U prilogu se otvaraju pitanja načina upletanja ideologije u znanstveni diskurs. Ona se raspravljaju kroz usporedbu dvaju tekstova političke tematike koji razvijaju interes za sport, a metodološki su ...upu#eni na analizu medijskog sadržaja i diskursa. U prvome od njih, promovirano se viđenje kategorije identiteta iščitava kao ideologizacija identiteta, a davanje glasa stanovitim ideologijama, praćeno metodologijom lišenom ikakve interpretacije, tumači se kao oznanstvenjenje ideologije. U drugome pak tekstu, teorijska artikulacija teza i kritička interpretacija građe upozoravaju na mogućnost drukčijega znanstvenog pristupa temama, akterima i događajima s političkim predznakom. Temeljni je, naime, postulat znanstvenog rada proširivanje i produbljivanje znanstvene spoznaje, a ne zagovaranje vrijednosnih sudova, što vrijedi i kad je rije! o visokonarativiziranim tekstovima humanističke provenijencije. Zamućivanje granica među tim načelno različitim orijentacijama može se objasniti kao plod intencije da se znanstveni rad pretvori u instrument neznanstvenih interesa. Takva intencija nalaže pojačanu osjetljivost i unutar hrvatske etnologije i kulturne antropologije, čija se analitičnost i kritičnost ne bi smjele usmjeravati samo na predmet istraživanja, nego i na vlastitu znanstvenost podjednako. Inače raste opasnost da se ideologije iz sfere stvarnosti perpetuiraju u sferi znanosti, odnosno onoga što se za nju izdaje.
This feminist monograph accommodates a selection of ethnographic voices pertaining to the adolescence and young adulthood of South Korean women. The work encompasses secret dimensions of female ...lives, carefully studying the realm of unexpected physical and social movements, events, bursts of energy, all entailing, to various degrees, what cultural studies and feminist theory usually think of as agency and resistance. Book tackles a notion of transgression (breaching, infringement), tries to locate and present the perceived specificities of South Korean female transgressions, and, finally, it discusses and re-affirms the position of ethnography in the intellectual projects of cultural studies after the affective turn.
Rad prikazuje dio intelektualnog kruga Milovana Gavazzija i njegovo dopisivanje s kolegama iz Slovenije. Temeljen je na istraživanjima arhivskog gradiva, dijela korespondencije osobnog fonda Milovana ...Gavazzija u Hrvatskom državnom arhivu, korištenog kao povijesni izvor. Posebna pozornost usmjerena je na prepisku s Angelosom Bašem u razdoblju od 1960. do 1973. godine.
Glasilo slovenskega ženstva je izhajalo mesečno kot priloga Edinosti. To je bil doprinos k izobraževanju žensk tistega časa. Vseboval je leposlovje, razmišljujoče eseje in intelektualne razprave
Glasilo slovenskega ženstva je izhajalo mesečno kot priloga Edinosti. To je bil doprinos k izobraževanju žensk tistega časa. Vseboval je leposlovje, razmišljujoče eseje in intelektualne razprave
Glasilo slovenskega ženstva je izhajalo mesečno kot priloga Edinosti. To je bil doprinos k izobraževanju žensk tistega časa. Vseboval je leposlovje, razmišljujoče eseje in intelektualne razprave
The monograph ('Folkloristic Portraits from 20th Century. Till the constitution Slovenian folkloristics') is chronical and logical continuation of the first book Folk portraits of three centuries. ...The author deals with 14 personalities who were active in the first half of the 20th century, ie. till the constitution of Slovenian folkloristics: J. Polivka, M. Murko, I. Koštial, I. Grafenauer, F. Kotnik, J. Kelemina, J. Glonar, F. Stele, J. Glazer, P. Zablatnik, V. Möderndorfer, L. Zupanc, J. Dolenc, M. Matičetov.
This article deals with the implications of cultural anthropological interpretative epistemology and methodology for a biomedical model of treatment, comparing clinical practice with ethnographic ...fieldwork, and the doctor with the cultural anthropologist. It indicates the advantages of including the subjectivity of the patient and the patient’s personal stories regarding the experience of the illness in the healing process. This is achieved through focusing the biomedical practices on the patient, whereby in the conversation with the patient the doctor writes an "ethnography" or narrative of the illness. Finally, the article asks the question of whether bureaucratisation and the demand for an economy of time prevents the development of such practices.
PDF
