Širenje digitalne tehnologije dovelo je do nove faze u transformaciji financijskog sustava diljem svijete te je postalo okidačem za inovativne promjene u svim područjima financijskog posredovanja. ...Svrha ovog članka je analizirati preduvjete i trendove, identificirati prednosti, prilike i rizike digitalne transformacije financijskog posredništva, u okolnostima rastuće konkurencije i jačanja ne-posredništva, uključujući i Ukrajinu. Analitički i sistemski pristupi, metode komparativne i faktorske analize korišteni su za postizanje ciljeva članka. Najvažniji rezultati istraživanja, koji su teorijski značajni, uključuju potporu konceptualnim pristupima u formiranju zajedničkog ekosustava financijskog posredništva i ekosustava osiguranja, temeljenih na integraciji digitalnih tehnologija. Dokazano je da je, unatoč širenju digitalizacije, za financijske posrednike važna usklađenost s načelima orijentiranosti na kupce / klijente, inovativnost, učinkovitost i djelotvornost, sigurnost i organizacijska fleksibilnost. Identificirani su digitalni trendovi financijskog posredovanja, u odnosu na njegove temeljne funkcije, nove vrste rizika povezane sa širenjem FinTech-a i moguće posljedice njihovog utjecaja. Opisane su značajke institucionalne strukture financijskog posredništva i provedbe / implementacije financijskih inovacija u Ukrajini, regulatorna politika Narodne banke Ukrajine, prikazana je inovacijska aktivnost FinTech industrije, u kontekstu širenja digitalizacije, što može biti korisno u proučavanju stranog iskustva. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao osnova razumijevanju ključnih trendova, konceptualnih pristupa promjeni poslovnih modela i oblikovanja ekosustava financijskog posredništva, uputa i mogućnosti uvođenja inovativnih financijskih tehnologija, za ispravnu orijentaciju i odgovor na dinamične promjene na tržištu financijskih usluga.
The subjects of this study are the effectiveness of budget innovations in the field budgetary rule making and the role of the government in shaping fiscal policy in a digital economy. The article ...makes a case for new approaches to budget formation, for the enhanced use of budgetary levers to boost socio-economic development in the context of global digitalization. In order to make the influence of social informatization on economic development more effective, the economy has to move to a flat (network) management model. The problems of budget control are analyzed
Predmet ove studije su učinkovitost proračunskih inovacija u izradi proračunskih pravila na terenu i uloga države u oblikovanju fiskalne politike u digitalnoj ekonomiji. U članku se razmatraju novi pristupi oblikovanju proračuna, poboljšano korištenje proračunskih poluga za poticanje socio-ekonomskog razvoja u kontekstu globalne digitalizacije. Kako bi učinak socijalne informatizacije na ekonomski razvoj bio djelotvorniji, gospodarstvo se mora preseliti u model ravnog (mrežnog) upravljanja. Analiziraju se problemi proračunske kontrole.
Cilj rada je determinirati financijsku stabilnost i poslovnu strukturu ekosustava Alibaba te ukazati na mogućnosti koje platforma stvara poduzetnicima u Republici Hrvatskoj. Metodologija – rad je ...dizajniran kao deskriptivni opis nastanka i razvoja poduzetničkih i menadžerskih modela ekosustava Alibaba. U analizi poslovne strukture korištena su financijska izvješća korporacije, kao i znanstvena literatura koja se bavi analizom poslovnog modela ekosustava Alibaba. Rezultati istraživanja – ukazuju na transformaciju modela stvaranja prihoda te razvoj novih oblika poslovnih aktivnosti platforme. Korporacija je osnovana kao online maloprodajna platforma, ali se razvojem poslovnih aktivnosti transformirala u hibridni oblik ekonomije platformi. Zaključak – ekosustav Alibaba najveći dio prihoda ostvaruje iz maloprodajne online aktivnosti u Kini. Istovremeno, platforma se transformira prema hibridnom poslovnom modelu te značajno raste udio prihoda od poslovanja u oblaku. Šireći se izvan domicilnog tržište u Kini te razvijajući nove oblike usluga, platforma otvara mogućnosti za razvoj malih i srednjih poduzeća izvan Kine. U tom kontekstu, ekosustav Alibaba može postati poluga razvoja za mala i srednja poduzeća iz Republike Hrvatske kao i za razvoj gospodarske aktivnosti u uslužnim industrijama u Republici Hrvatskoj.
Kapitalna ulaganja u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT) daju veliki
doprinos rastu nekoliko razvijenih zemalja. U pokušaju da potaknu svoja
gospodarstva, neke zemlje u nastajanju i ...razvoju slijede sličan put, u kojem ulažu
velika sredstva u sektor IKT-a. Međutim, zbog drugih čimbenika, rast IKT kapitala
možda neće uvijek proizvesti željeni ekonomski ishod. Svrha ove studije je
procijeniti utjecaj rasta kapitala u ICT-u na gospodarski rast u jednoj zemlji u
razvoju, Egiptu, koja značajno ulaže u sektor ICT-a. Studija analizira vremenske
serije podataka koji pokrivaju razdoblje od 1999. do 2019. pomoću modela
ispravljanja pogrešaka. Nalazi pokazuju da ne postoji dugoročna pozitivna
povezanost između rasta ICT kapitala i gospodarskog rasta u Egiptu. Iako razvoj
ICT-a Egiptu pruža potencijal za postizanje održivog gospodarskog rasta, značaj i
veličina tih utjecaja trenutačno su zanemarivi. Studija zaključuje da bi, kako bi
imali koristi od kapitalnih ulaganja u ICT, kreatori politika trebali donijeti
visokokvalitetne investicijske politike i poboljšati ukupnu kvalitetu okolnog
okruženja, kao što su regulatorna i institucionalna okruženja, uz kontrolu inflacije
i državne potrošnje.
Gospodarstva diljem svijeta suočavaju se uslijed razvoja digitalnih tehnologija s brzim i radikalnim promjenama koje prodiru u svaki segment tržišta. Digitalna tehnologija imala je ključnu ulogu u ...razvoju današnje digitalne ekonomije i elektroničkog poslovanja. Tehnologija, kao česti pojam u znanstvenom svijetu, nekada se smatrala tek izumom koji je doprinosio stvaranju novih načina obavljanja proizvodnih procesa, odvijanja poslovanja i života. Nastanku digitalne ekonomije prethodila je digitalna revolucija, odnosno treća industrijska revolucija, a digitalna transformacija poslovanja dovela je do toga da poduzeća i gospodarstva mogu digitalizirati svoje poslovne aktivnosti uz pomoć interneta i sredstava ICT tehnologija. Sve je ovo omogućilo prelazak s industrijskog društva u informacijsko društvo. Digitalna ekonomija donosi izazove poreznim tijelima u kontekstu direktnog i indirektnog oporezivanja. Međunarodna pravila oporezivanja, koja su kreirana još u prošlom stoljeću, nisu adekvatna za digitalna gospodarstva. Digitalna ekonomija, koja se odvija „online“, ne poznaje postojanje fizičkih granica i omogućuje poduzetnicima obavljanje poslovnih aktivnosti i dopiranje do velikog broja krajnjih potrošača diljem svijeta bez potrebe za fizičkom prisutnošću. Postojeća pravila o oporezivanju dobiti poduzeća nisu primjenjiva na digitalna poduzeća jer ne raspoznaju mjesto ostvarivanja dobiti od mjesta gdje će se dobit oporezivati. Također, trenutačna načela oporezivanja PDV-om ne mogu adekvatno odgovoriti na izazove koje predstavlja e-trgovina s aspekta mjesta oporezivanja jer su isporuke dobara i usluga potpuno digitalizirane. Ovim problemima aktivno se bave Europska unija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) zajedno sa skupinom zemalja G20. Prioritet im je putem donošenja prijedloga i potencijalnih rješenja omogućiti pravedno i efikasno oporezivanje kojim bi digitalna poduzeća sudjelovala u pravednom plaćanju porezne obveze sukladno dobiti koju stvarno ostvaruju. Glavni cilj rada jest prikazati i analizirati ključne izazove, kao i potencijalna rješenja prilikom oporezivanja digitalne ekonomije na kojima Europska komisija i OECD intenzivno rade u okviru paketa mjera BEPS (engl. base erosion and profit shifting), kreiranja CCCTB-a (engl. Common Consolidated Corporate Tax Base) i određenih direktiva s ciljem formiranja Jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije. Analiza određenih privremenih rješenja u direktnom i indirektnom oporezivanju digitalne ekonomije provedena je na odabranom uzorku država članica Europske unije i država OECD-a. Digitalna ekonomija omogućila je potrošačima da kupuju online, a poduzećima da prodaju diljem svijeta bez potrebe da budu fizički prisutni u zemlji svojih potrošača. Navedeno rezultira neadekvatnim ili nikakvim oporezivanjem ovakvih transakcija PDV-om, negativnim efektom na prikupljene prihode od PDV-a i na konkurentnost između domaćih i stranih dobavljača.
Ubrzano širenje Interneta kao komunikacijskog alata, mobilnog interneta, kao i društvenih mreža i komercijalnih platformi, koji se općenito mogu svrstati u termin digitalizacija, značajno su utjecale ...na funkcioniranje zemalja, a time i na tvrtke, javne institucije i pojedince. Stanje digitalizacije poslovanja i industrije varira između zemalja i regija EU. Svaka ekonomija se bori da drži korak s digitalizacijom kako bi zadržala svoju produktivnost i postignuća na visokoj razini. U ovom istraživanju koristili smo CIDI metodologiju za procjenu i rangiranje 28 zemalja u Europskoj uniji (EU-28), temeljeno na njihovim digitalnim izvedbama. Napravili smo dubinsku komparativnu analizu zemalja u Europi, pružajući informacije o svakoj zemlji o tome gdje trenutno stoje u smislu digitalne ekonomije i koje je korake potrebno poduzeti za poboljšanje i jačanje svojeg položaja u globalnom svijetu digitalizacije.
Predmet ove studije su učinkovitost proračunskih inovacija u izradi proračunskih pravila na terenu i uloga države u oblikovanju fiskalne politike u digitalnoj ekonomiji. U članku se razmatraju novi ...pristupi oblikovanju proračuna, poboljšano korištenje proračunskih poluga za poticanje socio-ekonomskog razvoja u kontekstu globalne digitalizacije. Kako bi učinak socijalne informatizacije na ekonomski razvoj bio djelotvorniji, gospodarstvo se mora preseliti u model ravnog (mrežnog) upravljanja. Analiziraju se problemi proračunske kontrole.
U ovom radu autor istražuje osnovne značajke znanstveno-tehnološkog razvoja i trendove ekonomskog razvoja na prijelazu u 21. stoljeće, te na osnovu toga sagledava tj. predviđa mogućnosti ...znanstveno-tehnološkog i ekonomskog razvoja u prvim desetljećima 21. stoljeća. U radu se polazi od spoznaje da će suvremeni znanstveno-tehnološki razvoj u svijetu, koji se prvenstveno temelji na razvoju visokih informacijskih, poglavito kompjutorskih tehnologija, te telekomunikacijskih i komunikacijskih tehnologija, bitno utjecati na suvremeni ekonomski razvoj. To dovodi do globalizacije u ekonomskom razvoju, jer preko novih informacijskih, telekomunikacijskih i komunikacijskih tehnologija dolazi do fantastičnog protoka informacija, znanja i patenata, koji se koriste kao intelektualni resursi u ekonomskom razvoju. Ovakve tendencije u znanstveno-tehnološkom razvoju na prijelazu u 21. stoljeće nastavit će se i prvim desetljećima 21. stoljeća i davat će osnovni ton ekonomskom razvoju. U
tom kontekstu, suvremeni znanstveno-tehnološki razvoj, temeljen na
informacijskim, telekomunikacijskim i komunikacijskim tehnologijama, daje nevjerojatne impulse razvoju pojedinih privrednih djelatnosti, a osobito razvoju dioničarske i digitalne ekonomije. Sve ovo će u prvim desetljećima novoga stoljeća hitnije utjecati na ekonomski /gospodarski/ razvoj visoko razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
PDF
