Autor predočuje projekt urbane revitalizacije koji je izvanredno prihvaćen u SAD-u jer je omogućio gospodarski oporavak maloga gradića na umoru, uz istodobno očuvanje načina života i pejzažnih ...vrijednosti omiljenih mjesnom stanovništvu. Autor ocjenjuje način na koji je to urađeno, tehnike planiranja i rezultate. Rezultati istraživanja upućuju na uspješnost tehnike u uočavanju najvažnijih mjesta u gradu, tzv. svete strukture grada, koja su inspirirala sam razvojni projekt. Ta se tehnika može djelotvorno primijeniti i u drugim mjestima i gradovima suočenim s oprekom između čuvanja kulturnog naslijeđa i gospodarskog razvoja.
Prema svim se skupinama razvojnih pokazatelja Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi pri samome dnu Hrvatske. Većina komponenti ukupnog razvoja određenog područja trebala bi biti vezana uz ...gospodarski razvoj, a razvoj svake regije u Republici Hrvatskoj trebao bi se temeljiti na njezinim prirodnim potencijalima. Uz prirodne potencijale za poljoprivredu, stočarstvo i neke druge, jedan od značajnih prirodnih (i privrednih) resursa bjelovarskog kraja i Bjelovarsko-bilogorske županije su šume, šumarstvo, pridobivanje i prerada drva. Šumarstvo i upotreba (prerada) drva na području Bjelovarsko-bilogorske županije imaju dugu tradiciju i povijesno značajnu ulogu u ukupnom razvoju ovoga kraja. Prikazom prirodnih razvojnih potencijala šumarstva i prerade drva kao i nekih trendova u posljednjih 40 godina, prvenstveno broja zaposlenih te proizvedene i prerađene tehničke oblovine želi se ukazati na sve lošiju situaciju u ovome dijelu gospodarstva Bjelovarsko-bilogorske županije u posljednjih dvadesetak godina. Pozitivni razvojni trendovi šumarstva i prerade drva prekinuti su početkom 90-tih godina 20. stoljeća. Tada dolazi do postupnog, ali sve značajnijeg pada proizvodnje i zaposlenosti u preradi drva, dok šumarstvo uz povećanu proizvodnju također bilježi pad zaposlenosti. Broj zaposlenih na području Bjelovarsko-bilogorske županije, od početka Domovinskog rata do danas, u šumarstvu je smanjen za približno 40 %, a u preradi drva za približno 60 %.
Šume su (državne i šumoposjedničke) u površini Bjelovarsko-bilogorske županije zastupljene približno sa 100.000 ha ili oko 37 %, odnosno šume i šumska zemljišta zauzimaju više od 1/3 njezine površine. Ukupni godišnji potencijal drvnog obujma na području Uprave šuma Podružnice Bjelovar sastoji se od približno 270.000 m3 tehničke oblovine, 300.000 m3 prostornog drva, 50.000 m3 šumskih drvnih sortimenata iz privatnih šuma i 50.000 m3 šumske biomase što iznosi gotovo 700.000 m3 različitih šumskih drvnih sortimenata koje je moguće potrajno pridobivati iz gospodarskih šuma ovoga područja bez značajnijeg utjecaja na njihovu stabilnost i okoliš. Za područje Bjelovarsko-bilogorske županije ovaj se, u svakom slučaju važan gospodarski potencijal, zasigurno može procijeniti na 500.000 m3 godišnje. Od raspoloživih 500.000 m3 različitih drvnih sortimenata godišnje se na području Bjelovarsko-bilogorske županije prerađuje tek manji dio (koji iznosi približno od jedne trećine do polovine) drvnoga obujma, a ostali se dio prerađuje i upotrebljava u drugim regijama Hrvatske ili se, u neprerađenom obliku, izvozi izvan njihovih granica. Bolje korištenje šumskih prirodnih potencijala u svrhu gospodarskog razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije zahtijeva značajne promjene u pristupu problemu svih sudionika ovoga segmenta gospodarstva, a posebno onih koji su na bilo koji način povezani s preradom drva i šumarstvom općenito.
Fondovi alternativnog kapitala zauzimaju vrlo značajno mjesto u financijskom sustavu i u realnoj ekonomiji. U europskom sustavu fondova alternativnog kapitala vrlo su značajni međunarodni tokovi ...kapitala. Za međunarodne tokove kapitala alternativnih fondova poseban značaj ima međunarodna konkurentnost za alternativne investicije koja uvjetuje razlike u razini investicija fondova alternativnog kapitala između pojedinih zemalja. Također dosadašnja razina investicija alternativnih fondova kao i opća prihvaćenosti takvih ulaganja ima značajan utjecaj na mogućnosti poslovanja fondova alternativnog kapitala u pojedinim zemljama. Integracija fondova alternativnog kapitala u financijski sustav je vrlo značajna. U disertaciji se razmatraju mogućnosti i odrednice integracija fondova alternativnog kapitala u financijski sustav. Fondovi alternativnog kapitala omogućavaju razvoj intermedijacije i diversifikacije u financijskom sustavu te ostvarivanje većih ulagačkih mogućnosti za ulagače. To je posebno značajno u današnjem okruženju niskih kamatnih stopa. Istovremeno financijski sustav je za fondove alternativnog kapitala vrlo važan kao pružatelj financiranja za alternativne transakcije i povezanih financijskih usluga. Ulaganja fondova alternativnog kapitala podložna su većim rizicima od drugih vrsta investicija zbog većeg broja čimbenika koji mogu utjecati na cijeli proces investiranja tih fondova. Razdoblje nakon financijske krize je imalo utjecaj na fondove alternativnog kapitala koji su vratili poslovanje na ranije razine. Vrlo je značajan utjecaj fondova alternativnog kapitala na realnu ekonomiju. Utjecaj se razlikuje između fondova pothvatnog kapitala i fondova privatnih vlasničkih ulaganja. Fondovi alternativnog kapitala mogu povećati produktivnost gospodarskih subjekata i potaknuti razvojne procese u ekonomiji. To ima pozitivan utjecaj na rast BDP-a realne ekonomije i time na gospodarski razvoj. Fondovi pothvatnog kapitala imaju značajnu ulogu opskrbe kapitalom za rizična ulaganja koji je presudan za razvoj novih inovativnih poduzeća. U disertaciji se posebno razmatra utjecaj fondova alternativnog kapitala na realnu ekonomiju i razvojne mogućnosti.
Fondovi alternativnog kapitala zauzimaju vrlo značajno mjesto u financijskom sustavu i u realnoj ekonomiji. U europskom sustavu fondova alternativnog kapitala vrlo su značajni međunarodni tokovi kapitala. Za međunarodne tokove kapitala alternativnih fondova poseban značaj ima međunarodna konkurentnost za alternativne investicije koja uvjetuje razlike u razini investicija fondova alternativnog kapitala između pojedinih zemalja. Također dosadašnja razina investicija alternativnih fondova kao i opća prihvaćenosti takvih ulaganja ima značajan utjecaj na mogućnosti poslovanja fondova alternativnog kapitala u pojedinim zemljama. Integracija fondova alternativnog kapitala u financijski sustav je vrlo značajna. U disertaciji se razmatraju mogućnosti i odrednice integracija fondova alternativnog kapitala u financijski sustav. Fondovi alternativnog kapitala omogućavaju razvoj intermedijacije i diversifikacije u financijskom sustavu te ostvarivanje većih ulagačkih mogućnosti za ulagače. To je posebno značajno u današnjem okruženju niskih kamatnih stopa. Istovremeno financijski sustav je za fondove alternativnog kapitala vrlo važan kao pružatelj financiranja za alternativne transakcije i povezanih financijskih usluga. Ulaganja fondova alternativnog kapitala podložna su većim rizicima od drugih vrsta investicija zbog većeg broja čimbenika koji mogu utjecati na cijeli proces investiranja tih fondova. Razdoblje nakon financijske krize je imalo utjecaj na fondove alternativnog kapitala koji su vratili poslovanje na ranije razine. Vrlo je značajan utjecaj fondova alternativnog kapitala na realnu ekonomiju. Utjecaj se razlikuje između fondova pothvatnog kapitala i fondova privatnih vlasničkih ulaganja. Fondovi alternativnog kapitala mogu povećati produktivnost gospodarskih subjekata i potaknuti razvojne procese u ekonomiji. To ima pozitivan utjecaj na rast BDP-a realne ekonomije i time na gospodarski razvoj. Fondovi pothvatnog kapitala imaju značajnu ulogu opskrbe kapitalom za rizična ulaganja koji je presudan za razvoj novih inovativnih poduzeća. U disertaciji se posebno razmatra utjecaj fondova alternativnog kapitala na realnu ekonomiju i razvojne mogućnosti.
Alternative capital funds have a very important position in the financial system and in the real economy. International capital flows are very important for the European system of alternative capital funds. Country’s competitiveness in international capital flows of alternative funds is important for alternative investments, which causes the differences in the alternative capital level of investment funds between countries. Capital markets development, liquidity, research and development investment have a positive effect on alternative funds investment. Current level of investment of alternative funds and general acceptance of such investments have a significant impact on the business opportunities of alternative capital funds in some countries. Reputational aspects of private equity and other alternative funds play a key role in fundraising.
The integration of alternative funds in the financial system is very important. This dissertation discusses the possibilities and key factors of integration of alternative equity funds in the financial system. The alternative funds enable the development of financial intermediation and diversification in the financial system and the realization of major investment opportunities for investors. This is especially important in today's environment of low interest rates and financial markets volatility. At the same time, the financial system is very important as a provider of financing for alternative transactions and related financial services. Alternative investment funds and their investments are subject to the higher risks than other types of investments because of the large number of factors that can affect the whole process of investing related to these funds. Adequate risk analysis and management system is key to success of alternative funds’ investments. The period after the financial crisis has had a negative impact on the funding of alternative capital funds. Fund investment and fundraising activity significantly decreased and there were doubts about the funds’ future. After partial recovery from recent financial crisis, alternative fund activity was back to earlier levels. Investor interest also recovered to previous levels with current record levels of private equity.
Gospodarski i socijalni razvoj nije moguć bez korištenja i potrošnje različitih vidova energije. Energija i gospodarski rast međusobno su čvrsto korelirani. Bez energije nema gospodarskog rasta i ...upravo zato energetske krize koje u pravilu prati ekstreman porast cijena energije, predstavljaju ozbiljnu ugrozu svjetskog gospodarstva.
Hrvatska je, kao malo i otvoreno gospodarstvo, izrazito podložna utjecajima i kretanjima na svjetskom tržištu. Različiti "šokovi" koji potresaju svjetsko tržište mogu se prenijeti u Hrvatsku. Za RH možemo pretpostaviti na temelju provedenih analiza da će rast cijena energije (svih vidova u prosjeku) od oko 10% izazvati pad BDP-a Hrvatske za oko -1,5 do - 2,5 %. To je otprilike gubitak BDP-a za oko 0,5 – 0,9 mlrd USD na godišnjoj razini. S obzirom na činjenicu da su cijene nekih energenata u Hrvatskoj još uvijek ispod razine cijena u susjednim zemljama i posebno u odnosu na neke zemlje EU te s obzirom na očekivane daljnje procese liberalizacije energetskog tržišta, može se očekivati daljnji rast cijena energenata u Republici Hrvatskoj. Daljnji rast cijena energenata će izazvati daljnje pogoršanje standarda stanovništva RH s obzirom da u domaćim prilikama rast cijena energije ima najveći utjecaj na rast cijena komunalnih usluga, odnosno sektora opskrbe električne energije, plina i vode.
U današnjem globaliziranom svijetu obilježenom gospodarskom ovisnošću, koja je mjerljiva komponenta razine odnosa među zemljama, gospodarska ovisnost je počela utjecati na smjer, sadržaj te ...intenzitet tih odnosa. Time je gospodarstvo zauzelo središnju ulogu diplomatskog djelovanja, a granica između tradicionalnog političkog i diplomatskog djelovanja postala je sve manje vidljiva. Rješavanje ekonomskih pitanja u međunarodnim odnosima postalo je kroz povijest neodvojivi dio diplomatske teorije i prakse. Posljedica najnovijeg ubrzanja globalizacije i liberalizacije trgovine porast je konkurencije i na domaćem i na stranim tržištima, tako da države koje nemaju izgrađen koncept gospodarske diplomacije ne mogu imati proaktivnu ulogu u odnosima s drugim državama, već postaju objekt ekonomskih diplomacija drugih država. U prošlosti gospodarska diplomacija je dovođena uglavnom u vezu s pitanjima iz područja pregovora oko tarifa i kvota na uvoz i ostalih uvjeta za trgovinu. Danas ona pokriva mnogo širi spektar državnih propisa i postupaka koji utječu na međunarodnu trgovinu od standarda za zdravlje, sigurnost, okoliš i zaštitu potrošača do propisa koji obuhvaćaju usluge kao što su bankarstvo, telekomunikacije i računovodstva, te politike tržišnog natjecanja, poreze i imigracijsku politiku. Istovremeno, hrvatsko gospodarstvo oporavlja se od duboke ekonomske krize, opterećeno rastućim i neodrživim razinama javnog duga. Izvješće za Hrvatsku 2015. godine Europske komisije govori o nizu strukturnih teškoća, kao što su slabi rast, dugotrajno restrukturiranje poduzeća, niska razina zaposlenosti, ugrožena vanjska održivost, visoke inozemne obveze i javni dug te smanjenje potrošnje i investicija. Izuzev navedene problematike Hrvatska se nalazi u postupku pojačanog nadzora u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža i u proceduri prekomjernog proračunskog deficita (dalje u tekstu: EDP). EDP je aktiviran u siječnju 2014. godine, ali je od lipnja 2014. godine stavljen u mirovanje, jer je Europska komisija utvrdila da Hrvatska poduzima odgovarajuće mjere u svrhu korigiranja proračunskih neravnoteža. U tom kontekstu postavlja se pitanje kako pokrenuti nove investicijske projekte, zaustaviti gospodarski pad i ponovno ostvariti ekonomski rast, kao i cjelokupan gospodarski razvoj neke zemlje, te koja je uloga gospodarske diplomacije neke zemlje u tome, odnosno koji je organizacijski model gospodarske diplomacije ključno provoditi kako bi se pronašli načini za ostvarivanje zacrtanih i postavljenih ciljeva rasta i razvoja neke zemlje. Sam model gospodarske diplomacije svake države označava diplomatske aktivnosti usmjerene na unapređenje i zaštitu ekonomskih interesa zemlje, a njezin koncept treba osigurati da aktivnosti takve diplomacije budu efikasne i uspješne. Svaka država izgrađuje vlastiti organizacijski model gospodarske diplomacije kojim će u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi i osigurati svoj gospodarski rast i razvoj, te se što bolje pozicionirati u međunarodnom okruženju. Sva saznanja, iskustva i tradicije koje pojedina zemlja ima u svojem međunarodnom pozicioniranju sažeta je u njezinu organizacijskom modelu (načinu) komuniciranja s drugim akterima (subjektima) na međunarodnoj sceni, a skup svih tih aktivnosti definira se kao model gospodarske diplomacije. U literaturi se nailazi na sljedeću klasifikaciju modela gospodarske diplomacije: a) Unificirani model – u kojem Ministarstvo vanjskih poslova potpuno upravlja i ujedinjava pitanja povezana s vanjskim poslovima i vanjskom trgovinom b) Djelomično unificirani model – u kojem Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo gospodarstva zajedno uspostavljaju poseban odjel koji se bavi trgovinom i investicijama c) Model treće agencije – Ministarstvo vanjskih poslova uopće se ne bavi trgovinskim pitanjima, a neovisna tijela koja djeluju pod nadzorom MVEP preuzimaju poslove povezane s trgovinom d) Model natjecanja – zadaci Ministarstva vanjskih poslova i drugih Ministarstava se preklapaju, bez jasne podjele poslova, i to ne samo onih koji se odnose na trgovinu i vanjsku politiku, već i onih sa sudjelovanjem na sastancima međunarodnih organizacija e) Model prepuštanja – Ministarstvo vanjskih poslova prepušta pitanja povezana s trgovinom i investicijama i prepušta ih drugim ministarstvima. Počeci, stanje i razvoj gospodarske diplomacije Republike Hrvatske u literaturi su poprilično zapostavljeni i neobrađeni, posebice u odnosu na samu javnu diplomaciju, te nije dovoljno jasno postavljen teorijsko-konceptualni okvir razumijevanja gospodarske diplomacije. Dosadašnja istraživanja u području gospodarske diplomacije RH bazirala su se na kvalitativnom pristupu, odnosno teorijskom konceptu istraživanja, dok se kvantitativan aspekt istraživanja zanemarivao primarno zbog nedostataka podataka, odnosno kvantitativnih mjerenja iz područja istog. Organizaciju i dosege pojedinog modela gospodarske diplomacije moguće je uvidjeti usporedbom s modelima gospodarske diplomacije drugih zemalja. Temeljem provedenih case (country) study-a komparativnom metodom, prikazom sličnosti i razlika niza nacionalnih modela provedbe i cjelokupnog sustava gospodarske diplomacije, omogućuje da se iz nje izvedu kauzalno valjani zaključci. Country study obuhvatio je analizu i komparaciju sustava gospodarske diplomacije razvijenih zemalja: Austrije i Francuske, te tranzicijskih zemalja: Poljske i BIH, i usporedbu s Hrvatskom, kao i mogućnost implementacije pozitivnih primjera u hrvatski model gospodarske diplomacije. Struktura podataka svake od navedenih zemalja obuhvatila je opće i gospodarske podatke, s naglaskom na makroekonomske pokazatelje, porezni sustav, vanjskotrgovinsku razmjenu, zatim specifičnosti razvoja gospodarske diplomacije, organizaciju mreže, odnosno modela gospodarske diplomacije, te pitanje ljudskih potencijala, odnosno način regrutiranja i obuke kadrova u gospodarskoj diplomaciji. Izuzev navedene metode komparacije (country study) i kritičke analize recentne domaće i inozemne znanstvene i stručne literature iz područja predmeta istraživanja, kvalitativni dio istraživanja obuhvatio je i istraživanje strukturiranim upitnikom mišljenja korisnika (gospodarskih subjekata) gospodarske diplomacije Republike Hrvatske i istraživanje mišljenja predstavnika institucionalnog okvira hrvatske gospodarske diplomacije (intervju i strukturirani upitnik). Istraživanje metodom strukturiranog upitnika nad gospodarskim subjektima provedeno je na 200 najvećih poslovnih subjekata prema ukupnom prihodu (privatne i državne tvrtke), a istraživanje institucionalnog okvira gospodarske diplomacije u Hrvatskoj obuhvatilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatsku gospodarsku komoru, Ured Predsjednice RH, Vladu RH, Hrvatski sabor, Hrvatsku udrugu poslodavaca, Hrvatsku udrugu menadžera, Agenciju za investicije i konkurentnost, Udrugu Hrvatski izvoznici, Hrvatsku turističku zajednicu, Hrvatsku obrtničku komoru, Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). Slijedom provedenih istraživanja gospodarskih subjekata, odnosno korisnika gospodarske diplomacije i institucionalnog okvira gospodarske diplomacije, te komparativne analize temeljem provedenih country/case study-a odabranih zemalja, kao i kritičke analizu recentne domaće i inozemne znanstvene i stručne literature iz područja predmeta istraživanja dokazana je prva postavljena temeljna hipoteza (H1) u radu: Model gospodarske diplomacije koji provode akteri gospodarske diplomacije u Hrvatskoj jest model natjecanja. Dakle, dokazano potvrđuje ono što je unaprijed definirano, temeljem sadašnjeg modela provođenja hrvatske gospodarske diplomacije, odnosno modela natjecanja, zadaci ministarstva vanjskih poslova i drugih ministarstava se preklapaju, bez jasne podjele poslova, i to ne samo onih koji se odnose na vanjsku trgovinu i investicije, nego i onih koji su povezani sa sudjelovanjem na sastancima međunarodnih organizacija. Nejasno je definirano provode li gospodarsku diplomaciju isključivo državne ili regionalne, i lokalne institucije, te nevladin sektor, uključuje li gospodarska diplomacija isključivo bilateralne ili multilateralne aktivnosti. Empirijski dio istraživanja proveo se primjenom MLE (maximum likelhood estimation) gdje se promatrao utjecaj gospodarske diplomacije na najvažnije makroekonomske indikatore Republike Hrvatske. Uzročnost između intenziteta gospodarske diplomacije u Hrvatskoj i osnovnih makroekonomskih indikatora mjerila se strukturnim relacijama. Kako su osnovni makroekonomski agregati po svojoj prirodi frakcionarno integrirani polazeći od te pretpostavke primijenio se empirijski VARFIMA model baziran na frakcionirano integriranim podacima. Primarna zavisna varijabla u VARFIMA modelu bili su različiti makroekonomski indikatori – industrijska proizvodnja, nezaposlenost, inflacija, izvoz (obuhvat varijabli bio je ograničen dostupnošću podataka na mjesečne i kvartalne vremenske serije). Kao proxy za ukupnu gospodarsku aktivnost uzet je indeks industrijske proizvodnje, kao jedan od najvažnijih makroekonomskih agregata jer mjesečne vremenske serije BDP za RH nisu raspoložive. Strukturnom relacijom definirala se veza između osnovnih makroekonomskih indikatora kao zavisne varijable i nezavisnih varijabli od utjecaja na njih. Među nezavisnim varijablama koristile su se različite mjere aktivnosti gospodarske diplomacije – (ulaganja, popis donesenih zakona, pravilnika i Zakona od 1990. godine). Testiranjem podataka temeljem izvedenih relacija pomoću VARFIMA modela dokazana je postavljena druga temeljna hipoteza (H2) u radu: Gospodarska diplomacija kao segment institucionalne ekonomije ima utjecaj na osnovne makroekonomske indikatore te pomoćna hipoteza (H2a): VARFIMA modelom moguće je izmjeriti utjecaj gospodarske diplomacije na kretanje osnovnih makroekono
Proteklih je godina Republika Hrvatska ostvarila relativno veća ulaganja
u izgradnju prometne infrastrukture u odnosu na ostale tranzicijske zemlje i u odnosu na
zemlje Europske unije. Time se ...željelo nadoknaditi povijesno zaostajanje u izgradnji suvremene
prometne infrastrukture, međutim tako dimenzionirana prometna ponuda nadmašuje
trenutnu i srednjoročnu projekciju prometne potražnje. To znači da se Republika Hrvatska
opredijelila za strategiju razvoja putem «viška prometne infrastrukture». S obzirom
na izrazitu oskudnost domaćega raspoloživog investicijskog kapitala te istodobno pogoršanje
eksterne ravnoteže, ovakav model razvoja ima nepovoljne učinke na ukupnu makroekonomsku
ravnotežu hrvatskoga gospodarstva što se očituje u porastu vanjskotrgovinskog i
proračunskog deficita. Ako se nastave zatečene tendencije, ovakav razvojni model može
utjecati na nepoželjno usporavanje gospodarskoga rasta. U ovom se radu analiziraju učinci
modela razvoja putem «viška prometne infrastrukture» te se predlaže korekcija modela
prema modelu balansiranog odnosa između ponude i potražnje prometne infrastrukture i
uvođenje novih pristupa u financiranju većim sudjelovanjem privatnog sektora.
Kina i Srednji istok Marić-Bajić, Marija
Međunarodne studije,
12/2007, Volume:
VII, Issue:
3-4
Web Resource
Open access
Zbog snažnog gospodarskog razvoja u posljednja dva desetljeća, Kina je suočena s nestašicom energije. Nekadašnja energetska samodostatnost i neovisnost pripadaju prošlosti i Kina je danas prisiljena ...tražiti energiju izvan svojih granica, prije svega na naftom bogatom Srednjem istoku. Zajedno s uzletom gospodarstva nastavit će se se i daljnji porast potrošnje svih oblika energije, osobito nafte i plina. Jaz između potrošnje i vlastitih mogućnosti proizvodnje energenata nezaustavijivo se produbljuje pa je jasno da će Kina sve više ovisiti o uvezenoj nafti. Ovu realnost učinila je Kinu ranjivom i izloženom mogućim neželjenim vanjskim pritiscima, a kineska vanjska politika u službi je gospodarskog razvoja Kine.
U radu pod naslovom Kulturni život Karlovca u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda, Karlovac se od tvravskog vojnog grada, utemeljenog radi obrane zemalja Habsburške Monarhije od osmanskih osvajanja, ...ubrzo razvio u grad obrta, prometa i trgovine. Uspješan gospodarski razvoj, posebno nakon stjecanja statusa slobodnog kraljevskog grada u drugoj polovici 18. stoljea., pogodovao je stvaranju bogatog graanskog sloja i novih društvenih i kulturnih vrijednosti. Gospodarski dinamizam grada, društveni život i kulturna kreativnost priskrbile su Karlovcu obilježje jednog od najrazvijenijih gradova Hrvatske krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljea. Vremenski okvir disertacije u širem smislu je razdoblje Hrvatskog narodnog preporoda od kraja 18. do sredine 19. stoljea, pri emu je pripremno razdoblje okvirno obraeno, a težište rada posveeno je razdoblju ponovo objedinjene Hrvatske i položaja Karlovca u sklopu graanske Hrvatske 1822. godine. Neposredno to je i vrijeme pripreme te konano doba zrelog preporodnog razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda. Iako u znanstvenoj literaturi i publicistici postoji dosta radova koji se dotiu života grada Karlovca u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda, postoji još dosta praznina koje treba popuniti novim istraživanjima. Zato je i cilj ove disertacije upotpuniti sliku suodnosa gospodarskih, društvenih i kulturnih zbivanja toga najdinaminijega razdoblja razvoja grada: te rasvijetliti i dokumentirati doprinos karlovakog gospodarstva i karlovakih društvenih elita te njezine inteligencije ukupnom duhovnom i materijalnom razvoju grada u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. U Karlovcu su graanstvo i inteligencija bili nositelji (proto) modernizacijskih kretanja, novog socijalnog mentaliteta, promicatelji graanske kulture i nositelji akcija na osnivanju kulturnih institucija. Upravo stoga, posebnu pozornost posvetili smo istraživanju struktura društvenih slojeva grada, društvenom životu i javnom djelovanju u gospodarskom, politikom i kulturnom životu skupina i pojedinaca u preporodnom vremenu te istraživanju institucija društvenog, kulturnog i politikog okupljanja kao elemenata graanske kulture i njihove nacionalne integracijske funkcije. U disertaciji se polazi od modernizacijskog koncepta i njegove primjene na istraživanja povijesnog razvoja na prostoru srednje i srednjoistone Europe, napose razdoblja novih politikih zbivanja u kojem istodobno društvene elite provode kulturnu standardizaciju i stvaraju institucije potrebne društvu na tom stupnju razvoja. Izvorna graa sauvana u pojedinim institucijama znanosti i kulture, napose arhiva i knjižnica, temelj su i osnova cijeloga rada koji sadrži etiri osnovna poglavlja. Metoda na temelju koje smo vršili naša istraživanja bila je historijska i kulturno - povijesna uz valorizaciju utvrenih injenica i njihovu znanstvenu i kulturološku interpretaciju. Znanstveni doprinos ovog doktorskog rada oituje se i u tome što smo na kulturološkom temelju istraživanja dobili jasniju povijesnu sliku koja valorizira povijesno i današnje znaenje grada. Uloga Karlovca u prijelomnom razdoblju hrvatske povijesti u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda bila je znaajnija nego što mu se do sada pripisivalo. Jasnija i cjelokupnija slika koju smo prezentirali, doprinosi tonijoj spoznaji identiteta grada, bolje valorizira njegovo prošlo i današnje znaenje. Praktina primjenjivost spoznaja ove disertacije trebala bi poslužiti kao predložak za budua istraživanja kulturnog života grada u doba izgradnje graanskog društva i kulture te dati naznake za daljnja istraživanja samog Karlovca u razdoblju njegovog najveeg gospodarskog napretka. Rezultate istraživanja mogue je upotrijebiti kao prilog nekoj buduoj sintezi povijesti Karlovca od njegova utemeljenja do danas, te kao prilog povijesti Hrvatskog narodnog preporoda uope i napose njegove kulturne sastavnice. Istraživanja ovog doktorskog rada nisu odgovorili na sva pitanja. Neka su tek otvorena, ali su stvorila cjelovitiju sliku o Karlovcu kao gradu dinaminog gospodarskog i društvenog razvoja te kulturnog stvaranja i življenja.
The road to attaining one's goals is a long and arduous one. It is the road of the maturation of the first notions of the thesis, defining its content and achieving the predefined goals. In writing about the history of Karlovac during the Illyrian period, we were inspired by the fact that the age of the Croatian National Revival in the town, and the period preceding it, i.e. the second half of the 18th century, have not been sufficiently explored. The historiographic and cultural researches so far have enabled only the defining of the general framework of Karlovac's historical development in the first half of the 19th century. The first significant period of the town's economic ascent was recorded in the pre-Napoleonic period in the late 18th century, while the real growth and development were achieved in the postNapoleonic period, especially during the rapid development of the grain trade in the 1820s. It is since that period that, due to its fully formed and strong middle class, Karlovac was considered 'the most bourgeois town' in Northern Croatia. That is why we had to start exploring the topic from the end of the 18th century, when Karlovac was one of the major traffic hubs, as well as one of the important centres of crafts and trade, which all had a very important role in the social life of the town as well. The successful economic development, especially after attaining the status of a free royal city in 1781, was very favourable for the formation of a rich middle class, as well as new social and cultural values. The richness of the historical changes and circumstances was the prime factor in determining the objective of our study, as well as the final goal of this thesis defined by its working title 'The Cultural Life of Karlovac during the Croatian National Revival'.
U radu pod naslovom Kulturni život Karlovca u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda, Karlovac se od tvravskog vojnog grada, utemeljenog radi obrane zemalja Habsburške Monarhije od osmanskih osvajanja, ubrzo razvio u grad obrta, prometa i trgovine. Uspješan gospodarski razvoj, posebno nakon stjecanja statusa slobodnog kraljevskog grada u drugoj polovici 18. stoljea., pogodovao je stvaranju bogatog graanskog sloja i novih društvenih i kulturnih vrijednosti. Gospodarski dinamizam grada, društveni život i kulturna kreativnost priskrbile su Karlovcu obilježje jednog od najrazvijenijih gradova Hrvatske krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljea. Vremenski okvir disertacije u širem smislu je razdoblje Hrvatskog narodnog preporoda od kraja 18. do sredine 19. stoljea, pri emu je pripremno razdoblje okvirno obraeno, a težište rada posveeno je razdoblju ponovo objedinjene Hrvatske i položaja Karlovca u sklopu graanske Hrvatske 1822. godine. Neposredno to je i vrijeme pripreme te konano doba zrelog preporodnog razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda. Iako u znanstvenoj literaturi i publicistici postoji dosta radova koji se dotiu života grada Karlovca u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda, postoji još dosta praznina koje treba popuniti novim istraživanjima. Zato je i cilj ove disertacije upotpuniti sliku suodnosa gospodarskih, društvenih i kulturnih zbivanja toga najdinaminijega razdoblja razvoja grada: te rasvijetliti i dokumentirati doprinos karlovakog gospodarstva i karlovakih društvenih elita te njezine inteligencije ukupnom duhovnom i materijalnom razvoju grada u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. U Karlovcu su graanstvo i inteligencija bili nositelji (proto) modernizacijskih kretanja, novog socijalnog mentaliteta, promicatelji graanske kulture i nositelji akcija na osnivanju kulturnih institucija. Upravo stoga, posebnu pozornost posvetili smo istraživanju struktura društvenih slojeva grada, društvenom životu i javnom djelovanju u gospodarskom, politikom i kulturnom životu skupina i pojedinaca u preporodnom vremenu te istraživanju institucija društvenog, kulturnog i politikog okupljanja kao elemenata graanske kulture i njihove nacionalne integracijske funkcije. U disertaciji se polazi od modernizacijskog koncepta i njegove primjene na istraživanja povijesnog razvoja na prostoru srednje i srednjoistone Europe, napose razdoblja novih politikih zbivanja u kojem istodobno društvene elite provode kulturnu standardizaciju i stvaraju institucije potrebne društvu na tom stupnju razvoja. Izvorna graa sauvana u pojedinim institucijama znanosti i kulture, napose arhiva i knjižnica, temelj su i osnova cijeloga rada koji sadrži etiri osnovna poglavlja. Metoda na temelju koje smo vršili naša istraživanja bila je historijska i kulturno - povijesna uz valorizaciju utvrenih injenica i njihovu znanstvenu i kulturološku interpretaciju. Znanstveni doprinos ovog doktorskog rada oituje se i u tome što smo na kulturološkom temelju istraživanja dobili jasniju povijesnu sliku koja valorizira povijesno i današnje znaenje grada. Uloga Karlovca u prijelomnom razdoblju hrvatske povijesti u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda bila je znaajnija nego što mu se do sada pripisivalo. Jasnija i cjelokupnija slika koju smo prezentirali, doprinosi tonijoj spoznaji identiteta grada, bolje valorizira njegovo prošlo i današnje znaenje. Praktina primjenjivost spoznaja ove disertacije trebala bi poslužiti kao predložak za budua istraživanja kulturnog života grada u doba izgradnje graanskog društva i kulture te dati naznake za daljnja istraživanja samog Karlovca u razdoblju njegovog najveeg gospodarskog napretka. Rezultate istraživanja mogue je upotrijebiti kao prilog nekoj buduoj sintezi povijesti Karlovca od njegova utemeljenja do danas, te kao prilog povijesti Hrvatskog narodnog preporoda uope i napose njegove kulturne sastavnice. Istraživanja ovog doktorskog rada nisu odgovorili na sva pitanja. Neka su tek otvorena, ali su stvorila cjelovitiju sliku o Karlovcu kao gradu dinaminog gospodarskog i društvenog razvoja te kulturnog stvaranja i življenja.
Procesi i trendovi u razvoju stanovništva (napose strukturnom) nameću se značajnim okvirom ili odrednicom gospodarskoga razvoja. Oni su istodobno i razmjerno pouzdani indikatori ukupne ...društveno-gospodarske razvijenosti na nekom prostoru. Sociodemografski indikatori analizirani i prikazani u ovome prilogu važni su za ocjenu dosegnute razine društveno-gospodarske razvijenosti Hrvatske, ali i regionalnih aspekata toga razvoja s obzirom na signifikantne razlike koje u vrijednosti pojedinih indikatora postoje među hrvatskim županijama. Kao reprezentativni sociodemografski indikatori na razini Hrvatske i županija izdvojeni
su: indeks promjene broja stanovnika izme|u 1991. i 2001. godine, indeks starenja, koeficijent ukupne dobne ovisnosti, opća stopa aktivnosti ukupnog stanovništva, stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti i “indeks obrazovanosti”. Rangirajući županije prema navedenim indikatorima, može se ustanoviti njihova hijerarhija, s dva jasno istaknuta pola: Međimurskom i šibensko-kninskom županijom. Prema većini izdvojenih sociodemografskih indikatora, naročito s obzirom na op}u stopu aktivnosti, indeks starenja te stopu zaposlenosti i nezaposlenosti, Međimurska se županija može apostrofirati kao županija s najvišom dosegnutom razinom
društveno-gospodarske razvijenosti, i to kako u odnosu na druge hrvatske županije, tako i u odnosu na Hrvatsku u cijelosti.
Kako zaustaviti gospodarski pad, kako pokrenuti nove investicijske procese, koji gospodarski model razviti, na kome je odgovornost i vodeća uloga i kako je sprovesti, glavna su pitanja koja se danas ...postavljaju. Iako je Hrvatska zemlja tržišnog gospodarstva, vodeću ulogu u gospodarskom razvoju i dalje ima država. Funkciju države i način njenog djelovanja potrebno je prilagoditi specifičnostima svake zemlje, što u slučaju Hrvatske znači zadržati značajnu dozu državnog intervencionizma i reformirati državnu upravu. Koncipiranje i provedba razvojnih politika ostaje zadaća državne uprave. Tradicionalne metode upravljanja i poticanja gospodarstva ograničene su i ne daju dostatne rezultate jer su budžetske prirode i stoga su nedostatne u doba restriktivnih budžetskih politika, a s druge strane i zbog politiziranosti i nedostatne stručnosti. Da bi se pojedina zemlja mogla razviti mora nadrasti svoj nacionalni okvir. Jedno od sredstava je intenziviranje gospodarske diplomacije i izvoza. Povrh toga, treba naći načine za ulaganje u nadnacionalne strateške razvojne projekte. Za Hrvatsku je nužno proširiti operativni okvir, dati kvalitetan doprinos osmišljavanju i provedbi gospodarskog strukturiranja i općeg razvoja prostora jugoistočne Europe.
