U radu je istraživana ekonomičnost utroška biljnih i stočnih hraniva u poljoprivredi (i u proizvodnji mlijeka) ovisno o suradnji obiteljskih i krupnih društvenih farmi u zasebnom (I/II) ili u ...njihovom zajedničkom interesu (II-I) 1963-2003. godine. Netržno privređivanje i s njim u vezi suradnja farmi u zasebnom interesu (I/II) uvjetuje neregionalnu tehnološku strukturu gnojidbe tla. U njoj prevladava mineralna gnojidba 36-60% 1963-83. (i do 70% prema trendu do 2003). Ekonomičnost utroška biljnih hraniva je u opadanju od indeksa 100 na 96 (i do 82). Neregionalna tehnološka struktura hranidbe stoke i proizvoda uvjetuje pad učešća voluminozne hrane od 60% na 44%, a mlijeka od 63% na 53% vrijednosti stočarskih proizvoda. Odvojenost stočarskih od ratarskih farmi čini neekonomičnom upotrebu stajnjaka i voluminozne stočne hrane, a i zagađuje okolinu. Tržno privređivanje i suradnja farmi u zajedničkom interesu (partnerstvo) omogućuju pojavu regionalne tehnološke strukture gnojidbe tla s prevladavanjem učešća stajske gnojidbe do 79%, a i regionalne strukture proizvoda. Ekonomičnost utroška biljnih hraniva raste od 100 na 104. U regionalnoj strukturi hranidbe stoke ne pada učešće voluminozne hrane ispod 45%, a vrijednost mlijeka ispod 63% vrijednosti stočarskih proizvoda. Povezivanje ratarskih i obiteljskih stočarskih farmi čini ih ekonomičnima i nezagadivačima okoline.
Ovaj stručni članak odnosi se na mogućnosti primjene suvremene rasvjete za osvjetljenje vanjskih radnih prostora i unutarnjih radnih mjesta na hrvatskim željeznicama. Zamjenom zastarjelih postojećih ...rasvjetnih tijela koja se rabe u željezničkim kolodvorima hrvatskih željeznica rasvjetnim tijelima višeg stupnja iskoristivosti, a time i ekonomski i ekološki prihvatljivijom rasvjetom, smanjuje se potrošnja električne energije te omogućuju velike uštede i bolja zaštita okoliša. Također je prikazana gospodarska opravdanost zamjene ugrađenih i zastarjelih izvora svjetlosti na rasvjetnim postrojenjima hrvatskih željeznica novom, kvalitetnijom i ekonomičnijom LED rasvjetom, a što će biti skroman doprinos razumnome korištenju električne energije kao i smanjenju troškova energije u željezničkom prometu te zaštiti okoliša.
Akutno zatajenje bubrega (AZB) danas se najčešće javlja u sklopu složenih sindroma poput sepse i/ili višestrukog zatajenja organa. Napredak na području hemodijalize doveo je do usporednog razvoja ...novih tehnika liječenja koje se temelje na kontinuiranoj nadoknadi bubrežne funkcije. Metode kontinuirane nadoknade bubrežne funkcije razlikuju se s obzirom na krvožilni pristup, uporabu difuzije ili konvekcije u čišćenju krvi (ili kombinaciju obiju metoda), kao i prema mjestu u izvantjelesnom optoku na kojem se dodaje nadoknadna tekućina. Metode kontinuirane nadoknade bubrežne funkcije značajno su olakšale liječenje teških bolesnika s AZB koji imaju nestabilan srčanožilni sustav, suvišak tekućine, nalaze se u stanju pojačanog katabolizma, imaju edem mozga ili sindrom iscrpljenih pluća u odraslih, laktacidozu, sepsu ili sistemski upalni odgovor, nagnječenja, zatajenje srca ili srčanoplućno premoštenje. Postupci kontinuiranog liječenja AZB imaju niz prednosti koje uključuju poboljšanu hemodinamsku stabilnost, uravnoteženje tekućine u organizmu, postupno odstranjenje ureje, uklanjanje posrednika sepse i mogućnost neograničene parenteralne prehrane. Medu najznačajnije nedostatke i do danas neriješene probleme metoda za kontinuirano liječenje AZB spadaju potreba za trajnom primjenom antikoagulansa, značajni gubitci aminokiselina, vitamina, oligominerala, kalija, fosfata i nekih lijekova, kao i vrlo ograničena pokretljivost bolesnika. Prednosti metoda kontinuiranog liječenja AZB mogle bi teorijski rezultirati boljim ishodom liječenja vrlo teških bolesnika s AZB, ali su rezultati istraživanja na tome području još uvijek neujednačeni bez obzira na ohrabrujuće rezultate nekih kliničkih ispitivanja.
