Zadovoljstvo turista, spremnost na davanje preporuke i povratak u destinaciju predstavljaju temeljne ciljeve turističke destinacije. Poboljšanju dostupnosti destinacije pridonijeli su i niskobudžetni ...zračni prijevoznici koji svojim poslovnim modelom dovode do snižavanja cijene i privlače nove segmente turista. Njihov koncept uključuje odabire manjih zračnih luka kako bi osigurali visok stupanj iskoristivosti zrakoplova smanjenjem vremena čekanja zrakoplova i smanjenjem vlastitih troškova. Zračna luka Zadar na razini Hrvatske zadovoljava sve zahtjeve ovog segmenta zračnog prometa, a vođeni željom za osvajanjem udaljenijih europskih tržišta Velike Britanije i Skandinavskih zemalja, Zadarska županija odlučila je privući najvećeg niskobudžetnog prijevoznika Ryanair. Cilj je ovog rada analizirati zadovoljstvo korisnika niskobudžetnih zračnih prijevoznika Zadarskom županijom analizom zadovoljstva pojedinačnim elementima turističke ponude Zadarske županije i ukupnog zadovoljstva destinacijom te utvrditi koliko zadovoljstvo korisnika utječe na želju za preporukom destinacije i povratkom u istu.
Tourist satisfaction, their willingness to recommend and to return to a destination represent the basic goals of a tourist destination. Low cost carriers contributed to improved accessibility of destinations, and their business model has led to lowering the prices and attracted new tourist segments. Their concept involves choosing smaller airports to ensure a high degree of aircraft utilization through reduction of the flight waiting time and cutting their own costs. Zadar Airport meets all the requirements of this air transport segment in Croatia. Impelled by aspirations to conquer more remote European markets, specifically Great Britain and Scandinavian countries, the Zadar County has decided to attract the largest low cost carrier Ryanair. This paper aims to analyse the low cost carrier users’ satisfaction with the Zadar County by analysing the satisfaction with the individual elements of the tourist offer in the Zadar County and the overall satisfaction with the destination, as well as to establish how user satisfaction affects the motivation to recommend a destination and to return to it.
Članak govori o gradu Čakovcu na koji, kao i na mnoge druge gradove, utječu okolnosti naglog razvoja turizma i sve oštrija konkurencija na turističkom tržištu. Kako bi Čakovec postao privlačna ...destinacija za posjetitelje, ljudi koji njime upravljaju trebaju pažljivo oblikovati njegov identitet i turističku ponudu koja će najbolje odgovarati njegovom atrakcijskom sustavu. Time se stvaraju uvjeti za započinjanje procesa uspostave odnosa sa svima onima kojima bi ponuđena koncepcija na neki način mogla biti zanimljiva ili korisna. Odnosi s javnošću, kao jedna od komunikacijskih funkcija, predstavljaju važnu aktivnost u tom procesu i stoga im treba posvetiti potrebnu pažnju. Pomoću odnosa s javnošću Grad bi trebao na prihvatljiv način komunicirati sa svojim okruženjem. Takva bi komunikacija treba biti uvjerljiva i jasna, s karakterističnim obraćanjem i prilagođena komunikacijskim kanalima koji se koriste. Rad se temelji na analizi stručne literature, a korištena je i metoda intervjua. Naime, da bi se poduprla ponuđena gledišta, proveden je razgovor s djelatnikom za odnose s javnošću u gradskoj u Upravi grada Čakovca.
Zajednicama domaćinima glavni je cilj destinaciju učiniti što boljom kako bi privukla željene meðunarodne posjetitelje i to na način koji je usklaðen s razvojnim ciljevima lokalne zajednice. Da bi se ...to postiglo, neophodno je da svi dionici iz raznih sektora i na različitim lokacijama rade na postizanju zajedničkih ciljeva. Naši su ciljevi: istražiti kako povećati društveni kapital destinacije u cilju ulaska na meðunarodna tržišta; testirati integrativni model (iModel) koji se zasniva na sistemskom mišljenju; razmotriti odnos izmeðu sistemskog mišljenja, turizma i društvenog kapitala. U ovome radu istražujemo primjer Područja biosfere masiva Cajas (CMBA) u južnom Ekvadoru, čije je emitivno tržište Njemačka. Ulazak na drugo tržište u većoj je mjeri odreðen unutarnjim kolektivnim kapacitetima nego vanjskim uvjetima. Ti se kapaciteti mogu dodatno potaknuti povećanjem društvenog kapitala za što je potrebna pomoć svih dionika.
U ovom radu istražuje se uloga lokalnog stanovništva u razvoju turizma destinacije, a osobito u razvoju kulturnog turizma. U turističkim destinacijama je lokalno stanovništvo važna interesna skupina ...jer na temelju njegovog prihvaćanja ili odbijanja turističkog razvoja i stvaranja turističkog proizvoda (osobito onog temeljenog na baštini) ovisi i budućnost te uspješnost samog proizvoda.
Stanovništvo će biti zadovoljno turističkim razvojem ako mu isti osigurava kako sredstva za život tako i ugodan prostor, tj. ako mu se ne narušava kvaliteta života u turističkoj destinaciji. U radu se istražuju stavovi stanovništva spram razvoja turizma i to osobito kulturnog turizma. Lokalno stanovništvo može imati kako pozitivne tako i negativne stavove spram razvoja turizma što ponajviše ovisi o uključenosti u turizam, ali i tradiciji razvoja turizma destinacije. U radu se koriste primarni (istraživanja stavova stanovnika na području Općine Mošćenička Draga) i sekundarni izvori podatka. U ostvarivanju što boljeg i kvalitetnijeg turističkog razvoja destinacija u samo planiranje mora biti integrirano i lokalno stanovništvo jer ono što je turistima proizvod koji se nudi na turističkom tržištu to je lokalnom stanovništvu životni prostor u kojem se odvija svakodnevan život.
Turizam je sustav koji neizostavno prati tehnološki napredak ostalih područja društvenog i gospodarskog života, pogotovo u domeni dostupnosti svih elemenata turističkog proizvoda koje nudi njegova ...osnovna jedinica – turistička destinacija. Slijedom sklonosti i potrebe korištenja mobilnih digitalnih alata i usluga od strane posjetitelja u svrhu boljeg snalaženja, sve se više nameće koncept tzv. pametne destinacije. Međutim, kako digitalne aplikacije sve više zasićuju svakodnevnicu i prijete saturaciji realnog i kvalitetnog života, nameće se potreba selektivnog pristupa i u domenu destinacijskog upravljanja kroz upravljanje iskustvom i zadovoljstvom posjetitelja. Metodom usmjerenog anketnog upitnika provedeno je istraživanje na više turistički frekventnih lokacija u destinaciji, čiji je cilj bio, od pet najistaknutijih, istražiti važnost i participaciju pojedinačnih mobilnih aplikacija u unapređenju iskustva posjetitelja. Provedbom korelacijske i regresijske analize došlo se do rezultata, koje aplikacije najznačajnije participiraju u unapređenju iskustva posjetitelja. Značaj ovog istraživanja ogleda se u oblikovanju novog alata za adaptabilno i selektivno uvođenje novih mobilnih aplikacija u funkciji lakšeg snalaženja posjetitelja u destinaciji a time i učinkovitijeg upravljanja njihovim iskustvom.
Porastom konkurencije, nekadašnja dostatnost ljepote prirode, mora i sunca za ljetne destinacije
već dugo vremena nije dovoljna kako bi privukla turiste. Moderni turisti sve su
zahtjevniji, traže ...više od destinacije i očekuju profesionalnost i dobru informiranost. Zato
će ključnu komponentu suvremene komunikacije turističke destinacije preuzeti poslovi
odnosa s javnošću. Oni predstavljaju oblik komunikacije koji objedinjuje komunikaciju
s čitavom okolinom, od javnosti, preko medija do državnih institucija i drugih poslovnih
subjekata. Oni predstavljaju komunikacijski model pri kojem je jedan od temeljnih ciljeva
stvaranje prepoznatljive slike u javnosti. Članak definira temeljne pretpostavke odnosa
s javnošću i njihov utjecaj na stvaranje imidža turističke destinacije. Zapravo, propituje se
način kako privući što veći broj potencijalnih gostiju u destinaciju i kako uspješno prodati
svoj turistički proizvod. Provedeno je istraživanje gostiju koji su boravili u Drveniku na
Makarskoj rivijeri kako bi se saznalo prepoznaju li aktivnosti koje je poduzeo odjel odnosa
s javnošću (engl. public relation – PR) turističke zajednice mjesta. Istaživanje je pokazalo
kako turistička zajednica Drvenika ne iskorištava dovoljno potencijal koji nudi marketing
odnosa s javnošću te da u nedovoljnoj mjeri koristi nove tehnologije (poput YouTubea, Facebooka
i sl.) kako bi stvorila prepoznatljivu sliku u javnosti. Prepoznatljivost Drvenika
nije postignuta dosadašnjim aktivnostima turističke zajednice, već aktivnostima koje su
poduzele turističke agencije koje prodaju destinaciju i dovode goste. Zbog toga se predlaže
unapređenje odnosa s javnošću i uvođenje sustavnog analiziranja zadovoljstva gostiju kao
preduvjeta stvaranja prepoznatljive slike mjesta u javnosti.
Projektiranje i predstavljanje destinacije kao turističkog proizvoda je proces na koji utječu različiti problemi. Među njima su i percepcije destinacije i stavovi prema destinaciji. U ovom smo ...istraživanju ispitali kako medijska prezentacija sigurnosti destinacije utječe na stavove o turističkim odredištima. Pitanja sigurnosti su važna na području turizma i zato u početku predstavljamo različite aspekte ove teme. Istraživanje je postavljeno kao eksperiment među studentima turizma koji su budući kreatori turističkih proizvoda. Nezavisna varijabla bila je projekcija filmova terorističkih napada na promatranim destinacijama. Eksperiment je koristio različite upitnike - među njima je bio neverbalni semantički diferencijal. Rezultati tih upitnika pokazali su, da je percepcija različitih destinacija niža nego prije eksperimenta i stoga su sigurnosna pitanja itekako važni čimbenici pri projektiranju turističkog proizvoda.
Cilj je ovoga istraživanja, koristeći se određenim statističkim tehnikama, analizirati intenzitet utjecaja različitih medija na kreiranje imidža turističke destinacije. Potrebno je dakle istražiti, ...analizirati i utvrditi pojedinačni intenzitet i mogućnost djelovanja različitih medija na kreiranje imidža turisticke destinacije. Navedeno stajalište ujedno predstavlja glavninu problema koji se izradom ovoga rada pokušao sustavno istražiti i razriješiti. Polazeći od cilja istraživanja postavljena je hipoteza: Različiti mediji imaju različit intenzitet uticaja na kreiranje imidža turističke destinacije. Uzorak je obuhvatio ukupno 1000 ispitanika. Prikupljanje primarnih podataka obavljeno je terenskim istraživanjem, primjenjujući tehniku ispitivanja pomoću ankete.Unutarnja konzistentnost, odnosno pouzdanost pojedinih mjernih ljestvica testirana je Cronbach alfa koeficijentom. Hipoteza je testirana modelom linearne višestruke regresije. Služeći se programskim jezikom Ri njegovim naredbama obavljene su potrebne analize i testiranja.
Rezultati istraživanja potvrdili su postavljenu hipotezu i ukazali na to da različiti mediji imaju različit intenzitet utjecaja na kreiranje imidža turistickih destinacija.
Rad istražuje obilježja životnoga ciklusa turističkih destinacija Poreč, Pula, Rovinj i Umag. Cilj ovoga istraživanja bio je odrediti i ocijeniti sadašnju etapu u životnim ciklusima ovih turističkih ...destinacija i usporediti ih s prethodnom etapom ekspanzije. Analizom dosadašnjih istraživanja o životnim ciklusima, te usporedbom i analizom statističkih pokazatelja turističkoga prometa za dva razdoblja (1981.-1990. i 2001.-2010.) koristeći se regionalnim faktorom (Rfa) nedvojbeno je utvrđeno da se sve četiri destinacije nalaze u etapi stagnacije. Ove destinacije odudaraju od tipičnog obrasca stagnacije jer nije premašen kapacitet nosivosti atrakcijske osnove i smještajnih objekata. Kao najvažniji uzročnici stagnacije označeni su vanjski faktori i to jačanje konkurentskih destinacija u neposrednoj okolici te neuspjeh u promociji destinacije koji je rezultirao gubitkom dijela tržišta, a kao unutarnji faktor djelomično propadanje atrakcijske osnove i smještajnih objekata. Daljnjom analizom koristeći se metodom terenskog istraživanja i intervjuiranja utvrđeni su procesi reafirmacije turističke ponude odabranih destinacija što upućuje na obnovu, kao sljedeću etapu u životnim ciklusima.
U ovom radu istražit će se mogući razvoj kreativnoga turizma u turističkoj destinaciji, a osobito će se razmotriti moguće razvojne perspektive ovoga selektivnog oblika turizma u Republici Hrvatskoj. ...Kreativni turizam, kao jedan od oblika kulturnog turizma, označuje zadovoljavanje potreba turista u razvoju kreativnoga potencijala u stjecanju novih saznanja i iskustava vezanih uz odmorišnu destinaciju. Polazeći od teorijskih postavki razvoja kreativnoga turizma i kroz dijelove različitih istraživanja razvoja kulturnog turizma hrvatskih destinacija, u radu će se pokazati mogući smjerovi razvoja kreativnoga turizma s cilju stvaranja nove turističke ponude. U radu se koristi sekundarnim izvorima podataka i primarnim u dijelu istraživanja interesa turista za kreativnim oblicima turističke ponude. U Republici Hrvatskoj kreativni je turizam nedovoljno zastupljen, pa se ovim radom predlaže mogući model razvoja kreativnoga turizma destinacija i naglašavaju pozitivne, ali i negativne strane razvoja istoga. Realizacija kreativne ponude destinacije uključuje sinergiju svih sudionika destinacije, menadžmenta (na kojem je odgovornost u kreiranju turističkog proizvoda destinacije), lokalnoga stanovništva, različitih udruga, poduzetnika. Razvojem kreativnoga turizma može se uz minimalna ulaganja stvoriti konkurentne prednosti destinacije temeljene na autentičnosti, a u skladu s trendovima potražnje na turističkom tržištu.
PDF
