Požari su čovječanstvu poznati od njegovog nastanka. Ranije pripisivani nadnaravnim moćima, danas sve više uzrokovani ljudskim faktorom, predstavljaju kriznu situaciju od koje strahuju svi. Veliki ...materijalni gubici, strah, nemogućnost normalnog funkcioniranja i ljudske žrtve su sastavni dio svakog većeg požara. Proaktivno djelovanje ne može u potpunosti spriječiti požare te se sve više usmjeravaju radnje na reaktivno djelovanje. Gašenje iz zraka je u dosta situacija presudno, tako da se požar u potpunosti ugasi ili se usmjeri u pravcu da zemaljske snage mogu uspješno ugasiti požar. Federacija Bosne i Hercegovine teži formirati svoju jedinicu za gašenje požara iz zraka, što je složen proces koji na kraju daje velike prednosti. Formiranje jedinice i odabir optimalnog zrakoplova su opisani u radu.
Wildfires have been known to mankind since its inception. Formerly attributed to supernatural powers, today increasingly caused by the human factor, they represent a crisis situation that everyone fears. Great material losses, fear, inability to function normally and human casualties are an integral part of any major wildfire outbreak. Proactive action cannot entirely prevent wildfires, and actions are increasingly focused on reactive action. Aerial firefighting is crucial in many situations so that the fire is thoroughly extinguished or managed in such way that ground forces can successfully suppress the fire. Federation of Bosnia and Herzegovina is striving to form its own aerial firefighting unit, a complex process that ultimately offers great benefits. The formation of such unit and the selection of the optimal aircraft are described in the paper.
U ovom pregledu prikazan je dio znanstvenih istraživanja pri razvoju legura s prisjetljivošću oblika (engl. Shape Memory Alloy, SMA) na bazi bakra na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u ...razdoblju od 2006. do 2022. godine u suradnji s brojnim visokoškolskim i znanstvenim institucijama u regiji. Istraživane su sljedeće legure SMA: CuAlNi, CuAlMn, itd. Provedeno je fizikalno modeliranje uključujući numeričku simulaciju razvoja mikrostrukture i toplinsku analizu tih legura. Legure SMA rađene su u lučnoj, visokofrekventnoj i indukcijskim pećima pomoću tri različite tehnologije lijevanja: brzo skrućivanje, lijevanje u metalne i/ili grafitne kokile te kontinuirano lijevanje u šipke. Nakon toga odabrane legure su toplo i hladno valjane. Provedena je toplinska obrada (austenitizacija uz naknadno gašenje u vodi i žarenje) i karakterizacija funkcionalnih svojstava legura SMA u različitim stanjima. Za karakterizaciju, osim ispitivanja mehaničkih svojstava, primijenjene su brojne visokosofisticirane metode: optička mikroskopija (OM), pretražna (SEM) i transmisijska elektronska mikroskopija (TEM), energetsko disperzijska-spektroskopija (EDS), pretražna diferencijalna kalorimetrija (DSC), dinamičko-mehanička analiza (DMA), rendgenska difrakcija (XRD), elektrokemijska impedancijska spektroskopija (EIS) itd. Već pri lijevanju kod pojedinih legura SMA, a posebice nakon toplinske obrade austenitizacijom uz naknadno gašenje u vodi, utvrđena je martenzitna mikrostruktura koja je osnovni preduvjet za svojstvo prisjetljivosti oblika. Na temelju provedenih istraživanja po većini parametara (plastičnost, korozijska otpornost itd.) može se zaključiti da su se najbolje pokazale legure CuAlMn.
Kao rezultat provedenih istraživanja na legurama SMA, prema podatcima iz baze CROSBI (na dan 23. prosinca 2022.), istraživački tim objavio je 33 rada u časopisima (od kojih su 23 rada u časopisima indeksiranim u bazi podataka Web of Science), 74 rada u zbornicima međunarodnih konferencija, 18 sažetaka u zbornicima konferencija te pet ostalih radova. Također, obranjena je jedna doktorska disertacija te je izrađeno i obranjeno 12 završnih i 25 diplomskih radova u području tehničkih znanosti iz znanstvenih polja metalurgije i kemijskog inženjerstva.
Inovacije uvedene u vatrogasnu praksu trebale bi pridonijeti maksimiranju odnosa benefita i troškova. Jedan od najvećih troškova gašenja požara u RH vjerojatno je trošak gašenja požara raslinja iz ...zraka. Veliki dio toga troška čini trošak nabave, održavanja i djelovanja vatrogasnih hidrozrakoplova Bombardier CL-415. Analizom javno dostupnih podataka pokazuje se da su ti troškovi u RH značajno podcijenjeni. U radu su izračunati stvarni troškovi gašenja požara raslinja ovim zrakoplovima. Dodatni trošak za varijantu upotrebe pjene za požare klase A iz zraka umjesto vode iznosi 12-13 % ukupnih realnih troškova. Zaključak je da bi u cilju povećanja učinkovitosti gašenja i poboljšanja ekonomičnosti trebalo primijeniti pjenu za požare klase A, jer je dodatni trošak vrlo vjerojatno značajno manji od dodatnih prednosti.
Požar kao proces nekontroliranog sagorijevanja uvijek je praćen ugrožavanjem ljudskog života i štetom na materijalnim dobrima. Često je rezultat ugroze praćen ljudskim žrtama. Širenje požara može ...biti različito u ovisnosti od različitih faktora. Lokacija požara predstavlja veoma važan faktor. Jedna od veoma mogućih lokacija širenja požara je zatvoreni prostor. Najveći broj požara događa se u zatvorenom prostoru-stambenim objektima, industrijskim objektima, poslovnim objektima itd. Požar može zahvatiti svaki zatvoreni prostor ovih objekata, od podrumskog prostora pa do tavanskog prostora. Naravno, jedni od najinteresantnijih objekata u ovom smislu su stambene zgrade, najviše zbog velikog broja ljudi unutar njih. Taktika gašenja požara u ovom slučaju može biti različita u zavisnosti od različitih faktora, kao što su namijena zgrade, unutrašnji raspored u zgradi, raspored komunikacijskih ruta, materijala od kojih je zgrada napravljena itd. Dakle, veoma je važno izabrati odgovarajuću taktiku za gašenje požara u zatvorenom prostoru i odgovarajuća sredstva za gašenje. Ovaj rad je napisan kako bi pokazao primjere gašenje požara u zatvorenom prostoru i moguću upotrebu simulacijskog softvera kao pomoćnog alata.
U ovom članku prikazani su rezultati istraživanja iz stručne literature o vatrogasnim intervencijama u slučajevima požara na električnim automobilima te pregled trenutne taktike za hitne ...intervencije. Spomenute su potencijalne opasnosti za hitne službe i ukratko predočene informacije o onom što je drugačije u odnosu na konvencionalna vozila te koje su to potrebne taktičke prilagodbe.
U ovom se radu istražuje utjecaj zagrijavanja, metoda hlađenja i debljine zaštitnog sloja na ponašanje (čvrstoću i duktilnost) rebraste armature promjera 12 mm ugrađene u mort u kojem je riječni ...pijesak zamijenjen granitnim prahom i proizvedenim pijeskom, pri čemu debljina zaštitnog sloja iznosi 30 i 50 mm. Na temperaturama iznad 500 °C, toplinsko naprezanje uzrokovalo je nasumično ljuskanje zaštitnog sloja, a vlačna ispitivanja upozorila su na smanjenje čvrstoće i povećanje duktilnosti armature pri hlađenju na zraku, dok je suprotna pojava uočena pri gašenju vodom.
The borate (C6 and C9,5) and citrate (C17 and C30) capped gold nanoparticles
of different average core sizes and properties, were characterized by
transmission electron microscopy (TEM), ...ultraviolet-visible spectroscopy
(UV-Vis), fluorescence spectroscopy, Fourier transform infrared spectroscopy
(FTIR), dynamic light scattering (DLS) and zeta potential measurements, in
the absence and presence of cyanine dye, sodium
(Z)-3-(5-chloro-2-((5-chloro-3-(3-sulfonatopropyl) benzothiazol-2(3H)-
ylidene)methyl)benzothiazol-3-ium-3-yl)propane-1-sulfonate (TC) in water
conditions, and the obtained results confirmed that TC was adsorbed on the
surface of these nanoparticles. The measurements of fluorescence of the
particle–dye assembly, corrected for inner filter effects, clearly indicated
that the fluorescence of TC was quenched by gold nanoparticles on the
concentration dependent manner. This process was found to be quantitatively
related to the surface coverage of the Au nanoparticle by TC dye molecules.
Significant increase of quenching efficiency was noticed when nanoparticle
size increased, keeping the concentration of nanoparticles of different size
constant. The experimental results of fluorescence quenching were compared
with those obtained by theoretical calculations, in which we assumed that the
maximum quenching of TC dye fluorescence was restricted to full monolayer
coverage of TC on the nanoparticle surface. In case of C17 and C30
nanoparticles, the experimentally obtained values for nanoparticle
concentration needed to completely quench TC dye fluorescence were lower than
the calculated ones, while higher experimental values in comparision with
calculated ones of quenched TC dye at constant nanoparticle concentration
were obtained. These findings leaded to the conclusion that the most probable
orientation of TC dye molecules on the surface of these nanoparticle was
slanted. On the other hand, in case of C6 and C9,5 nanoparticles, the
obtained calculated values for TC concentration needed to cover the
nanoparticle surface and be completely quenched, for all three possible
orientations of TC dye, were lower in comparision with the experimental
values. The experimentally obtained value of C9,5 concentration needed to
completely quench TC dye fluorescence most closely corresponds to vertical TC
dye orientation along the short side, while the experimentally obtained
results in case of C6 nanoparticles were much lower than theoretically
calculated values for all three possible TC dye orientations. These findings
indicated that on the surface of C6 nanoparticles the dye was accommodated in
more than one layer. In addition, from the fluorescence quenching
experiments, the equilibrium constants for the sorption of TC on the surface
of all mentioned nanoparticles were calculated. TC dye J-aggregate formation,
obtained only in the presence of C6 colloidal nanoparticles, as well as
kinetics and mechanism of this process were investigated. Thereby, the
kinetic and activation parameters of this reaction were determined, and the
influence of mono- (Li+, Na+, K+, Cs+), di- (Mg2+) i trivalent (Al3+) metal
cations on TC J-aggregation was estimated. Kinetic studies of this hybrid
dye/metal nanoparticle Jaggregate formation have shown a two-step process, a
fast initial formation of the surface layer, followed by the slower, growth
of J-aggregates on the initial TC layer. The adsorption of this negatively
charged dye on the surface of negatively charged gold nanoparticles is only
possible if the dye molecules are oriented toward the surface of
nanoparticles via thiazole sulfur, which carries partial positive charge.
This hypothesis is supported by the activation parameters estimated from
kinetic data. The presence of Jaggregates was noticed in the prescence of
metal ions in TC dye solution, and also after the addition of C6
nanoparticles and in the presence of all mentioned cations except Al3+. The
rate constants for faster and slower process of J-aggregate formation
decreased with increasing the size of monovalent cations. With increasing
temperature, in the presence of Cs+ ions, the values of rate constants for
both processes increased, while the obtained calculated lower values of
activation energies in comparison with values obtained without their presence
indicated that in this case the energy barrier was reduced and the
J-aggregate formation was promoted. Two more colloidal dispersions of gold
nanoparticles prepared by citrate reduction, namely C15 i C47, were
sintetized, and their cytotoxic properties were examined using two in vitro
human cells model systems: proliferating lymphocytes and connective tissue
fibroblasts. The obtained results indicated the concentration dependent
effects in both cases, as well as size dependence, although lymphocytes
turned to be more sensitive to gold nanoparticles. Treatment of lymphocyte
cultures with these gold nanoparticles caused cytotoxic effects as revealed
by significant enhancement of incidence of micronuclei but non significant
increase of cell proliferation potential when compared to the control, still
suggesting disturbed function of cell-cycle checkpoints. In a fibroblast cell
line, the same doses of gold nanoparticles induced the slightly higher level
of γ- H2AX foci than in a control.
Primenom više eksperimentalnih metoda (TEM, UV-Vis spektrofotometrija, fluorescentna spektroskopija, FTIR, DLS, merenja zeta potencijala) ispitane su nanočestice zlata različitih svojstava i veličina sa adsorbovanim boratnim (C6 i C9,5) i citratnim (C17 i C30) jonima na površini, u odsustvu i prisustvu TC boje (natrijum-(Z)-3- (5-hlor-2-((5-hlor-3-(3-sulfonatopropil)benzotiazol-2(3H)-iliden)metil)benzotiazol-3- ium-3-il)propan-1-sulfonata) u vodenoj sredini, i potvrđena je adsorpcija TC na površini ovih nanočestica. Merenje fluorescencije agregata čestica-boja, korigovane za efekat unutrašnjeg filtera, je ukazalo da nanočestice zlata, u zavisnosti od koncentracije, gase fluorescenciju TC boje. Nađeno je da je ovaj proces kvantitativno povezan sa stepenom pokrivenosti površine nanočestica zlata molekulima TC boje. Pritom je efikasnost gašenja rasla sa povećanjem veličine čestica, pri čemu je koncentracija nanočestica zlata u rastvoru održavana konstantnom. Uz pretpostavku da je maksimalno gašenje fluorescencije TC boje ograničeno na potpunu monoslojnu pokrivenost površine nanočestica TC bojom (zavisno od orijentacije boje), eksperimentalno dobijene vrednosti koncentracije nanočestica C17 i C30 potrebne za potpuno gašenje fluorescencije TC boje su bile niže od teorijski izračunatih, dok su za gašenje fluorecencije TC boje pri konstantnoj koncentraciji nanočestica dobijene više eksperimentalne vrednosti u poređenju sa teorijski izračunatim, iz čega je zaključeno da je najverovatnija orijentacija molekula TC boje na površini ovih nanočestica kosa. S druge strane, u slučaju nanočestica C6 i C9,5 teorijski dobijene vrednosti za koncentraciju TC boje potrebnu da pokrije površinu nanočestice i da fluorescencija boje bude potpuno ugašena, u slučaju sve tri orijentacije, su niže u poređenju sa dobijenim eksperimentalnim vrednostima. Koncentracija nanočestica C9,5, potrebna da bi došlo do potpunog gašenja fluorescencije TC boje, po vrednosti najpribližnije odgovara vertikalnoj orijentaciji boje duž kraće strane, dok je u slučaju C6 eksperimentalno dobijen rezultat dosta niži od teorijski izračunatih vrednosti za sve tri moguće orijentacije boje, iz čega je zaključeno da je na površini ovih nanočestica boja smeštena u više od jednog sloja. Iz eksperimenata u kojima je ispitivano gašenja fluorescencije, izračunate su i konstante ravnoteže za proces adsorpcije TC na površini svih ispitivanih nanočestica. Ispitano je formiranje J-agregata, dobijenih samo u prisustvu koloida C6, kao i kinetika i
mehanizam J-agregacije. Pritom su određeni kinetički i aktivacioni parametri ove
reakcije, kao i uticaj jednovalentnih (Li+, Na+, K+, Cs+), dvovalentnih (Mg2+) i
trovalentnih (Al3+) metalnih jona na reakciju J-agregacije. Kinetička ispitivanja formiranja
hibridnih J-agregata boje u prisustvu ovih nanočestica zlata su pokazala da se reakcija
odvija kroz dva koraka, brzo inicijalno formiranje površinskog sloja, koje je praćeno
sporijim rastom J-agregata na inicijalnom sloju J-agregata. Adsorpcija ove negativno
naelektrisane boje na površini negativno naelektrisanih nanočestica zlata je moguća kada
su molekuli boje prema površini nanočestica orijentisani preko tiazolnog sumpora, koji
nosi parcijalno pozitivno naelektrisanje, što je u skladu sa aktivacionim parametrima
određenim iz kinetičkih podataka. J-agregacija je primećena po dodatku metalnih jona u
rastvor boje, a nakon dodatka nanočestica u rastvor boje i u prisustvu svih navedenih
jona, osim Al3+, takođe je došlo do formiranja J-agregata. Pritom, sa porastom veličine
jednovalentnih katjona dolazi do smanjenja vrednosti konstante brzine i brzog i sporijeg
procesa J-agregacije. Sa povišenjem temperature, u prisustvu Cs+, vrednosti konstanti
brzina za oba procesa rastu, pri čemu su izračunate niže vrednosti aktivacionih energija u
poređenju sa vrednostima dobijenim bez njihovog prisustva ukazale da je u ovom slučaju
smanjena energetska barijera i pospešena reakcija J-agregacije.
Ispitana su citotoksična svojstva još dve različite koloidne disperzije zlata, C15 i C47,
sintetizovane sa citratom kao redukcionim sredstvom, korišćenjem dva in vitro model
sistema humanih ćelija: limfocita i fibroblasta. Dobijeni rezultati su pokazali da u oba
slučaja postoji koncentraciona zavisnost za različite efekte, kao i zavisnost od veličine
čestica, ali je u slučaju limfocita dobijena veća osetljivost na nanočestice zlata. Tretiranje
kultura limfocita sa nanočesticama zlata je izazvalo citotoksične efekte koji su pokazani
značajnim uvećanjem učestalosti mikronukleusa ali zanemarljivo malim povećanjem
ćelijskog proliferativnog potencijala u poređenju sa kontrolom, što ipak ukazuje na
Primjena zrakoplova pri gašenju požara Rosavec, Roman; Španjol, Željko; Barčić, Damir ...
Vatrogastvo i upravljanje požarima,
12/2014, Volume:
IV., Issue:
2.
Paper
Open access
Svaki požar može se ugasiti kantom vode ako vatrogasac dovoljno brzo stigne do njega. Navedena tvrdnja upućuje na ključnu povezanost vremena reakcije na pojavu požara i utroška resursa za gašenje. U ...nastojanju smanjivanja broja početaka požara, uspješna služba zaštite od požara je ona koja ugasi sve požare dok još ne zahvate veliko područje. Požar ima kumulativno djelovanje, ne ponaša se i ne širi kao linearna funkcija, kako vremena tako i prostora. Požar nastaje kao posljedica zapaljivosti neke tvari koja se nalazi u povoljnim uvjetima za gorenje (toplina i kisik). On može izbiti na nepristupačnu terenu gdje ga je teško pravodobno uočiti, samim tim i dojaviti, a vatrogasac ne može stići do njega (u RH je više takvih područja -Velebit, Biokovo). Tada je nužna uporaba zrakoplova za gašenje požara koji imaju veliku pokretljivost i sposobnost brzog doleta i do najnepristupačnijih područja požara, pristupaju gašenju znatno prije dolaska zemaljskih snaga. Pravodobnom uporabom zračnih snaga dostiže se brža reakcija i napadanje vatre kako bi joj se usporilo ili zaustavilo širenje čime se stvaraju uvjeti za organizaciju, gašenje i čuvanje požarišta od zemaljskih vatrogasnih snaga. Pored aviona, helikopteri u ovoj fazi pružaju potporu zračnim prijevozom vatrogasaca i sredstava za gašenje požara na teško pristupačna područja. Posebnost našeg gašenja je ‘hrvatska taktika gašenja požara’ kod koje se odmah angažira velik broj zrakoplova kako bi se što prije ugasio požar i spriječilo njegovo kumulativno širenje.
Požari na spremnicima tekućih naftnih prerađevina veliki su izazov za vatrogasce. Za njih je vrlo važno da poznaju vrste spremnika, požarna svojstava tekućina u njima, scenarije razvoja požara i ...moguće odgovore na pojedine scenarije. Za to se moraju preventivno pripremiti prije požara kako bi donosili bolje i pravovremene odluke u slučaju požara. U ovome radu prikazuju se vrste spremnika u kojima se susreću tekuće naftne prerađevine, mogući uzroci i scenariji požara što čini osnovu za šire sagledavanje ove problematike za potrebe pripreme vatrogasnih operacija gašenja požara.
PDF
