Turizam je kompleksna gospodarska djelatnost koja mnogim zemljama, pa tako i Republici Hrvatskoj, može pridonositi gospodarskom razvitku. U takvim trajnim nastojanjima primarni zadatak mora biti ...koristiti se izvorima kulturne baštine koji su na tlu današnje RH nastajali stoljećima. Istodobno, razvitak kvalitetnijega turizma pridonosi jačanju nacionalnog kulturnog identiteta bez kojega je gotovo nemoguće valorizirati potencijal kulturne baštine u turističke
svrhe. Naime, valorizacija kulturne baštine u funkciji razvitka nacionalnog turizma inzistira na prihvaćanju graditeljske povijesti kao nacionalnom doprinosu općim kulturološkim vrijednostima. To zahtijeva primjenu mnogih već poznatih strategija, kao što su, npr. prisjećanje i prepričavanje mnogih raznih legendi, jer to gosti, turisti ali i domaćini, rado slušaju, vjerujući u povijesno značenje onoga što se događalo upravo na mjestu gdje se nalaze.
U radu je istražen turizam kao element i čimbenik održivog razvoja na širem području Nacionalnog parka Krka. U okviru toga defi niran je prostorni okvir istraživanja i izložen prikaz turističke ...valorizacije Parka s utjecajem turizma na gospodarsku, društvenu i ekološku održivost naselja upravnih gradova i općina u njegovu užem okruženju. Pritom su primijenjene sljedeće istraživačke metode: analiza i obrada statističkih podataka, anketno istraživanje sezonalnosti uslužnih djelatnosti, istraživački razgovor (interview) s predstavnicima različitih socijalnih skupina, kartografska analiza
pokazatelja demografskog i gospodarskog razvoja te SWOT-analiza održivog razvoja funkcionalne regije Parka. Rezultati istraživanja pokazuju da se broj posjetitelja u Parku gotovo udvostručio u odnosu na predratno razdoblje, što se odražava u problemu preopterećenosti pojedinih užih dijelova zaštićenog područja s jedne i izrazitoj
sezonalnosti uslužnih djelatnosti u središnjim naseljima njegova vanjskog pojasa s druge strane. Unatoč takvom rastu turističkog prometa, Park ima ograničen utjecaj na funkcionalnu usmjerenost i socio-ekonomsku preobrazbu stanovništva svoje okolice, a povezano s tim i neznatan utjecaj na stabilizaciju naseljenosti u depopulacijom
zahvaćenoj Regiji.
SAŽETAK
Gospodarski razvoj i sve što nosi sa sobom ne može se zaustaviti, no u određenim intervalima valja mu promijeniti smjer, kako bi postao manje poguban po okoliš. Održivi razvoj predstavlja ...koncepciju kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne resurse bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. On se oslanja na ideju da razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih resursa i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša.
U koncepciji održivog razvoja danas nalaze ishodište svi moderni gospodarski i socijalni razvojni pravci jer su štete okolišu štete sveukupnom društvu. Planirati, čuvati i pažljivo eksploatirati svoje resurse je predispozicja kvalitetnog i dugoročnog ekonomskog rasta i razvoja.
Danas su promjene u okruženju toliko brze da svi u Hrvatskoj bez obzira jesu li zaposleni, nezaposleni ili poduzetnici moraju stalno učiti, stjecati nova znanja i kompetencije ili jačati postojeće. ...To u prvi plan stavlja potrebu i veliki potencijal za razvoj cjeloživotnog učenja. Za gospodarski rast važna je aktivnost, inovativnost i uspjeh poduzetnika što otvara pitanje potrebe učenja za poduzetništvo. Posljednjih dvadeset godina u hrvatskom su se gospodarstvu dogodile ozbiljne strukturne promjene, a uz to poduzetnici su se morali prilagoditi utjecajima globalne ekonomske krize i pripremati za poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu. Kako bi se mogao ocijeniti pristup i važnost učenja za poduzetništvo na poduzetničku aktivnost u Hrvatskoj, potrebno je istražiti postojanje i doprinos vladinih politika, ponudu programa učenja za poduzetništvo, iskazane potrebe poduzetnika i korisnost izvedenih programa. U ovom radu temeljem analize provedbe vladinih politika i projekata za cjeloživotno učenje i učenje za poduzetništvo i projekata financiranih iz fondova Europske unije u Koprivničko-križevačkoj županiji predložen je Model razvoja cjeloživotnog učenja i učenja za poduzetništvo.
Rad analizira ulogu poduzetničke infrastrukture u razvoju malih i srednjih poduzeća.
Jačanjem maloga i srednjega poduzetništva kroz kontinuirano ulaganje i primjenu zakonodavstva za državne potpore ...doprinosi se povećanju zaposlenosti, poticanju domaće proizvodnje i izvoza te stvaranju povoljne poduzetničke klime. Kontinuiranim radom te ulaganjima ostvaruju se smjernice o malom gospodarstvu kao generatoru razvoja. Vlada Republike Hrvatske donijela je cijeli niz mjera za poticanje maloga i srednjega poduzetništva, ulagala je velika sredstva u poduzetničku infrastrukturu te je cijelo područje uređeno Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture. U radu je provedeno istraživanje na uzorku poduzetnika kako bi se analizirala uloga poduzetničke infrastrukture u razvoju samih poduzeća. Kvalitetna institucionalna podrška poduzetničkim projektima neophodna je u odgovarajućoj dostupnosti resursa i smanjivanju rizičnosti poslovnoga poduhvata.
Rad analizira ulogu urbane mobilnosti koja se usredotočuje na smanjivanje utjecaja na okoliš te zelenije vrste prijevoza. U 21. stoljeću susrećemo se sa sve izraženijim promjenama. Jedna od njih je ...urbanizacija, seljenje stanovništva iz ruralnih područja u gradove. Nagli porast stanovništva u gradovima dovodi do povećanja gradskog prometa. Veliki gradovi, s velikim brojem stanovnika i površinom, s velikim opterećenjima u prometu imaju velike probleme u prometu te je potrebna reorganizacija prometne infrastrukture. Onečišćenje okoliša, velika buka neki su od niza negativnih utjecaja koji su prisutni u velikim gradovima. Planiranje održive urbane mobilnosti na vrhu je europskog programa za rješavanje izazova gradskog prometa u gradovima. Politike Europske unije pozivaju na koordinirani pristup u povećanju učinkovitosti planiranja urbane mobilnosti za postizanje ciljeva
zaštite klime. Nacionalne i lokalne vlasti zahtijevaju zajedničke smjernice za razvoj i provedbu takvih planova – uz široku uključenost javnih vlasti, prometnih stručnjaka i istraživanja.
U članku se analiziraju karakteristike suvremenih energetskih tržišta te obilježja korištenja nafte, plina i električne energije.Obrađuje se opskrba Europe energijom novi ciklus politizacije ...energetike i uloga plina u europskoj energetici te neke suvremene dileme u europskoj energetici nakon okrupnjavanja energetskih tvrtki spajanjem i preuzimanjem. Analizira se potrošnja energije u hrvatskoj, učešće plina, položaj prirodnog plina kao osnovice budućeg razvoja hrvatske energetike, odnosi cijena energenata te cijene plina u Hrvatskoj. Zaključuje se kako je razdoblje jeftine energije iza nas i kako energetski projekti mogu i moraju postati ne samo sredstvo za osiguranje potrebnih količina energije za budući gospodarski razvoj već i prilika za razvoj hrvatskih tvrtki.
Rad pruža pregled naseljavanja srednjoeuropskog stanovništva, većinom njemačkog, na prostor Slavonije i Srijema u 18. stoljeću, na samom početku tog procesa. Do privlačnih i potisnih faktora ove ...migracije došlo se opisom Slavonije nakon oslobođenja od Osmanlija i potreba novih civilnih i vojnih upravitelja te opisom gospodarsko-demografskog stanja u Svetom Rimskom Carstvu. Pregled naseljavanja razdijeljen je po svojim specifičnostima na onaj u civilnoj Slavoniji, odnosno na Slavonskoj vojnoj krajini, uz razlikovanje tipa naselja i djelatnosti doseljenika. Osnovna pretpostavka rada jest da se kolonizacija odvijala s ciljem gospodarskog razvoja urbanih sredina naseljavanjem obrtnika, te ruralnih područja naseljavanjem ratara upoznatih s novim tehnikama i kulturama. Iako je većina kolonista iz Srednje Europe u ovdje promatranom razdoblju naseljena istočnije, u Bačku i Banat, autor nastoji dokazati kako je i kolonizacija Slavonije doprinijela gospodarskom i kulturnom razvoju pojedinih područja, pogotovo urbanih naselja. Zbog opširnosti teme, cilj je ovoga rada prije svega ponuditi opsežniji uvod i manji prilog istraživanju fenomena kolonizacije Slavonije i Srijema tijekom 18. stoljeća te otvoriti prostor za daljnja istraživanja.
Ciljevi osnivanja i razvoja Europske unije (EU) bili su početno utvrđeni Rimskim ugovorom, a kasnije su dopunjavani, tako da se s pozicije zajedničkog tržišta ubrzo krenulo ka gospodarskoj i ...političkoj uniji, jedinstvenom tržištu i na kraju monetarnom sustavu.
Europski integracijski procesi izravno su utjecali, a ubuduće će još više utjecati i na zemlje koje nisu članice EU uključujući i Hrvatsku.
Međutim, s početka 90-ih godina, zbog rata u Hrvatskoj i oko nje, bili su prekinuti već uspostavljeni tijekovi dobara i usluga između Hrvatske i zemalja članica Europske unije ili su, iz istih razloga, bitno umanjeni.
U promišljanju o budućem razvoju gospodarske djelatnosti u Hrvatskoj treba poći od sadašnjeg stanja, putova i načina kako se do tog stanja došlo. Kao nužan uvjet približavanja Europskoj uniji potrebno je najprije transformirati hrvatsko gospodarstvo, tj. pripremiti ga za buduću suradnju sa Zapadom, a prvenstveno Europskom unijom.
Transformacija u području vlasništva nije cilj ni svrha sama sebi. Ona je nužan uvjet, između ostalog i za uspostavljanje i razvijanje poduzetničkoga gospodarstva i tome primjerenih metoda upravljanja s ciljem približavanja zapadnim gospodarstvima i posebice Europskoj uniji.
Danas je posve evidentno da proces uspješne transformacije i restrukturizacije kao i daljnji značajni razvitak hrvatskoga gospodarstva neće biti moguće ostvariti bez dodatnog kapitala. Budući da ovoga nema i za dogledno vrijeme neće ni biti iz domaćih izvora ili barem ne u dovoljnoj mjeri, nužno je otvorili vrata kapitalu iz inozemnih izvora.
Evolucija regionalne teorije počinje teorijom lokacije Johanna Heinricha Von Thunena, Alfreda Webera, Augusta Loša i drugih, dok se kao začetnici regionalne teorije uzimaju Walteralsarda, Francois ...Perrouxa, Douglasa Northa i drugi, čije su koncepcije regionalnih teorija najčešće primjenjivane. Osnovna karakteristika teorije lokacije jest u mikroekonomskom pristupu, dok regionalna teorija ima makroekonomski karakter, koja vodi računa o cjelovitom razvoju određene regije u okviru regionalne politike i strategije gospodarskog razvoja neke države. Iz toga se izvodi zaključak da se i u programiranju gospodarskog razvoja Republike Hrvatske mora voditi računa o regionalnom razvoju. To će omogućiti bolje korištenje lokalnih i regionalnih resursa, zatim optimalan razmještaj proizvodnih kapaciteta, vodeći računa o proizvodnim troškovima i tržištu, kao i o kvaliteti života pučanstva na pojedinim regijama.
