Hrvatsko gospodarstvo i društvo su tijekom druge polovice prošlog stoljeća prolazili kroz veoma burno, dinamično i veoma turbulentno razdoblje svoga razvitka. Hrvatsko društvo ekonomista je u okviru ...pripreme tradicionalnih opatijskih savjetovanja, posebnu pozornost posvećivalo, u okviru općeg naslova Quo Vadis Croatia, aktualnim gospodarskim temama i događanjima tijekom devedesetih prošlog i prvog desetljeća novog stoljeća. U okvirima uvodnih preambula odgovarajuću smo pozornost posvećivali i našoj novijoj ekonomskoj povijesti. Jer bez takvog pristupa ne bi bilo moguće s dovoljno razumijevanja povezivati i objašnjavati odgovarajuće uzročno-posljedične veze s aktualnim društvenoekonomskim događanjima i
kretanjima.
Cilj ovog rada je analiza ukupne faktorske produktivnosti (TPF) i rastućeg trenda u proizvodnji riže u ekološkim zonama Nigerije od 1996. do 2010. godine. Statistički podaci o količinama domaće ...proizvedene i uvezene riže za razdoblje od 15 godina (od 1996. do 2010.) temelje se na informacijama dobivenima od AGROSTAT sustava, statističkog odjela organizacije FAO (Food and Agriculture Organization), statističkim izvješćima Saveznog ministarstva za agronomiju, te statističkim izvješćima Centralne banke Nigerije i Nacionalnog centra za statistiku (NBS). Podaci su analizirani uz pomoć Malmquistovog indeksa, neparametarske metodologije koja koristi metode omeđivanja podataka.
Istraživan je utjecaj ekonomskih reformi na učinkovitost i produktivnost. Rezultati upućuju na to da ukupna faktorska produktivnost na razini cijele države bilježi negativan rast tijekom razdoblja reforme, a gotovo sve ekološke zone bilježe viši ukupan faktor produktivnosti u razdoblju nakon 2000. godine. Dekomopozicija Malmquistovog indeksa produktivnosti pokazuje da je napredak u tehničkoj učinkovitosti, a ne sami tehnički napredak doprinio zamijećenom ubrzanju stope rasta.
U radu se ispituju faktori i ograničenja koja utječu na trenutačni i potencijalni rast u Hrvatskoj, kao i politike koje na nj mogu utjecati. U smislu trenutačnih trendova u produktivnosti, ...procijenjena potencijalna stopa rasta Hrvatske iznosi 4-4,5%, što je relativno
postojan rezultat s obzirom na različite metodologije. Analiza također pokazuje da je radi održavanja rasta na znatno višim razinama potrebno poboljšati poslovno okruženje daljnjim mjerama reduciranja administrativnog opterećenja, pravnih nesigurnosti i korupcije.
Također se ističe važnost privlačenja više greenfield izravnih stranih ulaganja te nužnost reformi s ciljem reduciranja uloge države u ekonomiji putem fiskalne konsolidacije i brže privatizacije.
Početkom 1960-ih godina komunistički režim u Jugoslaviji pokrenuo je proces ekonomske i političke liberalizacije koji je intenziviran privrednom reformom 1965. i smjenom potpredsjednika Jugoslavije ...Aleksandra Rankovića 1966. godine. To je rezultiralo popuštanjem partijske stege i policijskog nadzora nad društvom te većom slobodom djelovanja kulturnih institucija i medija. Američki i britanski diplomati u Zagrebu i Beogradu pomno su pratili promjene u Jugoslaviji i Hrvatskoj, te posljedice liberalizacije gospodarstva, politike i javnog života poslije pokretanja ekonomske reforme, odnosno smjene Aleksandra Rankovića. Stoga njihovi izvještaji predstavljaju vrijedan doprinos poznavanju zapadnog stava prema položaju Hrvatske unutar Jugoslavije, odnosno zapadne politike prema jugoslavenskoj federaciji.
Šezdesete godine XX. stoljeća znače kraj europskog zlatnog doba poslijeratnog
razvoja, a socijalističke ekonomije, premda nedovoljno spremne za
prilagođavanje novim situacijama, počinju s ekonomskim ...reformama. Jugoslavenska
savezna vlast najavila je ekonomske reforme 1961. i 1965. koje
označavaju najbolji program reformi i modernizacije u institucionalnom
razvoju socijalističke Jugoslavije. Samoupravni se sistem bazirao na premisama
da državna kontrola ekonomije i državno planiranje moraju biti zamijenjeni
slobodnim djelovanjem društvenih poduzeća, indikativnim planiranjem
i tržišnim mehanizmom. Kraigherova reforma (1965) s jedne je strane ojačala
razvojne poluge i pozicionirala industriju kao vodeću ekonomsku snagu, a
s druge utvrdila stabilizacijski program. Međutim, politika stabilizacije nije
uspjela zadovoljiti očekivanja, njene su restriktivne mjere vodile do novih
neravnoteža. Kraigherova reforma tako je povećala ekonomsku volatilnost,
ekonomski rast je pao, a inflacija i vanjski dugovi porasli. Savezna vlada nije
imala rešenja za takvu situaciju. Krajem šezdesetih jugoslavensko se ekonomsko
čudo primaklo kraju. Komunističke vlasti pripremile su ustavne promjene
u cilju discipliniranja nosilaca ekonomskih reformi i liberalnih ekonomskih
politika. Socijalističke ekonomije, slično kao države sadašnjeg EU-a (Velika
recesija 2008-2013), nisu bile sposobne dati brze i adekvatne odgovore na krizu.
To je bio ključan razlog dezintegracije druge Jugoslavije i možda postaje
nova forma balkanizacije EU-a.
