The Good Practices Catalogue of Participatory Urban Agriculture addresses some of the main challenges related to governance systems within the Danube Region that can be associated with the decreasing ...capacities of public authorities to incorporate a participatory approach into planning. It offers concrete lessons on how to enhance public services, promote active citizenship, reinforce public participation and contribute to the sustainability of cities by means of urban agriculture. It brings conceptualization and systematization of urban agriculture~analysis of political framework that supports participatory urban agriculture in the Danube Region~review of the role of urban agriculture in the EU-funded programmes and projects and of their relevance for the questions addressed by the AgriGo4Cities project~and presentation of selected good practices of participatory urban agriculture aiming to provide a know-how about designing successful participatory gardens. It addresses scholars and practitioners (civil society and decision-makers) interested in the fields of urban agriculture, participatory planning, social inclusion and sustainable development.
Alpska konvencija, mednarodna pogodba za varstvo Alp, predstavlja okvir za doseganje trajnostnega razvoja v alpskem svetu. A njeno uresničevanje je odvisno predvsem od izvajanja na lokalni ravni, ...kjer se uresničujejo prostorske politike, posegi v prostor in kjer se rojevajo ideje o številnih projektih ter inovacijah, kako živeti on ostati v Alpah. Prispevek govori o delovanju Alpske konvencije ter izvedenih primerih dobrih praks Alpske konvencije v Sloveniji.
Ruralna baština je svojevrsna osobita krajobrazna podloga sa specifičnostima za određeno područje, koji omogućuju izgradnju primjerenih naselja. Stanovništvo tih područja, ako živi održivo u odnosu s ...prirodnim okruženjem, prenoseći iskustva i znanja s generacije na generaciju, stvara svoju tradiciju koja čini određeni identitet koji s vremenom postaje sastavni dio ruralne baštine. Identitet životnog područja čine materijalna baština (arhi- tektura, krajobrazno oblikovanje, ceste, mostovi, putovi, i drugo) i nematerijalna baština (legende, povijest, umjetnost, vjerovanja i običaji, plesovi, pjesme i sva druga događanja koja proizlaze iz načina života na selu), te različite javne manifestacije čija tradicija ne seže tako daleko u prošlost, ali se kroz takve priredbe njeguje i održava dio tradicije (gastronom- ski sajmovi i izložbe izvornih jela i prehrambenih proizvoda, sajmovi starih seoskih zanata, i ostalo). Turizam ruralnih prostora Hrvatske ponudio je dinamičnom turističkom tržištu sadržaje osmišljene u seoskim domaćinstvima koja, između ostaloga, brinu o očuvanju i upravljanju ruralnom baštinom. Ruralna baština u Hrvatskoj se tek posljednjih godina prepoznaje kao jedna od vodećih ideja razvoja turizma, premda je Hrvatska u okružju u kojem upravo činjenica o ruralnom bogatstvu i baštini rukovodi razvojem turističkih djelatnosti i daje vidljivost lokalnoj zajednici kao vrijednoj turističkoj destinaciji. Danas ruralni turizam u Hrvatskoj ima osobitu važnost, jer je jedna od njegovih ključnih uloga očuvanje tradicije na način da kreativno koristi ruralnu baštinu. Jer, ruralna baština je jednako vrijedan dio hrvatske kulturne baštine i posljednjih godina u Hrvatskoj se o njoj pojačano skrbi i brine za njezinu obnovu. U ovom radu bit će riječi o jednom segmentu ruralne baštine, o ulozi tradicijskog gradi- teljstva u formiranju turističke ponude ruralnog područja Hrvatske, odnosno prezentirat će se graditeljska baština i njezine osnovne karakteristike, prije svega atraktivnosti seljačkog gospodarstva koje je jedno od sastavnica tradicijskog seoskog gospodarstva koje okuplja turističke specifičnosti temeljene na očuvanoj tradiciji života i rada na selu. U tom smislu, predstavit će se i analizirati hrvatski primjeri najbolje prakse, čemu će prethoditi tumačenje pojma ruralne baštine, prikaz uloge i aktivnosti države u skrbi za ruralnu baštinu, te dosad realizirani projekti i njihovi rezultati u području očuvanja i korištenja ruralne baštine u Hrvatskoj. Naposljetku, navest će se prijedlozi za buduće moguće korištenje i veće uključi- vanje ruralne baštine u turističku ponudu Hrvatske.
Baštinu čini skup svih običaja, tradicija i dobara, tradicijsko, autohtono i povijesno nasljeđe, koje bi trebali naslijediti naši potomci. Ruralna baština, koja je temelj seoskog (ruralnog) turizma, ...uključuje prije svega krajolik (očuvana priroda, posebnosti flore i faune, mikro klima, i drugo), te materijalnu i nematerijalnu baštinu (očuvano graditeljsko nasljeđe, predanja, običaji, zanati, manifestacije i događanja kojima se održava i njeguje tradicija). U današnje vrijeme, i u Hrvatskoj, ruralni turizam dobiva na osobitoj važnosti, jer je jedna
od njegovih ključnih uloga očuvanje tradicije, ali ne na način da konzervira siromaštvo, već da kreativno primjenjuje tradiciju. U ovom radu bit će riječi o pojedinim baštinskim, odnosno tradicijskim činiteljima turističke ponude na selu: rekonstrukciji i opremanju objekata/građevina, uređenju okoliša i vrta, te nematerijalnoj baštini (gastronomiji, prezentaciji življenja, običajima, manifestacijama, i drugome). Oni su sastavnice tradicijskog seljačkog gospodarstva koje okuplja turističke specifičnosti temeljene na očuvanoj tradiciji života i rada na selu. Težište je na ulozi tradicijskog graditeljstva u formiranju turističke ponude ruralnog područja, odnosno prezentaciji graditeljske baštine i njezinih osnovnih karakteristika, prije svega atraktivnosti seljačkog gospodarstva. U tom smislu, navest će se, i ukratko obrazložiti, deset primjera dobre prakse. Također, analizirat će se dosadašnji načini korištenja baštine i tradicije u ruralnom turizmu Hrvatske, te će se navesti smjernice njihovog budućeg učinkovitijeg i
obuhvatnijeg korištenja.
Europska unija svoj gospodarski rast i razvoj temelji na principima održivog razvoja, a on je nezamisliv bez obnovljivih izvora energije, koje Europa izdašno podupire financiranjem, promidžbom i ...dijeljenjem dobre prakse. U ovome se radu analiziraju efekti međunarodnog projekta FIRESPOL kroz koji se promicanjem dobre prakse i razmjenom iskustava između različitih zemalja i regija osnažuju ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE), a time daje doprinos zapošljavanju i rastu niskougljičnog gospodarstva članica Europske unije.
Tijekom posljednjih nekoliko godina učenici i djelatnici zagrebačkih škola susreli su se s mnogim otežavajućim okolnostima u svom radu. Pandemija, potres, nastava na daljinu i putovanja autobusima ...postali su uobičajena svakodnevica. Ovaj rad prikazuje kako su otežani uvjeti rada – dijeljenje škole i školske knjižnice – iskorišteni kao prednost te potaknuli knjižničarke dviju osnovnih škola na suradnju, osmišljavanje i organizaciju mnogobrojnih zajedničkih aktivnosti među kojima se izdvajaju obilježavanja Svjetskog dana knjige, Mjeseca hrvatske knjige, Dana sigurnijeg interneta, Dana hrvatskog jezika,Svjetskog dana poezije itd.
Prva procjena kvalitete programa prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih napravljena je 2002. godine, u sklopu aktivnosti Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ...ponašanju, s ciljem izrade standarda dobre prakse u radu s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju. Izrada standarda uključivala je tri vrste aktivnosti: analizu recentne literature, razgovore u fokus grupama sa stručnjacima koji nude programe intervencija i s onima koji takve programe naručuju, te usklađivanje i formiranje prijedloga standarda dobre prakse. Potom su po posebno osmišljenom protokolu prikupljeni podaci za 239 programa. Među njima je odabrano 14 potencijalnih modela programa koji su udovoljavali većini (50% i više) definiranih standarda. 2002. godine ni jedan program nije u potpunosti udovoljio svim propisanim kriterijima. Pet godina kasnije (2007. godine) izvršena je njihova ponovna procjena. Time se željelo utvrditi jesu li »opstali na tržištu« kako su se razvijali, odnosno je li njihova kvaliteta rasla ili opadala.
Usporedba obje procjene pokazala je da su programi vrlo dinamični te da teže kontinuiranom napretku u svim analiziranim standardima. Programi obuhvaćeni dvjema procjenama nude neke odgovore na potrebe populacije djece i mladih s poremećajima u ponašanju. Ipak, programe je potrebno i dalje usavršavati. Udovoljavanje mnogim standardima iziskuje kvalitetniju suradnju nositelja programa i formalnih institucija društva zaduženih za prevenciju i tretman poremećaja u ponašanju. Nositelji programa trebali bi biti usmjereniji na suvremene teorijske spoznaje i evaluacije postignuća.
Emocije - čitav niz onih lijepih i manje lijepih, "nevidljivih stvari" koji oboje naš dan u različite boje koje nas podsjećaju na sebe i svijet oko nas u našem subjektivnom pogledu. Pozitivne i ...negativne emocije – postoji izbor. U nastavku rada predstavljen je primjer promocije pozitivnih emocija kod učenika 1. i 2. razreda u kombiniranom odjelu u podružničkoj školi. Iako smo svjesni da su pozitivne emocije ključne za razvoj i dobrobit djece, primjećujem da previše djece prati negativne emocije i posljedično negativne radnje. Članak je osmišljen sa željom da pomogne učenicima prepoznati negativne emocije, preusmjeriti negativne radnje u pozitivne i tako utjecati na bolju emocionalnu dobrobit djece i posljedično steći pozitivnu klimu u učionici.
Europska mreža učenja za poduzetništvo (European Entrepreneurship Education NETwork) je paneuropsko tijelo koje čine institucije i pojedinci najaktivniji u promicanju i razvoju poduzetničkog ...obrazovanja u Europi. Ono je osmišljeno s ciljem da se zainteresirani dionici povežu te, obogaćeni razmjenom iskustava, nastave unapređivati razinu poduzetničkih aktivnosti, učenja i poučavanja, u svojoj zemlji i diljem Europe.
EE-HUB projekt traje tri godine (od 2015. do 2018.), a sufinancira ga Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća (EASME) Europske komisije, u okviru COSME programa. Konzorcij voditelja projekta čine četiri partnera: JA Europe, EUROCHAMBRES, SEECEL i EUproVET. U sklopu EE-HUB projekta već su sada dostignuti značajni rezultati u području nacionalnih politika, potpore stručnome usavršavanju učitelja, sklapanju partnerstava i mreža, ojačavanju regionalnih tijela, škola i poduzetničkih inkubatora te prikupljanju instrumenata za praćenje i vrednovanje poduzetničkih postignuća. Koristeći brojne suvremene kanale, uglavnom informacijsko-komunikacijske tehnologije, prikupljaju se i analiziraju najbolje nacionalne prakse. Važna aktivnost je suradničko učenje i sastanci na kojima se donose preporuke koje svaki od stručnjaka prenosi natrag u svoju zemlju – svojoj organizaciji, ministrima, vladi i praktičarima. EE-HUB je zamišljen kao savjetodavno tijelo za europske donositelje javnih politika, kao i za institucije, s glavnim ciljem razmjene i prenošenja dobrih praksi u učenju za poduzetništvo.
U okviru ovog projekta, u kojem sudjeluju i eksperti iz Republike Hrvatske, održane su konferencije i okrugli stolovi te čitav niz online seminara. Također, do sada su objavljeni sažetci s rezultatima aktivnosti radnih skupina, primjeri dobrih praksi, blogovi te izvješća.
PDF
