Pozadina istraživanja. Proizvodnja lager piva uključuje uzastopnu primjenu („repitching“) pojedinačne starter kulture Saccharomyces pastorianus. Tijekom proizvodnje piva, kvasac je izložen različitim ...stresnim uvjetima koji utječu na učinkovitost vrenja. Nepotpunim vrenjem se gubi fermentacijski ekstrakt i nastaje pivo s velikim udjelom ugljikohidrata, koje nema tipičan profil okusa. Svrha je ovoga rada bila odrediti utjecaj uzastopne primjene pojedinačne starter kulture S. pastorianus na dinamiku potrošnje šećera iz sladovine. Eksperimentalni pristup. Tijek vrenja je promatran tijekom proizvodnje dvanaest šarži piva u kojima je korištena ista kultura kvasca dvanaest puta, bez dodatne obrade. Praćeni su sljedeći koraci u proizvodnji piva: proizvodnja sladovine, rast kvasca, prvo vrenje, drugo vrenje i krajnji proizvod. Istraživanje je provedeno u industrijskim uvjetima, primjenom standardnih uvjeta proizvodnje. Rezultati i zaključci. Praćenjem rasta starter kulture tijekom uzastopnih vrenja utvrđeno je da nije došlo do smanjenja udjela živih stanica i životnosti kvasca. Izmjerene koncentracije fermentabilnih šećera (glukoze, fruktoze, disaharida i trisaharida) otkrile su da postoji odnos između povećane potrošnje šećera i starosti starter kulture. Učinkovitost potrošnje šećera bila je proporcionalna broju uzastopnih primjena kvasca. Uzastopna primjena starter kulture S. pastorianus pozitivno je utjecala na dinamiku iskorištenja šećera iz sladovine s dodatkom hmelja te iz mladog piva. Dobiveno lager pivo nije sadržavalo ostatke fermentabilnih šećera, koji bi mogli utjecati na kakvoću i okus piva. Novina i znanstveni doprinos. Rezultati prikazuju utjecaj dvanaest uzastopnih vrenja sladovine na dinamiku potrošnje šećera, što je bitna informacija za pivare. Dodatna vrijednost ovog istraživanja je što je ono po prvi put provedeno u industrijskim uvjetima, pri čemu su kontrolirani svi parametri procesa i svaki put je korištena potpuno ista sirovina. Ovo istraživanje sadržava korisne tehnološke podatke o potrošnji šećera tijekom vrenja u industrijskim uvjetima, što dosad nije opisano u literaturi.
This article proposes guidelines for quality standards of royal jelly. The proposals are based on two sets of data; the first from our study of the factors that may affect the royal jelly’s chemical ...composition (protein and sugar supplementation of beehives) and the second on the analysis of a great number of samples from across Greece to establish natural variability of this product. We compared our findings with the adopted national limits, the proposals of the working group of the International Honey Commission (IHC), and the draft proposal of the International Organization of Standardization (ISO). The studied parameters included moisture, total proteins, sugars (fructose, glucose, sucrose, total sugars), and 10-hydroxy- 2-decenoic acid (10-HDA). Our results indicate that the limits for royal jelly in some countries should be amended and the proposals of the IHC and the ISO reviewed in view of recent data on variability. We believe that our proposals could be considered for setting global standards for royal jelly, as they incorporate national legislations, proposals of scientific groups, experimental data, and updated information.
U ovome se članku predlažu međunarodne smjernice za kakvoću matične mliječi. U prvom dijelu istraživanja analizirali smo koliko dohrana bjelančevinama i šećerima utječe na kemijski sastav matične mliječi, a u drugom smo analizirali velik broj uzoraka matične mliječi prikupljene iz cijele Grčke kako bismo ustanovili prirodnu varijabilnost ovog proizvoda. Svoje smo rezultate usporedili s usvojenim standardima različitih država, prijedlogom standarda Međunarodne komisije za med (International Honey Commission - IHC) te nacrtom prijedloga Međunarodne organizacije za normizaciju (International Organization of Standardization - ISO). Analizom su obuhvaćeni sljedeći parametri: vlažnost, ukupne bjelančevine, šećeri (fruktoza, glukoza, saharoza) te 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA). Naši rezultati upućuju na to da neke zemlje trebaju izmijeniti i dopuniti svoje standarde, a IHC i ISO trebaju ponovo razmotriti svoje prijedloge u svjetlu najnovijih podataka o prirodnoj varijabilnosti matične mliječi. Smatramo da bi naš prijedlog mogao poslužiti za utvrđivanje međunarodnih standarda za matičnu mliječ s obzirom na to da obuhvaća podatke iz zakona i propisa pojedinih država, prijedloge znanstvenih i stručnih skupina, podatke iz istraživanja te najnovije informacije iz literature.
Biotehnološka proizvodnja i svojstva fruktoznog sirupa de Assis, Sandra Aparecida; de Cássia L. Figueiredo Ribeiro, Rita; Sampaio Nascimento, Diego ...
Food technology and biotechnology,
12/2011, Volume:
49, Issue:
4
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Zbog sve većih zahtjeva potrošača za prirodnom, zdravom i niskokaloričnom hranom, već od ranih 1980-ih godina razvijen je veliki broj tzv. alternativnih šećera, među njima i fruktoza, ketoheksoza, ...poznata kao D-fruktoza ili levuloza, koja je najslađi šećer u prirodi. Trenutačno se proizvodi najčešće kiselinskom hidrolizom saharoze ili enzimskom hidrolizom škroba. Da bi se dobio što brži, jednostavniji i jeftiniji postupak, istraženi su procesi u kojima se primjenjuju specifični enzimi poput inulinaza, što djeluju na razne fruktozne polisaharide (npr. inulin). Fruktozni se sirup koristi u cijelom svijetu uglavnom zbog svoje slatkoće i funkcionalnih svojstava. Svrha je ovoga rada prikazati postupke biotehnološke proizvodnje fruktoze te opisati njezina svojstva.
U ovome se članku predlažu međunarodne smjernice za kakvoću matične mliječi. U prvom dijelu istraživanja analizirali smo koliko dohrana bjelančevinama i šećerima utječe na kemijski sastav matične ...mliječi, a u drugom smo analizirali velik broj uzoraka matične mliječi prikupljene iz cijele Grčke kako bismo ustanovili prirodnu varijabilnost ovog proizvoda. Svoje smo rezultate usporedili s usvojenim standardima različitih država, prijedlogom standarda Međunarodne komisije za med (International Honey Commission - IHC) te nacrtom prijedloga Međunarodne organizacije za normizaciju (International Organization of Standardization - ISO). Analizom su obuhvaćeni sljedeći parametri: vlažnost, ukupne bjelančevine, šećeri (fruktoza, glukoza, saharoza) te 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA). Naši rezultati upućuju na to da neke zemlje trebaju izmijeniti i dopuniti svoje standarde, a IHC i ISO trebaju ponovo razmotriti svoje prijedloge u svjetlu najnovijih podataka o prirodnoj varijabilnosti matične mliječi. Smatramo da bi naš prijedlog mogao poslužiti za utvrđivanje međunarodnih standarda za matičnu mliječ s obzirom na to da obuhvaća podatke iz zakona i propisa pojedinih država, prijedloge znanstvenih i stručnih skupina, podatke iz istraživanja te najnovije informacije iz literature.
Provedeno je istraživanje na sortama Regina, Karina, Creska i Stella uzgojenim na području mediteranske i kontinentalne Hrvatske. Sorte Regina i Karina uzgojene su na lokalitetu znanstveno - ...nastavnog poligona Jazbina, a Creska i Stella na lokalitetu otoka Cresa. Enzimatskom metodom određena je količina šećera (glukoza, fruktoza i saharoza). Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti postoje li razlike u količini pojedinih šećera između istraživanih sorti i na različitim lokalitetima ovisno o klimatskim faktorima. Dobiveni rezultati pokazuju da postoje signifikantne razlike između istraživanog sortimenta. Istraživane sorte su se malo razlikovale u količini šećera s obzirom na klimu. U svim istraženim sortama bila je najveća količina glukoze, koja se kretala od 6,28 % (Stella) do 7,62 % (Regina), osim kod sorte Stella, gdje je fruktoza bila veća od glukoze i iznosila je 7,73 %. Količina saharoze u svim sortama bila je mala. Iznosila je najmanje kod sorte Regina 0,003 %, odnosno najviše kod sorte Creska 0,183 %. Kod sorte Karina saharoza nije detektirana u uzorku. S obzirom na dobivene rezultate može se zaključiti da u uzgojnim i klimatskim uvjetima mediteranske i kontinentalne Hrvatske navedene sorte imaju zadovoljavajuću količinu šećera.
Autori su proučavali kiselo-mliječni proizvod s dodatkom fruktoze i stabilizatora. Ustanovili su da količina fruktoze u obranom mlijeku ne smije prelaziti 10%, da bi se fermentacija obavila u ...prihvatljivom vremenu. Dodavanje stabilizatora kremodana u koncentraciji od 0,3 i 0,5 % znatno je poboljšalo konzistenciju proizvoda. Miješanje sirupa fruktoze s kiselim mlijekom dovodi do pojave pahuljica i destabilizacije koloidnog sistema, te odvajanje seruma. Dobiveni proizvod ima visoku energetsku i biološku vrijednost i privlačan je za većinu potrošača.
Çiçek özlerinin baskın bileşenleri arasında fruktoz, glikoz ve sukroz bulunur. Çeşitli canlılar için bu durum bitkilerle olan etkileşimde rol oynağından şeker içeriklerinin belirlenmesi önem arz ...etmektedir. Sıvı kromatografisi gıda, ilaç ve ziraat gibi birçok alanda maddelerin şeker içeriklerinin belirlenmesinde sıklıkla tercih edilen bir yöntemdir. Bu çalışmada Eskişehir bölgesinden toplanan 6 çiçek örneğinde bulunan şeker içerikleri HPLC-ELSD metodu ile tayin edilmiştir. Şekerlerin ayırımı Phenomenex Luna NH2 (5 µm partikül boyutu, 250 mm x 4,6 µm çap, 100 Å) özelliklerine sahip HPLC kolonu ile gerçekleştirilmiştir. Kromatografik ayırım (ACN:Su):(78:22, h/h) karışımına sahip mobil faz ile yapılmıştır. Kolon fırını sıcaklığı 30 ºC, enjeksiyon hacmi 10 μL, akış hızı 1,5 mL dk-1 olarak ayarlanmıştır. Analizler 12 dakika içinde tamamlanmıştır. Buharlaştırma sıcaklığı 40 ºC ve N2 basıncı 350 kPa olarak belirlenmiştir. ELSD sisteminde gain ve filter değerleri sırasıyla 7 ve 10 olarak ayarlanmıştır. Bitki örneklerinden ekstre edilen şeker bileşikleri belirlenen koşullar altında birbirlerinden başarılı bir şekilde ayrılmıştır. Analizi yapılan bitki numunelerinin fruktoz, glukoz ve sukroz içerikleri belirlenmiştir. Lavanta örneğinde fruktoz, glukoz ve sukroz gözlemlenirken, hanımeli bitkisinde sadece glukoz tespit edilmiştir. Aynı türe ait gül örneklerinin farklı renklerinde farklı şeker içerikleri belirlenmiştir. Uygulanan HPLC-ELSD yönteminin başka bitki örneklerinde bulunan şeker miktarının belirlenmesinde kolaylıkla kullanılabileceği söylenebilir.
Son yıllarda kronik hastalıkların ortaya çıkmasında, kronik
düşük derece inflamasyonun rolü üzerinde durulmaktadır.
Kronik düşük derece inflamasyon, sistemik dolaşım ve
çeşitli dokularda inflamatuvar ...medyatörlerin ve bazı
proinflamatuvar sitokinlerin artışı ile karakterize olan
metabolik bir süreçtir. C reaktif protein (CRP), tümör
nekrozis faktör-α (TNF-α), interlökin-1 (IL-1), interlökin-
4 (IL-4), interlökin-6 (IL-6), toll benzeri reseptör-4 (TLR-
4) kronik düşük derece inflamasyonda rol oynayan bazı
proinflamatuvar moleküllerdir. Güncel çalışmalarda, hazır
ve işlenmiş besinlerin tüketimiyle artan fruktoz ve doymuş
yağ asitleri alımının kronik düşük derece inflamasyon
oluşumunda etkileri olduğu gösterilmektedir. Bu
derlemede, diyetle yüksek fruktoz ve doymuş yağ asitleri
alımının, proinflamatuvar medyatörler aracılığıyla kronik
düşük derece inflamasyon oluşumuna etkisi incelenmiştir.
PDF
