U radu se govori o dramskome tekstu kao najprikladnijem lingvometodičkome predlošku u nastavi hrvatskoga jezika. Polazeći od određenja dramskoga teksta kao onoga što se smješta u domenu ...književnoumjetničkoga, u radu se nastoji određenje dramskoga teksta proširiti i na svaki prikaz konkretne jezične situacije. Uporišta za takav pristup lingvometodičkome predlošku treba tražiti u određenju samih načela, ciljeva i svrhe nastave hrvatskoga jezika: najboljim polazištem u ostvarenju onoga što Hrvatski jezik kao školski predmet treba biti smatra se oslanjanje na jezično iskustvo učenika.
U članku se raščlanjuje manje poznata drama u četiri čina cvelferske autorice Mare Švel-Gamiršek naslovljena Đuka Ivanov, napisana na samom kraju tridesetih godina XX. stoljeća te se argumentirano ...smješta pod okrilje socijalno angažirane drame sa snažnim naturalističkim predznakom. Unatoč naznakama da je drama trebala biti uprizorena u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu za vrijeme intendature Julija Benešića te Aleksandra Freudenreicha, Đuka Ivanov je prvi put objavljen tek 2015. godine u Osijeku. Mara Švel-Gamiršek poziva svojom dramom na obnovu tradicijskih vrijednosti, povratak ishodištima, na čuvanje baštine, uviđanje beneficija koje nam zemlja isplaćuje za nepatvoreni mukotrpni rad. Time je ideja dramskog teksta prispodobiva s osnovnim postavkama Heimatkunsta, zavičajne umjetnosti, književnog fenomena koji se krajem prvog i početkom drugog desetljeća dvadesetog stoljeća nalazio u književnosti na njemačkom jeziku na svome vrhuncu kao jedan od antimodernističkih produkata.
U okviru znanstvenog projekta Dramski tekst kao lingvometodički
predložak pripremamo posebnu knjigu s povijesnim pregledom uporabe dramskoga teksta kao lingvometodičkog predloška. Ovdje donosimo ...sažeto poglavlje o antičkom uključivanju dramskog teksta u učenje jezika.
Dramski tekst kao lingvometodički predložak mogao bi u nastavi
skladnje biti uzorkom govorne rečenice ili teksta. Na osnovi takvoga predloška moglo bi se učiti o „nepotpunim” rečenicama, kakvima ...obiluje naša svakodnevna konverzacija. Mogla bi se također analizirati skladnja govornih rečenica potpunijega gramatičkog ustrojstva, i to ponajprije usporedbom s rečenicama iz drugih pisanih tekstova.
U radu se navodi povijesni pregled razvoja kajkavske dramske književnosti u hrvatskoj književnosti. Problematizira se pitanje odnosa prema kajkavskome i ostalim narječjima u nastavi.
Smatramo da se u ...nastavi jezika još uvijek dovoljno ne koristi zavičajni govor (kao govor narječja) za usvajanje jezičnoga standarda. U ranom učenju jezika važno je poštivati djetetov govorni osjećaj, a njegov zavičajni govor iskoristiti kao poticaj, a ne pogrješku. Stoga bi trebalo usustaviti učenje jezičnoga standarda
komparativnom metodom pomoću govornog idioma. Kajkavski dramski tekst kao lingvometodički predložak mogao bi se koristiti u dvije svrhe: u usvajanju jezičnoga standarda i u zapažanju osobina kajkavskoga narječja. Predlažu se i interpretiraju primjeri dramskih tekstova kao lingvometodičkih predložaka u osnovnoškolskoj nastavi jezika. Komparativnom analizom prikazana je upotrebljivost teksta u usvajanju predloženih jezičnih činjenica. Predlažu se metode i postupci koji uvažavaju problemski, stvaralački i komunikacijski pristup nastavi jezika.
Članak pojašnjava odnos između dramskog teksta (zapisa) i njegova scenskog ozvučenja. U jezik je dramskog teksta ukodirana govorna struktura, premdaje scenski govor nadilazi. Scenski je govor ...kvazirealan govorni čin, koji se od običnog razlikuje većom brigom za estetsko oblikovanje i unaprijed određenim lokucijskim, ilokucijskim i perlokucijskim radnjama.
U literarnome je opusu Ivana Dežmana i jedan libreto, objavljen 1872. godine. To je "Ban Leget", po kojemu je Ivan pl. Zajc skladao svoju manje poznatu operu, izvedenu u Zagrebu iste godine. U radu ...se analiziraju odstupanja od jezične norme (posebno sintaktičke) u dramskome tekstu uvjetovana rimom, ritmom i sl., ali i posebnim zahtjevom libreta - nužnosti da izvedba bude pjevana.
PDF
