Članek prikazuje rezultate raziskave, s katero smo želeli ugotoviti, katere so tiste turistične prakse, ki jih turisti kot trajnostne dojemajo na slovenskih turističnih destinacijah s trajnostnim ...certifikatom Slovenia Green. Izbrali smo osem destinacij. Poglavitna metoda dela je bilo anketiranje, kateremu je sledila analiza rezultatov. Analizirali smo 1444 anket. Ugotovili smo, da trajnostni certifikat za turistične destinacije pozna le slabih 50 % anketirancev, da je najbolj prepoznavna trajnostna praksa na destinacijah možnost uporabe vode za pitje iz pipe ter da je največja pomanjkljivost na destinacijah neustrezen javni potniški promet. Ugotavljamo, da bi destinacije morale investirati v učinkovitejšo propagando trajnostnega certifikata in posebej na področju javnega potniškega prometa storiti vidnejši napredek.
V članku so analizirane prednosti in slabosti, ki izhajajo iz uporabe avtomobilskega prevoza v turizmu. Pri tem je posebna pozornost namenjena analizi problemov odvisnosti turizma od avtomobilskega ...prometa. Predstavljeni so dejavniki, ki potencialno zavirajo razvoj novih oblik turistične ponudbe, ki bi temeljila na bolj trajnostni rabi potencialov Slovenije kot zelene destinacije. Analiza temelji na uporabi vrste podatkov iz uradnih statistik (SURS, Eurostat, Direkcija RS za infrastrukturo), ki jih dopolnjujejo podatki in ugotovitve iz drugih raziskav s področja prometa in turizma. Pomemben del analize predstavlja tudi analiza vrednotnih orientacij prebivalstva Slovenije v odnosu na percepcijo vloge turizma in prometa.
Religijski turizam ima dugu i bogatu povijest kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Kao glavni motivi tradicionalnih vjernika za takvim putovanjem istaknuti su posjećivanje svetih mjesta te sudjelovanje ...u vjerskim događajima, molitvi i bogoslužju. U ovom radu opisan je značaj religijskog turizma kao specifičnog oblika turizma. Također se prikazuje i njegov razvoj, razlike i sličnosti s vjerskim i duhovnim turizmom. Spominje se i hodočašće kao ključan element religijskog turizma. Mogućnosti za razvoj tog oblika turizma u Hrvatskoj su velike, a usporedbom sa Svetištem Majke Božje Trsatske ukazujese na priliku za kreiranje novih turističkih proizvoda temeljenih na sakralnim obilježjima grada Križevaca. Uz dobru vještinu pričanja priče (storytelling), s podlogom u priči o sv. Marku Križevčaninu, Križevci imaju potencijal postati poznata međunarodna turistička destinacija religijskog turizma. Stoga ovaj rad otvara prostor za buduća istraživanja mogućnosti daljnjeg razvoja religijskog turizma u Hrvatskoj, otvara pitanje nužne i jasnije definicije takve vrste turizma te upućuje na za istraživanje potreba korisnika religijskog turizma kako bi tržište moglo odgovoriti na te potrebe.
Religious tourism has a long and rich history in the world as well as in Croatia. The main motives of traditional believers for making such journeys are visiting holy places and participating in religious events, prayers, and liturgy. This article describes the significance of religious tourism as a specific form of tourism, while taking into account its development, as well as similarities and differences with faith and spiritual tourism. It takes also into account pilgrimage as the key element of religious tourism. Possibilities of further development of this kind of tourism in Croatia are extensive, while a comparison with the Sanctuary of Majka Božja Trsatska points out an opportunity to create new touristic products based on sacral characteristics of the city of Križevci. With a good skill of storytelling, focused on the story of St. Marko Križevčanin, Križevci have a potential to become a well-known international touristic destination of religious tourism. This article, therefore, opens up the space for future study of possibilities of further development of religious tourism in Croatia, raises the question of necessary and clearer definition of such a kind of tourism, and emphasises the necessity to study the needs of religious tourists so that the market could respond to those needs.
Turistička destinacija može se promatrati kao zemlja, regija, grad ili selo koje posjećuju turisti, ali isto tako mora se voditi računa da su to područja koja tijekom cijele godine koriste njihovi ...rezidenti i radna populacija pa je stoga vrlo važno ostvariti sklad između domaćeg
stanovništva i turista. Dosadašnja istraživanja različito su definirala pojam turističke destinacije. U ovome radu osim sistematiziranja postojećih spoznaja o kriterijima (criterion) i tipovima turističkih destinacija (destination type), uvodi se i trinaesti kriterij i tip turističke destinacije - destinacija zdravlja. Destinacija zdravlja sa svojim
karakteristikama stvara zajednički turistički proizvod s većom dodanom vrijednošću kroz kombinaciju zdravstvenih i wellness usluga, a s druge strane umanjuje strah lokalnog stanovništva od saturacije prirodnog i društvenog resursa.
Kvaliteta i inovacija turističkog proizvoda postaju odlučujućim čimbenicima u konkurentskoj utakmici na turističkom tržištu. U takvim uvjetima destinacijski menadžment dobiva veliku šansu, ali i ...odgovornost za poslovanje turističke organizacije čiji se rezultati ogledaju u razvoju i unaprjeđenju turističke destinacije. U različitoj recentnoj literaturi nije definiran idealan model upravljanja turističkom destinacijom, ali sagledavanjem njezine kompleksnosti, a osobito njezinih podsustava i stupnja njezine turističke razvijenosti mogu se primijeniti različiti modeli upravljanja. Grad Opatija kao renomirana turistička destinacija je dostigla stupanj gdje joj je potreban zaokret u smislu upravljanja jer će na njen turizma u
budućnosti utjecati mnogo čimbenika, ali najvažniji će biti tehnologija i suvremeni zahtjevi potražnje, odnosno turista. U kontekstu budućega upravljanja Opatijom kao destinacijom, trebalo bi se usmjeriti na ustrojavanje DMO-a Grada Opatije.
Svrha: Svrha ovog istraživanja jest istražiti percepciju i zadovoljstvo lokalnog stanovništva
turističkom ponudom odabrane otočne turističke destinacije. Cilj je istraživanja ocijeniti razinu
...zadovoljstva lokalnog stanovništva pojedinim elementima ponude te utvrditi utjecaj pojedinih
elemenata ponude na ukupno zadovoljstvo lokalnog stanovništva turističkom destinacijom.
Metodologija: Istraživanje se temelji na primarnim podacima prikupljenim tehnikom anketiranja.
Varijable u upitniku preuzete su iz Muresan et al. (2019) i Qualitest modela. Uzorak čine stanovnici
odabrane otočne turističke destinacije. Prikupljeni podaci analizirani su metodama deskriptivne
statističke analize te primjenom eksploratorne faktorske analize i višestruke regresijske analize.
Rezultati: Rezultati istraživanja pokazuju da lokalno stanovništvo ima pozitivan stav prema turističkoj
ponudi promatrane otočne turističke destinacije. Ujedno je dokazan značajan i pozitivan utjecaj
zadovoljstva pojedinim elementima turističke ponude na ukupno zadovoljstvo lokalnog
stanovništva turističkom destinacijom.
Zaključak: Ovo istraživanje nadopunjuje jaz u literaturi razmatrajući elemente turističke ponude kao prediktore zadovoljstva lokalnog stanovništva turističkom destinacijom. Ujedno, rezultati mogu
institucijama koje upravljaju destinacijom poslužiti kao izvor dodatnih informacija u kreiranju razvojnih
politika i strategija.
Razvoj sportskog turizma u suvremenim uvjetima sve je više vezan uz koncept održivosti. Polazište takvih nastojanja može se zasigurno pronaći u velikoj ovisnosti sportskog turizma o kvalitetnim ...prirodnim resursima. Upravo iz tog razloga destinacije u ruralnim područjima imaju velik potencijal razvoja sportskog turizma, posebice kada se nalaze u početnim fazama razvoja. Stoga je cilj ovog rada analizirati potencijale razvoja sportskog turizma kontinentalne Hrvatske u kontekstu održivosti. Ova regija nedovoljno je valorizirana u kontekstu razvoja turizma te je stoga nužno definirati proizvode koji bi potaknuli intenzivniji razvoj ovog područja. Za potrebe izrade rada provedeno je primarno istraživanje kojem je cilj bio ispitati motivaciju posjetitelja za dolazak na ovo područje te utvrditi percepciju važnosti održivog razvoja sportskog turizma kontinentalne Hrvatske. Rezultati istraživanja potvrđuju visoku razinu svjesnosti turista o važnosti ovog koncepta te nužnosti intenzivnijeg razvoja sportskog turizma i sportskih aktivnosti u ovoj regiji.
Suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT – information and communication technology) čini okosnicu razvoja pametnog turizma. Uspostava pozitivne korelacije tehnologije s drugim ...čimbenicima određene destinacije nužna je za razvoj pametne turističke destinacije. Pametna turistička destinacija temelji se na digitalizaciji turističkog sustava destinacije, personalizaciji doživljaja i usluga te korištenju društveno odgovornog poslovanja. Digitalizacija podrazumijeva primjenu suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u interakciji s turistima. Personalizacija doživljaja i usluga podrazumijeva proširenu turističku ponudu koja uključuje posebne programe i turističku animaciju/zabavu. Društveno odgovorno poslovanje (CSR – corporate social responsibility) destinacije predstavlja poslovanje koje se vodi u skladu s načelima održivosti, zelene ekonomije i etike. Polazeći od toga, svrha ovog istraživanja je detektirati i istražiti potencijal Koprivnice kao vodeće turističke destinacije Podravine. Ovim istraživanjem želi se dati model razvoja destinacije pametnog turizma Koprivnice koji se temelji na provedenom kvalitativnom istraživanju. Za prikaz modela pametne turističke destinacije korištena je metoda analize i metoda usporedbe s destinacijom Split koja je predvodnik u procesu transformacije klasične u pametnu turističku destinaciju. S obzirom na položaj Koprivnice u odnosu na emitivna turistička tržišta/centre, bogatu kulturno-povijesnu baštinu destinacije i očuvani okoliš, Koprivnica ima konkurentsku prednost kao nositelj razvoja pametnog turizma Podravine u sklopu Koprivničko-križevačke županije. Koprivnica je sjedište Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije, i samim time administrativno središte turističkog sustava Podravine i svakako ima potencijala za bržu implementaciju modela pametne destinacije. U turističkom smislu Koprivnica još nije dosegla svoj puni turistički potencijal. Brendiranje Koprivnice kao destinacije pametnog turizma omogućit će njezino brže pozicioniranje na turističkom tržištu. Resursna baza Koprivnice, postojeća infrastruktura i turistički kapacitet (TCC) izdvajaju Koprivnicu od ostalih destinacija. Na temelju rezultata istraživanja prezentiranih u ovom radu, prikazane su glavne smjernice za razvoj modela pametne turističke destinacije Koprivnica.
Zaštita životne sredine i održivi razvoj važni su za svaku kategoriju i razinu strategija upravljanja razvojem. Uravnotežen razvoj turizma najpotrebniji je destinacijama s već pokazanim problemima ...ekonomske i socio-kulturne nestabilnosti “masovnoga” turizma. Nedostatak jasnih strategija i vizija razvitka turizma na destinacijama izvanrednih vrednota, ugrozio bi jedno od temeljnih gospodarstava Hrvatske. Rad analizira primjer Dubrovnika, grada UNESCO-ve baštine i pokazuje koliko su postulati održivog turizama i upravljanja destinacijom prepoznati i primijenjeni, u skladu s relevantnim dokumentima “Agende 21”. Time se temelji hipotetički problem kako sačuvati prirodnu i tradicijsku baštinu uz poticanje spektra suvremenog turizma na agendama održivog razvoja destinacije. Povijesna jezgra grada visoko je vrednovan resurs, ali do danas nije adekvatno njime upravljano, što potvrđuju i sama skorašnja upozorenja UNESCO-a, i sve češći prosvjedi građana i kulturne elite. Neučinkovit upravljački model može biti prijetnja iskazana u kaotičnom monokulturnom i monosektorskom razvoju. Nedostatak infrastrukture i loše organizirano lokalno prometovanje, postavljaju upitan dugoročno održiv trend tržišne pozicije i visokog brendiranja vrednota destinacije.
Članak donosi uvid u to kako je razlikovanje među pojmovima brendiranja nacije i brendiranja
turističke destinacije bitno za uspješno rebrendiranje zemlje s negativnim i narušenim
imidžom. Na ...primjeru Srbije autori žele pokazati kako je država razvila konkurentne marketinške
strategije s ciljem poboljšanja investicija, izvoza i mogućnosti zapošljavanja, ali nije
uspjela razviti koherentnu platformu za upravljanje brendom nacije na najvišoj strateškoj
razini. Kroz pregled literature prikazuju se razlike i odnosi između triju pojmova – brendiranja
mjesta, brendiranja nacije i brendiranja destinacije. Analizira se sadržaj ključnih inicijativa
brendiranja te vizualnih poruka koje su razvile i implementirale Vlada Republike Srbije i Nacionalna
turistička organizacija Srbije u periodu od 1996. do 2016. godine. Rezultati analize
predstavljeni su kronološki i kroz diskusiju, te su utvrđene poveznice između praksi brendiranja
destinacije i brendiranja nacije. Autori su zaključili da se dosad ni jedna od pokrenutih inicijativa
nije pokazala uspješnom, većinom zbog slabog ili pogrešnog razumijevanja koncepta
brendiranja nacije na najvišem političkom nivou na način da ga se brka s brendiranjem destinacije
i turističkom promidžbom. Danas se promocija Srbije ponajviše svodi na predstavljanje
države unutarnjim i vanjskim učesnicima kao turističke destinacije.
PDF
