Članak se bavi kognitivno-lingvističkim pristupom frazemima (Broz 2015; Lakoff 1987) u talijanskome kao inome jeziku (Levorato i Cacciari 1992). Istražuje se motiviranost značenja i razumijevanje ...motiviranosti značenja frazema hrvatskih govornika talijanskoga kao inog jezika. Arbitrarnost jezičnoga znaka pri ovladavanju inim jezikom često dovodi do vrlo niske razine transparentnosti značenja novoučene riječi. U ovladavanju frazemima postoji olakotna okolnost da sličnost (strukturalna i značenjska) u hrvatskome i talijanskome jeziku olakšava njihovu interpretaciju (i razumijevanje njihova metaforičkoga značenja) te samo poznavanje značenja frazema hrvatskoga jezika automatski dovodi do visoke transparentnosti značenja talijanskih frazema (kao i obrnutoga ishoda: negativnoga prijenosa). Uzeli smo u obzir sve varijable koje mogu utjecati na interpretaciju frazema u J2 (Cardona 2008) među studentima inojezičnoga talijanskoga čiji je materinski jezik hrvatski. Preliminarnim ispitivanjem izdvojeni su najpoznatiji frazemi na hrvatskome jeziku (prema mišljenju ispitanika) te paralelno oni talijanski, a zatim su podijeljeni u četiri skupine: a) potpuni hrvatskotalijanski ekvivalenti, b) parcijalni (semantičko-formalni) i različiti talijanski ekvivalenti, c) nepoznati talijanski frazemi (s ekvivalentima i bez ekvivalenata) te d) zastarjeli hrvatski frazemi (kako bi se utvrdila paralela u interpretaciji i motivaciji tih frazema i onih iz treće skupine). Metodologija iz Levorato i Cacciari (1992) zapravo je prilagođena našemu istraživanju, gdje se osim poznatosti i transparentnosti značenja tražila i (ne)podudarnost s hrvatskim frazemima i na osnovi te selekcije odvojeno prezentirala ispitanicima.
Književna djela bogata su frazemima i oni su, neupitno, stilski i značenjski njihov sastavni dio. Upravo je preko njih vidljivo koliko je korištenje frazemskih sveza riječi u jeziku često i kako su ...one jedan od njegovih sastavnih dijelova. Također je mnogobrojnost frazema u književnim tekstovima jedna od polazišnih točaka njihova izučavanja, a dalje, i njihovih podjela i svrstavanja u skupine. Ogleda se to, dakako, i u staroj hrvatskoj književnosti i djelima slavonskog književnika Antuna Ivanošića koji je njima upotpunio svoje stihove i dao im svojevrstan ton.
Članak obuhvaća višedimenzionalni pristup kontrastivnoj analizi njemačke, slovenske i mađarske frazeologije, a temelji se na izboru frazema u sva tri jezika, koji sadrže onimijsku komponentu. ...Onimijsko se promatranje usredotočuje na podudarnosti i razlike među frazemskim strukturama i temelji se na međujezičnoj usporedbi značenja, konceptualnih osnova i denotacijskih oblika. Stoljetni neposredni zemljopisni, kulturni, politički i gospodarstveni kontakt između njemačkojezičnog, slovenskog i mađarskog kulturnog i jezičnog prostora rezultirao je u međusobnim lingvističkim utjecajima, pri čemu je njemački jezik često imao ulogu jezika-posrednika. Frazemi s onimijskom komponentom zrcale način razmišljanja, stavove o stvarnosti, povijesne reminiscencije i razlikovna kulturno-specifična obilježja tri jezične zajednice koje se uspoređuju. Oni-mijske komponente frazema ne reprezentiraju više individualno, nego obilježja i osobitosti koji su iznad individualnoga. Frazemi su otvoreni za procese deonimizacije, pri čemu obilježja individualnoga gube svoju identifikacijsku funkciju, kako bi dobili drukčiju semantičku vrijednost. Istraživanje prikazano u članku obuhvaća i detaljno proučavanje jednojezičnih i dvojezičnih rječnika tri jezika, kao i odgovarajućih korpusa. Analizirani rječnici i korpus potvrđuju hipotezu da su osobna imena i zemljopisni nazivi najčešće onimijske komponente njemačkih, slovenskih i mađarskih frazema. Mnogi se frazemi s onimijskom komponentom pojavljuju u različitim jezicima i time imaju status internacionalnoga – barem u strukturalnom smislu (npr. den Rubikon überschreiten – prekoračiti Rubikon - átlép a Rubikonon/átlépi a Rubikont). S druge strane, onimijske su komponente obilježje koje tzv. nacionalne frazeme kulturalno definira i zbog toga otežava njihovo prevođenje.
Primarne emocije u hrvatskoj frazeologiji Kovačević, Barbara; Ramadanović, Ermina
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
12/2016, Volume:
42, Issue:
2
Paper
Open access
Emotions are psychological experiences which, in contrast to the real perception, expressing man’s relationship with the world around him or subjective state usually accompanied by physiological ...changes that encourages people to react. That emotions are important for the human race shows and centuries dealing with the psychological phenomenon (Darwin, 1872), which resulted in a variety of theories to this day have not agreed on a list of basic emotions. The event emotion always been associated with a physical reaction which is reflected in the non-verbal communication and that is the basis for the emergence of a large number of phrases. In this study, on the basis of the Croatian corpus of idioms (with special reference to Croatian somatic idioms), we will explore the emotions that occur in Croatian phraseology, i.e., which expressions have emotional motivation. To classify the phrases to express human emotions we started from the Ekman model (1970) which contains six basic, innate and universal human emotions (happiness, sadness, anger, fear, surprise and disgust). The phraseological analysis will be on the one hand based on idioms in which the emotion is a component of idiom (ljut (bijesan) kao ris (pas), srce je stalo komu <od straha>) and on the other hand on the idioms from which we read the emotions on their semantic aspect (srce je sišlo (silazi) u pete komu, srce se steže (steglo, stislo) komu).
U ovom tekstu riječ je o etiološkom osvrtu na neke frazeme đurđevečkoga
kajkavskoga govora (srednja Podravina) u kojima se spominju mjesna prezimena,
imena, zgode, lokalni toponimi, etnici nekih ...okolnih sela, te imena pripadnika drugih
naroda. Izdvojeni su iz jezičnoga blaga autorski prikupljenog i zapisanog tijekom niza
godina od starijih Đurđevčana. Većinom su to poredbeni frazemi te nekoliko rugalica,
koji se danas vrlo rijetko koriste. Proučavajući povijest Đurđevca, nastanak i uzroke navedenih frazema autor teksta pronašao je u literaturi, raznim zapisima i povijesnim izvorima. Prilog je to proučavanju govora đurđevečkih kajkavaca, odnosno kajkavske frazeologije.
U ovome se radu govori o podrijetlu frazema u hrvatskome jeziku. Iako su frazemi specifični za svaki pojedini jezik, postoje i zajednički, općeeuropski frazemi koji se u hrvatskom jeziku javljaju u ...prevedenom i neprevedenom obliku. Posebna se pažnja posvećuje kalkiranim frazemima, njihovom značenju i strukturi, te mogućim utjecajima i posrednicima.
U radu se na temelju terenskoga istraživanja frazeološke građe u govoru
Komina analiziraju frazemi sa zoonimskom sastavnicom. Posebna pozornost
usmjerena je na čestotnost uporabe pojedinih zoonima te ...razvedenost
odnosa hiperonimskih i hiponimskih sastavnica potvrđenih u istraženome
govoru, ali i u ostalim hrvatskim govorima, kako bi se pridonijelo utvrđivanju
lokalizama i regionalizama.
U radu se kontrastivno analiziraju frazemi s leksemima iz semantičkoga polja „voda” u grčkom, latinskom i hrvatskom jeziku. Cilj je rada na temelju korpusa sastavljenog iz leksikografske građe ...utvrditi stupanj njihove ekvivalencije u okviru strukturne, semantičke i konceptualne analize. Kontrastivnom analizom dobiveni rezultati pokazuju da velik broj frazema, iako istoga semantičkog i konceptualnog okvira, u klasičnim jezicima i u hrvatskom jeziku ima drugačiji semantički talog, odnosno pozadinsku sliku.
Članak se bavi hrvatskim numeričkim ili brojevnim frazemima, tj. idiomatskim izrazima koji kao jednu leksičku sastavnicu sadrže broj, a temelji se na kognitivnolingvističkom istraživanju o ...motiviranosti značenja frazema u kojem je sudjelovalo 200 ispitanika, izvornih govornika hrvatskoga jezika. Numerički frazemi iz upitnika vrlo su visokog stupnja značenjske netransparentnosti, što je rezultiralo vrlo različitim objašnjenjima i tumačenjima motiviranosti značenja među ispitanicima. Frazemi s brojevima vrlo rijetko prizivaju konvencionalne prizore u mislima govornika, pa se tako motiviranost značenja analiziranih frazema ne obrazlaže samo kognitivnim mehanizmima kao što su metafora, metonimija ili konvencionalno znanje nego ponajprije pučkom etimologijom koju kognitivna lingvistika također smatra jednim od mehanizama u interpretiranju frazema.
U radu se propituje status općeeuropskih frazema hrvatskoga jezika u izdanjima Rječnika stranih riječi Bratoljuba Klaića. Pod općeeuropskim se frazemima podrazumijevaju međunarodni frazemi potvrđeni ...u europskim jezicima s jednakim značenjem i velikom strukturnom podudarnošću. Za te je frazeme važno da najčešće imaju poznat zajednički izvor, tj. podrijetlo, ali postoje i općeeuropski frazemi kojima još nije utvrđeno točno podrijetlo, odnosno jezik i tekst iz kojega su uzeti i prošireni. Stoga je cilj rada utvrditi i opisati status općeeuropskih frazema u Klaićevu Rječniku stranih riječi. Naime, Bratoljub Klaić u njemu donosi vrijedne podatke o izvoru pojedinoga frazema, izreke ili poslovice. Pri tome su u Rječnik uključeni općeeuropski frazemi kojima je sastavnicom strano vlastito ime, strani apelativ ili termin ili je riječ o prevedenicama iz latinskoga i drugih jezika. Dolazi se do zaključka da Klaićev rječnik može, kao nezaobilazno polazište nekom budućem hrvatskom etimološkom frazeološkom rječniku, biti važnim izvorom proučavanju podrijetla frazema.
