Cilj je ovim radom istražiti pojavnost korištenja metode analitičkog mrežnog procesa u sustavima za e-učenje kao metode za donošenje odluke temeljem više kriterija. Pretražene su znanstvene baze ...Scopus i WOS (Web of Science) prema odabranim ključnim riječima: „analytic network process“ i „e-learning system“, radovi koji su u otvorenom pristupu i u cijelosti na engleskom jeziku. Pronađena su 23 članka, od čega su dva članka bila indeksirana u obje baze pa se analiza temelji na 21 članku. Radovi su analizirani prema godini objave, državi prebivališta autora, broju izvora korištenih u pisanju radova, prosječnom broju autora koji su sudjelovali u izradi rada, publikaciji objave članaka te je izvršena kvalitativna analiza sadržaja radova o primjeni metode analitičkog mrežnog procesa ANP (engl. Analytic Network Process) u sustavima za e-učenje. Najviše je objavljenih radova u 2018. i 2020. godini, najčešća je država prebivališta autora Tajvan, a prosječan je broj autora po jednom radu 4. Kvalitativnom analizom sadržaja izdvojenih radova utvrđeno je da ni u jednom sustavu metoda ANP nije ugrađena u sam sustav već se navedena metoda koristi u istraživanjima vezanim uz evaluaciju sustava ili identifikaciju parametara potrebnih za njihovu izgradnju ili u nekom dijelu istraživanja koje uključuje sustav za e-učenje.
The Scopus and Web of Science scientific databases were searched according to the selected keywords: "analytical network process" and "e-learning system", papers that are in open access and entirely in English. 23 articles were found, of which two articles were indexed in both databases, so the analysis is based on 21 articles. The papers were analyzed according to the year of publication, country of residence of the author, number of sources used in writing the paper, average number of authors who participated in the preparation of the paper, publication of articles and qualitative analysis of the content of papers on the application of Analytical Network Process) methods in e-learning systems. The most published papers are in 2018 and 2020, the most common country of residence of the authors is Taiwan, and the average number of authors per paper is 4. Qualitative analysis of the content of selected papers found that in no system ANP method is built into the system itself. in research related to system evaluation or identification of parameters required for their construction or in some part of research involving an e-learning system.
Cilj rada je istražiti zadovoljstvo studenata prve godine Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizacijom i provedbom nastave kroz sustav Merlin koji je primarni alat za e-učenje na ...fakultetu. U radu smo također nastojali vidjeti kolika je motivacija studenata za e-učenje i njihovu percepciju o e-učenju i primjeni IKT u obrazovanju. Istraživanjem smo došli do zaključka da studenti prihvaćaju e-učenje te ga pozitivno percipiraju. Isto tako smo došli do zaključka da su studenti zadovoljni sustavom Merlin i da ga rado koriste. Rezultati ovog istraživanja doprinose implementaciji e-učenja na Sveučilištima u Hrvatskoj te mogu biti potpora i motivacija za uvođenje sustava Merlin kao odličnog alata za e-učenje.
Prispevek izhaja iz treh izzivov, ki jih zaznavamo pri pouku slovenščine v višjih razredih osnovnih šol in v srednjih šolah: kako odpraviti napake knjižne norme, ki vztrajajo v pisnih izdelkih ...učencev; kako izboljšati frazeološko kompetenco; kako izboljšati sporazumevalno jezikovno zmožnost. Ti izzivi so osrednja točka razvoja sodobnega učnega e-okolja Slovenščina na dlani, ki temelji na jezikovnih in informacijsko-komunikacijskih tehnologijah ter prinaša podporo prožnim oblikam poučevanja, poučevanju na daljavo, lajša učiteljevo delo, omogoča pa tudi motiviranje učencev prek elementov igrifikacije. V prispevku predstavljamo zasnovo in izvedbo vsakega od štirih vsebinskih sklopov e-okolja: pravopis, slovnica, frazeologija in besedila.
Informacijska i komunikacijska tehnologija postala je sastavni dio života ali i odgojno-obrazovnoga procesa. Kao i svaki sektor obrazovanja, tako se i sektor strukovnoga obrazovanja suočavao s mnogim ...poteškoćama i problemima tijekom izvođenja nastave na daljinu. Upotreba digitalnih alata može znatno olakšati odgojno-obrazovni proces, ali nikako se ne smije zanemariti mogućnost ostvarenja obrazovnih ishoda koristeći se digitalnim alatima. Navedena tvrdnja može potaknuti mnoge rasprave o opravdanosti uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u strukovnom obrazovanju jer u mnogim sektorima strukovnog obrazovanja zapravo nije moguće ostvariti ishode praktične nastave njezinom uporabom. U radu se ukazuje na probleme realizacije praktične nastave i ostvarenje ishoda učenja nastave na daljinu za smjer medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege zbog imperativa „prelaska u virtualnu učionicu“ uzrokovanoga pandemijom COVID-19. Mogući problemi nastali kao posljedica praktične nastave na daljinu mogli bi biti neostvareni obrazovni ishodi. Posebnost je obrazovnoga programa ta što se održava tijekom 4 618 sati nastave strukovnih predmeta, od čega se 2 972 sata odnosi na vježbe u planiranim obrazovnim sredinama poput kliničkih sredina, domova za starije i nemoćne osobe i dječjih vrtića. Upravo je u tim sredinama moguće jedino uživo i bez uporabe digitalnih alata ostvariti planirane obrazovne ishode planiranim aktivnostima usmjerenim prema stjecanju kompetencija za zanimanje za koje se učenik/ca obrazuje.
Information and communication technology has become an integral part of everyday life as well as of the educational process. Like all the other education sectors, vocational education also faced many difficulties and problems during remote learning. The use of digital tools can facilitate the educational process significantly, and the possibility of achieving educational outcomes using digital tools should not be neglected. This claim could provoke many debates about the justification of the use of information and communication technology in vocational education because, in many vocational education sectors, it is not possible to achieve the outcomes of practical teaching by using it. This paper points to the problems of conducting practical education classes and achieving learning outcomes for the general nurse and general healthcare technician course due to the imperative of the "transition to a virtual classroom" caused by the COVID-19 pandemic. Moreover, due to practical remote learning, unfulfilled educational outcomes could arise as possible issues. The distinctiveness of this educational programme lies in the fact that it is realised through 4618 teaching hours of vocational subjects, 2972 hours of which relate to exercises in planned educational environments such as clinical settings, homes for the elderly and infirm, and kindergartens. It is in these environments that it is only possible to achieve the planned educational outcomes in person and without the use of digital tools through planned activities aimed at acquiring competencies for the profession for which the student is being educated.
The aim of the paper is to investigate the use of e‑learning in the teaching of physics and informatics at the Josip Juraj Strossmayer University in Osijek from the viewpoint of students. The study ...also sought to examine students' motivation for e‑learning and their attitudes towards the implementation of ICT in the teaching process. According to the majority of respondents, both courses are usually conducted in the traditional manner enhanced by the use of ICT. However, advanced forms of e‑learning are significantly more represented in the teaching of informatics. The research further revealed that students generally accept e‑learning and consequently perceive it positively. They also agreed that e‑learning is not sufficiently applied in teaching physics and informatics and that teachers should encourage students to use ICT tools. In addition, the analysis showed that students are significantly more motivated to use e‑learning in informatics lessons and that they would have considerably more problems if physics lectures were held entirely online. The results of this study contribute to a better understanding of the implementation of e‑learning in Croatian universities.
Udaljeno učenje i poučavanje može imati značajnu ulogu u nastavnom procesu i ostvarivanju ishoda učenja, osobito u kontekstu izvanrednih okolnosti uzrokovanih COVID-19 krizom. Ipak, posebnosti ...tehničkog odgoja i obrazovanja zahtijevaju ostvarivanje ishoda praktične prirode, koje nije jednostavno ostvariti ovakvim pristupom. Stoga je cilj ovog istraživanja ustanoviti koliko je i na koji način udaljeno učenje i poučavanje primjenjivo u nastavi tehničke kulture, pri čemu su sumirana iskustva učitelja tijekom COVID-19 pandemije. Istraživanje je provedeno kao polustrukturirani intervju tijekom kojeg su učitelji iznijeli vlastita iskustva i stavove o utjecaju ovakve nastave na učenike. Iz rezultata istraživanja se može zaključiti kako se ovakva nastava može koristiti i u „normalnim“ okolnostima za razvoj digitalnih kompetencija učenika, za razvoj pismenosti i komunikacijskih vještina u IKT okruženju, za poticanje introvertiranih učenika, za razvoj samostalnosti učenika te kao kvalitativna (sadržajna) nadopuna izravnoj nastavi. Unatoč tome udaljeno učenje i poučavanje ne može biti „ravnopravna alternativa” izravnoj nastavi i to zbog nemogućnosti sustavnog razvoja tehničkih kompetencija i vještina, izostanka socijalne interakcije (verbalne, fizičke, emocionalne), zbog „kritičnih” skupina učenika te zbog složenog tijeka razvoja učenika. Iako je potrebno dodatno istražiti učinak ovakve nastave na postignuća učenika i posljedice na njihov razvoj, razvidno je kako u ovoj razvojnoj dobi udaljeno učenje i poučavanje ne može polučiti ciljane kompetencije učenika.
Prelazak s učioničke nastave na nastavu na daljinu u cijelom odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske započeo 13. ožujka 2020. godine zbog pandemije novog zaraznog koronavirusa COVID-19. ...Navedeno je uvjetovalo nagli prelazak na nastavu na daljinu i niz poteškoća tijekom njene realizacije pa je stoga provedeno istraživanje kojem je cilj bio utvrditi stavove studenta, budućih učitelja razredne nastave, i učitelja praktičara o nastavi na daljinu u kojoj su sudjelovali. Rezultati provedenoga istraživanja pokazuju značajne razlike u percepciji prelaska s učioničke nastave na nastavu na daljinu koja je učiteljima praktičarima bila teža za organizirati i realizirati. Istraživanjem su utvrđeni stavovi o nastavi na daljinu te stavovi o nastavi na televiziji. Dobiveni rezultati istraživanja mogu poslužiti za unapređenje nastave na daljinu koja će se provoditi po potrebi izmjenjujući se s nastavom u učionici.
Nastava koja se zbog pandemije uzrokovane koronavirusom u hrvatskim školama i na hrvatskim sveučilištima u drugom polugodištu školske odnosno u ljetnom semestru akademske godine 2019./2020. odvijala ...na mreži u javni i stručni diskurs unijela je različite, katkada istoznačne, katkada bliskoznačne, katkada nedovoljno precizne nazive, što dovodi do potrebe preispitivanja njihova značenja i opsega pojma na koji se oni odnose. Kako bi se pridonijelo preciznijoj uporabi nazivlja za e-izvedbu nastave, u ovome radu pozornost je stoga ponajprije posvećena definiranju sedam izabranih naziva, a potom su postupkom pretraživanja mrežnih stranica na hrvatskome jeziku po ključnim riječima izdvojeni primjeri njihove uporabe. Posrijedi su nazivi e-učenje, e-poučavanje, e-nastava, mrežna nastava, online nastava, virtualna nastava i nastava na daljinu.
Due to a pandemic caused by a coronavirus, teaching in Croatian schools in the second half of the school year 2019/2020 and at Croatian universities in the summer semester of the same academic year took place online. It has introduced various synonymous, paronymous or insufficiently precise terms into the public and professional discourse, which motivates us to re-examine their meaning and the scope of the concept to which they refer. This paper focuses on defining seven selected terms, aiming to contribute to a more precise usage of e-teaching terminology. Furthermore, after searching web pages in the Croatian language by keywords, we single out examples of their use. These are the following terms: e-learning, e- teaching, e-classes, web-based teaching, online teaching, virtual teaching and distance education.
Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) uključena je u sve društvene slojeve, a njezina se uloga u odgoju i obrazovanju intenzivirala. Spremnost učitelja kao odgojno-obrazovnih profesionalaca ...ključan je element za uporabu i implementaciju IKT-a u odgojno-obrazovni proces. Iznenadnom pandemijom bolesti COVID-19 učitelji su stavljeni pred zadatak osmišljavanja i provedbe nastave na daljinu. S ciljem utvrđivanja stavova roditelja o uporabi IKT-a u takvom obliku nastave, tijekom proljeća 2020. godine provedeno je istraživanje na uzorku od 465 sudionika na području Grada Zagreba. Utvrđeno je da najveći broj sudionika postiže prosječne rezultate koji su iznad srednje vrijednosti, što znači da je njihov stav o uporabi IKT-a u provedenoj nastavi na daljinu generalno pozitivan. Pronađene su statistički značajne razlike u pojedinim varijablama stavova o uporabi IKT-a u nastavi na daljinu s obzirom na spol, dob i stupanj naobrazbe sudionika te s obzirom na razred koji djeca sudionika istraživanja polaze. Kvalitativnom analizom pitanja otvorenoga tipa ustanovljena je potreba standardizacije nastave na daljinu u smislu uporabe istih ili sličnih digitalnih alata kako bi se osigurale jednake šanse za sve učenike.
Information and communication technology (ICT) is included in all social strata, and its role in upbringing has intensified. The readiness of teachers as educational professionals is a crucial element for the use and implementation of ICT in the educational process. With the sudden COVID-19 pandemic, teachers were faced with designing and implementing distance learning. This research aimed to determine parents’ attitudes on using information and communication technology in distance learning during the COVID-19 pandemic; a survey was conducted on 465 participants. It was found that the largest number of research participants achieve average results that are above the mean value, which means that their attitude about distance learning is generally favorable. Statistically significant differences in the use of ICT were found in individual variables of attitudes towards distance learning concerning gender, age, level of education of participants, and the class attended by the participants’ children. Qualitative analysis of open-ended questions identified the need to standardize distance learning using the same or similar digital tools to ensure equal opportunities for all students.
Školske knjižnice u virtualnom svijetu Mesić Muharemi, Nataša; Renić, Zorka; Strija, Josip
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
2021, Volume:
64, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj. Cilj je rada prikazati bazu poveznica virtualnih knjižnica koju su oblikovali školski knjižničari, ukazati na važnost školskih knjižnica u e-učenju i korištenju novih tehnologija u obrazovanju ...te ulogu školske knjižnice u tome procesu.
Pristup/metodologija. U radu je kratka analiza virtualnih knjižnica koje su dostu- pne na repozitoriju školskoga knjižničarstva UDK02 te je napravljena svojevrsna takso- nomija sadržaja, odnosno popis zastupljenih tema i podtema, ali i digitalnih alata koje su koristili školski knjižničari.
Rezultati. Na repozitoriju hrvatskoga knjižničarstva UDK02 nalaze se poveznice za 243 virtualne knjižnice. Od toga su 183 knjižnice osnovnih škola, a 60 srednjih škola.
Praktična primjena. Objedinjavanjem svih virtualnih knjižnica na jednome mjestu omogućuje se knjižničarima, ali i svim ostalim korisnicima, dostupnost velikoga broja različitih informacija. Osim toga, ta stranica može biti početak jedne zajedničke stranice za sve knjižničare.
Ograničenja. Potrebno je stalno ažurirati virtualnu stranicu knjižnice i provjeravati poveznice jer neke poveznice više nisu dostupne, ali, isto tako, postavljati i vlastite materijale.
Društveni značaj. Pandemija uzrokovana bolesti COVID-19 imala je ogroman utje- caj na društvo u cjelini, a školski su knjižničari virtualnim knjižnicama nastojali smanji- ti/ublažiti sve elemente negativnog utjecaja. Nastavili su biti potpora odgojno-obrazov- nome procesu tako što su upućivali na građu za učenje i poučavanje dostupnu online.
Originalnost. U radu su predstavljena kvalitetna rješenja školskih knjižničara u pružanju usluga svojim korisnicima tijekom pandemije izazvane bolesti COVID-19 i zatvaranja knjižnica na nacionalnoj razini. Rad upućuje i na važnost vidljivosti školske knjižnice te na njezinu važnost kao podrške odgojno-obrazovnoga procesa. Osim toga, kratka analiza upućuje i na mogućnosti poboljšanja i daljnjega razvoja.
PDF
