted in disparate socio-economic development, in an uneven spatial distribution of the population, and in a concentration of people, ...jobs and housing in urban settlements. Coastal cities, as hubs and agents of socio-economic development, in their regions became focal points for the concentration of the population, while islands and hinterland areas suffered depopulation and demographic ageing. Intense in-migration had a positive influence on the demographic development of coastal cities. They became hotbeds of bioreproduction and up to the most recent intercensus period (1991–2001) displayed dynamic population growth. However political and economic changes in this recent period, together with the effects of the war, deepened and accelerated increasingly unfavourable demographic processes, which were reflected in an overall reduction of the population of coastal Adriatic cities, as well as in a deterioration of its structure. Decreasing fertility, demographic ageing and changes in life values brought about a transformation of the family, and hence changes in the size of households and in the relations among family members. The general trend today involves a gradual reduction in the number of household members, and a continuous increase in the number of two and one-member households.
PDF
