Glavni cilj istraživanja je istražiti utjecaj sociokulturnih čimbenika na kvalitetu života starijih osoba u Republici
Hrvatskoj. Teorijski cilj istraživanja odnosi se na oblikovanje teorijskog ...konstrukta utjecaja sociokulturnih čimbenika
na kvalitetu života starijih osoba te metodom modeliranja oblikovati model sociokulturnih čimbenika kvalitete
života starijih osoba u Republici Hrvatskoj. Pozadina: Problem istraživanja je identifikacija sociokulturnih sastavnica
kvalitete života starijih osoba u Republici Hrvatskoj. Osnovna svrha istraživanja je identificirati sastavnice modela
sociokulturnih dimenzija koje utječu na kvalitetu života osoba starije životne dobi u Republici Hrvatskoj. Dizajn:
U istraživanju je primijenjena kvantitativna istraživačka paradigma. Za postizanje teorijskih ciljeva istraživanja
korištene su opće znanstvene metode. Podatci su prikupljeni upitnicima. Metode: Teorijski ciljevi istraživanja
ispunjeni su pregledom novije znanstvene literature. U svrhu ovog istraživanja kao mjerni instrumenti primijenjeni
su WHOQOL-BREF upitnik i Hofstedeov upitnik. Rezultati: Na temelju obrađenih podataka istraživanja napravljeni
su konceptualni multivarijatni regresijski modeli zadovoljavajuće domene kvalitete života osoba starije životne
dobi. Načinjeni multivarijatni regresijski modeli predikcije pojedinih domena kvalitete života u kojima prediktorske
varijable u multivarijatnom okružju definiraju utjecaj na te domene. Način odabira prediktorskih varijabli uključivao
je postavljene ciljeve (dobnu, spolnu, regionalnu, bračnu komponentu te sve domene Hofstedeovog upitnika).
Zaključak: U konceptualnom modelu shematski je prikazano da sociokulturne sastavnice kvalitete života ovise o
društvenoj nejednakosti, životnim usmjerenjima, kontroli neizvjesnosti, djelovanju pojedinca individualizmom
ili kolektivizmom, te odnosom prema muškarcu i ženi. Sve to zajedno određuje nacionalnu kulturu i predstavlja
sociokulturni kapital određenog društva. Postoje razlike prema spolu koje su određene kontrolom neizvjesnosti,
tjelesnim i psihičkim zdravljem, socijalnim odnosimsa, osobnim stavovima i religioznosti, te okolinom u kojoj osoba
živi. Važnost za kliničku praksu: Socijalna gerontologija je mlada znanstvena disciplina i istraživanja na njenom
području nalaze svoju primjenu u modernom društvu implementacijom rezultata istraživanja u socijalno i političko
okruženje inovativnim modelima u skrbi za starije osobe.
The populations of rural areas across Europe, especially Slovenia, are ageing rapidly and the areas themselves are becoming depopulated. Therefore, this study aims to contribute to our understanding ...of the population dynamics and provide a method for forecasting housing and other long-term care needs.
The surveys questioned those responsible for long-term care, the caretakers in institutional care, and current and potential homecare users in rural areas of Slovenia. We wanted to discover what they considered as crucial in the process of long-term care deinstitutionalization. Our 2020-2050 projections are based on the surveys conducted across 38 municipalities in the Eastern Slovenian region and an in-depth empirical study in Posavje. The results are embedded in the demographic projections and the multistate transition model of the declining functional capacities to forecast the needed housing facilities and human resources.
The results are the time series of required capacities. Around 60% of respondents in Slovenian rural areas believe that even a better organization of homecare would not allow them to stay at home until death due to inadequately built housing and the absence of a continuous presence of caregivers. These findings were included in the projections. Therefore, community care in the network of Smart Silver Villages was proposed.
Investments are needed to renovate the housing stock of older adults and construct sheltered, assisted living housing and specialized households in the community. Moreover, proper education and training of human resources would increase the output. In addition, financial solutions are advised to develop Smart Silver Villages.
Poticaj za revalorizacijom starosti i starije dobi proizlazi iz tendencija suvremenoga društva koje na to životno doba gleda s obezvrijeđivanjem i stigmatizacijom trošnih agenata mirovinskih, ...socijalnih i zdravstvenih fondova. Stoga je potrebno afirmirati tu životnu etapu s pomoću
promovirajuće tendencije vitalizirajućega ukazivanja pozitivnoga vidika zdravoga i aktivnoga starenja uz bioetičko-pravnu zaštićenost i empatijsku podršku pastoralne blizine crkveno-pastoralnih modela.
The fundamental questions that this socio-demographic analysis focuses on are: what is the structure of the older age group 65+ by gender, level of education, computer literacy, marital status and ...the type of community they live in, by household type and family status, and by the main sources of livelihood. Also analyzed is the structure of the population aged 65+ with difficulties in performing everyday activities according to their need for assistance and using the help of another person, then by the cause of those difficulties and by their physical mobility. In the theoretical part of the paper, the author questions some sociological aspects and presents the most important theories of aging in recent sociological literature, whose terms are partially used through the interpretation of data obtained by demographic analysis. Since the main sources of data are censuses, used in this analysis is the method of demographic statistics with comparative analysis of successive censuses of monitored elements in a defined period. The analyzed data indicate that the aging of the population in Croatia has become the dominant demographic, social, and also economic problem, while between 1961 and 2011 the youth ratio was reduced from 27.2 to 15.2, and the coefficient of age increased from 7.4 to 17.7, i.e. the share of elderly persons was more than doubled.
Unatoč činjenici da je porast populacije starije dobi primjetan u većini suvremenih društava, starenje i subjektivna iskustva starih ljudi, posebno starih žena, ostaju nevidljivi. U kulturi ...fasciniranoj mladošću, starost se promatra na stereotipne načine, uz mnoge predrasude, tabue i strahove koji rezultiraju nizom negativnih predodžbi i diskriminacijskih praksi. Rad se temelji na analizi problematike starenja i životnih naracija starijih žena prezentiranih u romanu Dubravke Ugrešić Baba Jaga je snijela jaje (2009). Pritom se posebno provokativnom pokazuje ambivalentna mitološka junakinja Baba Jaga, koja – reinterpretirana u feminističkom ključu – stvara nova značenja i emancipacijski potencijal za žene svih dobi.
Social work in homes for older people in Slovenia has a special role since we have extremely institutionally-oriented care for older people. Characteristic of the development of Slovenian homes for ...older people is a shift in the dynamics of the orientation of the homes from a medical to a social one. Different factors influenced the shift towards a social orientation, i.e. the policy of establishing homes, the influence of sociogerontological principles, the development of social work and, recently, by their engagement with residents with dementia. In socially-oriented homes a different model of social work is used than in medically-oriented ones. The difference lies in social work methods as well as in the roles of the social worker in different areas of work with the residents, relatives and staff. By defining a model of social work in a socially-oriented home, a special field of social work with older people in the field of institutional care in Slovenia has been developed.
Primarni cilj rada je evaluacija djelotvornosti nastave iz kolegija Socijalna gerontologija u području razvijanja senzibilnosti studenta za problem nasilja nad starijima u obitelji. Sekundarni cilj ...je prikaz mogućnosti evaluacije doprinosa pojedinih oblika nastave u postizanju očekivanih obrazovnih ishoda i poticanje sličnih istraživanja u području djelotvornosti obrazovnog procesa na Studiju za socijalni rad. U istraživanju su sudjelovali studenti treće godine Studijskog centra socijalnog rada (N=91). Podijeljeni su u dvije skupine: a) studenti koji su samo slušali predavanje iz Socijalnegerontologije, b) seminaristi iz kolegija Socijalna gerontologijakoji su detaljnije obrađivali temu nasilja nad starijima nakonšto su o tome slušali na predavanju. Rezultati su pokazali da sena početku nastave ove dvije skupine studenata nisu značajnorazlikovale u stupnju senzibilnosti. Obje skupine su početno pokazale visok stupanj senzibilnosti za nasilje nad starijima. Tijekom nastave do statističkiznačajnog povećanja senzibilnosti došlo je kod skupine studenata koji su slušali samo predavanje o nasilju nad starijima, ali ne i kod studenata koji su tu temu produbili kroz seminarsku nastavu.Istraživanje u cjelini pokazuju kao je nužno sustavno evaluirati ne samo proces već i ishode nastave kako bi se na najbolji način balansirali pojedini oblici nastave u cilju postizanja očekivanih obrazovnih ishoda.
Opisujemo incidenciju depresije u populaciji starije životne dobi u Gradu Dubrovniku. U istraživanje su uključena 43 ispitanika, a provedeno je tijekom 60 dana u 2015. godini. Rezultati pokazuju kako ...se depresija kod osoba starije životne dobi može javiti kao reakcija na stresove i gubitke povezane sa starosnom dobi.
Cilj: Utvrditi učestalost pojave depresivnog poremećaja kod osoba starije dobi ovisno o životnom okružju (Dom za starije i nemoćne osobe ili obitelj ispitanika) te utvrditi stupanj depresivnog ...poremećaja kod osoba starije dobi koji žive u krugu svoje obitelji i osoba koje su smješteni u Domu. Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 100 ispitanika starijih od 70 godina. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine: osobe smještene u Domu i osobe koje žive sa svojim obiteljima, od kojih svaka ima po 50 ispitanika. Podaci su prikupljeni putem općeg upitnika i dvije ocjenske skale (Skala za procjenu težine bolesti i Gerijatrijska skala depresije). Opći upitnik je dizajniran za potrebe ovog istraživanja i prikupljanje demografskih podataka ispitanika. Rezultati: Rezultati t-testa pokazuju da postoji statistički značajna razlika (p<0,05) u ozbiljnosti depresije kod ispitanika koji žive u Domu u odnosu na one koji žive kod kuće s obitelji. Zaključak: Stariji ljudi koji žive u krugu svoje obitelji imali su manje izražene simptome depresije u odnosu na osobe koje žive u Domu.
Opisujemo incidenciju depresije u populaciji starije životne dobi u Gradu Dubrovniku. U istraživanje su uključena 43 ispitanika, a provedeno je tijekom 60 dana u 2015. godini.Rezultati pokazuju kako ...se depresija kod osoba starije životne dobi može javiti kao reakcija na stresove i gubitke povezane sa starosnom dobi.
PDF
