Cilj ovoga istraživanja je ispitati postoje li razlike u kvaliteti glasa i komunikacijskim iskustvima s obzirom na usvojeni mehanizam alaringealnog govora. Istraživanje je provedeno u prostorijama ...Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a u njemu je sudjelovalo 19 muških osoba kojima je učinjen kirurški zahvat totalne laringektomije, od kojih 14 njih (74%) za komunikaciju primarno koristi traheoezofagealni govor, a preostalih su 5 (26%) ezofagealni govornici. Ispitanici su ispunili Upitnik samoprocjene komunikacijskih iskustava laringektomiranih osoba (SECEL:HR); te su iz uzorka prolongirane fonacije vokala /a/ u računalnom programu Praat izračunati akustički parametri jitter, shimmer, omjer harmoničnog i šumnog dijela spektra i maksimalno vrijeme fonacije. Ovim istraživanjem potvrđeno je da ezofagealni govornici imaju statistički značajno kraće maksimalno vrijeme fonacije od traheoezofagealnih govornika, dok razlike u postignuću na SECEL:HR upitniku i ostalim promatranim akustičkim parametrima nisu pronađene. Na temelju dobivenih rezultata ne može se tvrditi da je jedna rehabilitacijska metoda povoljnija od druge.
Leksik govora sela Zupci Vidović, Domagoj; Vukotić, Ilija
Hrvatski dijalektološki zbornik,
2022, Volume:
26, Issue:
26
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U ovome se radu obrađuje leksik govora sela Zupci kod Bara u Crnoj Gori. Zubački govor pripada zetsko-južnosandžačkomu dijalektu štokavskoga narječja. Leksik je zubačkoga govora vrlo slojevit, što je ...dijelom uvjetovano povijesnim okolnostima. Istodobno su u njemu uščuvani slavenski arhaizmi, što se može objasniti izdvojenošću naselja i visokim udjelom starosjedilaca među stanovnicima Zubaca. U mjesnome je govoru zabilježeno tridesetak dalmatoromanizama te slavenski arhaizmi (npr. crȅv(l)ja ‘cipela’, dubrȁva ‘hrastova šuma’, vȉjem ‘znam’ i vȅtko ‘staro’), a od adstratnih je slojeva najzastupljeniji turski.
Poštapalice u medijskome govoru Golub, Gracija; Vidović Zorić, Ana
FLUMINENSIA,
2022, Volume:
34, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Iako se na poštapalice u jezičnim priručnicima gleda kao na rubnu vrstu, one su važan izvor informacija za brojne aspekte proučavanja jezične djelatnosti. Svrha je ovoga rada bila detaljnije ...promotriti neke od tih aspekata, preciznije uporabu poštapalica ovisno o govornome stilu u medijima, o spolu, kao i dobiti bolji uvid u planiranje govora tijekom govorne proizvodnje. U radu se analizira učestalost uporabe poštapalica u spontanome govoru na hrvatskome jeziku u ozbiljnim i zabavnim emisijama. Osim toga, analiza uključuje i položaj poštapalica u izričaju, njihova jezična obilježja te njihovu učestalost u muških i ženskih govornika. Govorni korpus čine jednominutne snimke 40 govornika u emisijama uživo javne televizije koji su ujednačeni prema spolu i tipu emisije. Rezultati pokazuju da neku vrstu poštapalica upotrebljavaju svi ispitanici, iako se njihova učestalost između pojedinih ispitanika bitno razlikuje. Nadalje, poštapalice se znatno češće koriste u zabavnim nego ozbiljnim emisijama, što se može objasniti različitim komunikacijskim strategijama govornika u ovim dvama tipovima. Također, poštapalice su znatno češće na početku izričaja u odnosu na sredinu i kraj, što ide u prilog tezi da je početak izričaja mjesto najvećeg kognitivnog opterećenja u proizvodnji govora. Nema razlike u ukupnom broju poštapalica između spolova, no muškarci češće nego žene koriste poštapalice na kraju izričaja. Prema vrsti riječi poštapalice su najčešće glagoli, a zatim prilozi i zamjenice. Najčešće poštapalice u analiziranom korpusu su: ono, pa, ovaj, zapravo i dakle, a osim navedenih kolektivnih poštapalica, govornici koriste i individualne poštapalice, tipične za pojedinca ili manju društvenuskupinu.
In most of the grammar books filler words have a marginal position. Nevertheless, they are an important source of information for many aspects of linguistic performance. The purpose of this paper was to investigate some of these aspects in more detail, i.e., the use of filler words depending on the speech style in the media, on gender, as well as to get a better insight into speech planning during speech production. The investigation includes the analysis of the frequency of filler words in spontaneous speech in Croatian in formal and entertaining TV shows. In addition, the analysis includes the position of filler words in the utterance, their lexical category, and their distribution according to sex. The analysed speech corpus consists of oneminute recordings of 40 speakers in live broadcasts of public television, which are equalized according to gender and type of show. The results show that some fillerwords are used by all speakers, although their frequency varies significantly between speakers. Furthermore, filler words are much more often used in entertaining shows than in formal shows, which can be explained by the different communication strategies of the speakers in these two types of shows. In addition, filler words are significantly more frequent at the beginning of the utterance as compared to the middle and the end of the utterance, which supports the thesis that the beginning of the utterance is the place with the highest cognitive load in speech production. There is no difference in the total number of filler words between the sexes, but men use filler words at the end of the utterance more often than women. As far as parts of speech are concerned, filler words are most frequently verbs, followed by adverbs and pronouns. The most frequent filler words in the analysed corpus are Croatian expressions: ono (that), pa (well), ovaj (this), zapravo (actually) and dakle (so), and besides these collective filler words, speakers also use individual fillers, typical for individuals or smaller social groups.
Razvojem interneta očekivalo se da će globalna mreža međusobno povezanih korisnika, kojima je digitalna tehnologija omogućila široke aspekte komunikacije, unaprijediti demokraciju i u središte javnog ...interesa dovesti važna društvena pitanja. Građani sudjeluju u stvaranju i dijeljenju medijskih sadržaja, a jedan su od najpopularnijih načina participacije u javnoj raspravi na internetu komentari čitatelja na informativnim portalima. Razni teoretičari (Habermas, 2006; Dahlberg, 2007; Borge Bravo i Santamarina Saez, 2016) opisali su kako bi komunikacija na internetskim forumima trebala biti uključiva, argumentirana, puna poštovanja, refleksivna i slobodna. No, brojna istraživanja pokazuju kako u komentarima čitatelja ima i neprihvatljiva govora, pa čak i govora mržnje (Ksiazek, i Springer, 2020; Ruiz et al., 2011). Dostupna istraživanja (Harmer i Lewis, 2020; Jane, 2014) pokazuju kako su žene nerazmjerno češće žrtve nasilja na internetu, uznemiravanja i neprihvatljiva govora u odnosu na muškarce, no, unatoč tomu, nasilje nad ženama na internetu još uvijek nije pravno uređeno na razini Europske unije (Blažinović Grgić, 2022; EIGE, 2017). Ovo istraživanje doprinosi tim navodima fokusirajući se na neprihvatljiv govor usmjeren prema ženama, žrtvama nasilja. Cilj je ovog rada istražiti u kojoj mjeri i na koji se način građani u komentarima na hrvatskim informativnim portalima koriste neprihvatljivim govorom prema ženama koje su žrtve verbalnih i fizičkih sukoba. Novinarski članci objavljeni na najkomentiranijim hrvatskim portalima 24sata.hr i Index.hr u razdoblju od 30. studenoga 2018. do 30. svibnja 2019. tematski su grupirani uz pomoć sustava Gephi, kako bi se izdvojile ključne teme koje su privlačile komentatore i čitatelje. Iz tog korpusa izdvojeno je šest tema, odnosno 12 članaka u kojima su žrtve verbalnog ili fizičkog sukoba bile žene. Kvantitativnom analizom sadržaja i analizom sentimenta analizirao se 5041 komentar čitatelja na te članke. Rezultati istraživanja pokazali su kako komentatori imaju pretežito negativan sentiment prema temama nasilja nad ženama. Neprihvatljiv govor zastupljen je u 15,8 % komentara, a 4,7 % odnosi se na žene žrtve sukoba što ukazuje na postojanje mizoginističke retorike u hrvatskom digitalnom javnom prostoru.
With the development of the Internet, it was expected that a global network of interconnected users, to whom digital technology had enabled broad aspects of communication, would advance democracy and bring important social issues to the center of public interest. Citizens can quickly and easily participate in the creation and sharing of media contents, and one of the most popular ways to participate in a public debate on the Internet is the readers’ comments setion on news sites. Various theorists (Habermas, 2006; Dahlberg, 2007; Borge Bravo and Santamarina Saez, 2016) have described how communication in online forums should be inclusive, argumentative, respectful, reflective and free. But numerous studies show that readers’ comments are often filled with hostility and even hate speech (Ksiazek, and Springer, 2020; Ruiz et al, 2011). Available research (Harmer and Lewis, 2020; Jane, 2014) shows that women are disproportionately more likely to be victims of online violence, harassment and unacceptable speech than men, but despite this, violence against women on the internet is still not regulated at the level of European Union (Blažinović Grgić, 2022; EIGE, 2017). This research contributes to these arguments by focusing on unacceptable speech directed at women, victims of violence. The aim of this paper is to investigate the extent to which citizens use unacceptable speech against women who are victims of verbal and physical conflicts in comments on Croatian news sites. Journalistic articles published on the most commented Croatian news sites 24sata.hr and Index.hr in the period from November 30, 2018 to May 30, 2019 were thematically grouped with the help of the Gephi system, in order to highlight key topics that attracted commenters and readers. Six topics were singled out from that corpus, i.e. 12 articles in which the victims of verbal or physical conflict were women. With methods of quantitative content analysis and sentiment analysis we analyzed 5041 reader comments. The results of the research showed that commenters have a predominantly negative sentiment towards the topics of violence against women. Hostility speech is present in 15.8 % of comments, and 4.7 % of hostility refer to women victims of the conflict, which indicates the existence of misogynistic rhetoric in the Croatian digital public space
SAŽETAK
Totalna laringektomija kao metoda kirurškog liječenja tumora područja glave i vrata nosi doživotne posljedice koje su funkcionalnog, psihološkog i socijalnog karaktera, a jedna od najtežih ...jest gubitak sposobnosti glasnog govora. Zbog toga rehabilitacija glasa/govora poslije totalne laringektomije predstavlja važan aspekt funkcionalne rehabilitacije laringektomirane osobe. Dvije najčešće korištene metode usvajanja alaringealnog govora jesu ezofagealni (EF) i traheoezofagealni (TEF) glas/govor. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u akustičkim vrijednostima ezofagealnog i traheoezofagealnog glasa te na osnovi objektivnih akustičkih parametara prikazati i obrazložiti koji od ova dva modaliteta alaringealnog glasa posjeduje akustičke vrijednosti bliže vrijednostima laringealnih glasova. Materijali i metode: Proveli smo retrospektivno istraživanje na 75 ispitanika u Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata Kliničkoga bolničkog centra Zagreb. Akustičke vrijednosti mjerene su programom za akustičku analizu glasa LingWAVES SLP Suite Pro VPR (WEVOSYS medical technology GmbH – Germany) te su analizirani slijedeći parametri: fundamentalna frekvencija, intenzitet, varijacije u osnovnoj frekvenciji (jitter), varijacije u intenzitetu glasa (shimmer). Rezultati statističke analize pokazali su da postoji statistički značajna razlika (p<0,05) između dvije skupine alaringealnih govornika na svim mjerenim parametrima osim na vrijednosti varijacija u intenzitetu glasa. Zaključak: Traheoezofagealni glas/govor postiže bolje rezultate od ezofagealnog glasa/govora na svim mjerenim akustičkim parametrima. Vrijednosti TEF govora značajno odstupaju od vrijednosti urednoga laringealnog glasa.
Totalna laringektomija je kirurško odstranjenje cijelog larinksa i indicirana je u bolesnika s uznapredovalim karcinomima larinksa. Metode rehabilitacije glasa nakon totalne laringektomije jesu ...korištenje elektrolarinksa kao izvora glasa te usvajanje ezofagealnog ili traheoezofagealnog govora pomoću govorne proteze, pri čemu sluznica faringoezofagealnog segmenta služi kao generator glasa. Akustička analiza alaringealnog glasa danas predstavlja zlatni standard u procjeni kvalitete glasa laringektomiranih bolesnika. Nažalost, standardnim dijagnostičkim postupkom videostroboskopijom koja se koristi u vizualnoj analizi sluzničkog vala na glasnicama nije moguće prikazati i analizirati vibracije faringoezofagealnog segmenta laringektomiranih bolesnika pri fonaciji. Stoga je tek kliničkom upotrebom ultrabrze videoendoskopije omogućeno proučavanje morfologije sluznice faringoezofagealnog segmenta. Pregledom dosadašnje literature dali smo detaljan uvid u primjenu ultrabrze videoendoskopije u analizi fonatornog gibanja sluznice faringoezofagealnog segmenta u laringektomiranih bolesnika.
Prisotnost frazeoloških enot v športnem besedilu ni naključje. Stalne besedne zveze – po obliki in pomenu ali po rabi – se pojavljajo tudi v podzvrsteh športnega komentarja. V medijskih ocenah ...športnikov (nogometašev) tako kolokacije in frazemi prevzemajo različne vloge. Nogometni terminološki izrazi so ključni s pragmatičnega vidika, saj omogočajo izražanje na specifičnem športno-nogometnem področju. Obravnavani frazeološki enoti pa imata tudi stilistični vlogi; prva je vezana na skupek novinarskih izrazov, ki spremljajo tip besedila, to je medijski športni govor. Vključenih pa je tudi nemalo besednih zvez, katerih namen je predvsem slogovno razgibati besedilo.
Tema je članka prepričavanje diskursa (upravni i neupravni govor te neke bliske pojave). Autor ukratko izlaže u znatnoj mjeri vlastit pristup prepričavanju diskursa i ilustrira ga opisom toga ...fenomena u spontanom govoru osoba koje žive u Osijeku, a rođene su u Osijeku ili okolnim mjestima. U uvodu se daju osnovni podaci o predmetu i metodama istraživanja. Drugi dio rada sadrži kratak pregled pristupa prepričavanju diskursa u literaturi. U trećem se dijelu ukratko izlaže autorova koncepcija toga fenomena, a u sljedeća se četiri dijela rada opisuju načini prepričavanja diskursa u osječkom govoru: upravni govor, neupravni govor, priopćaj činjenice i polunavođenje. Slijedi dio u kojem se ukratko prikazuju neke oznake približnosti i skraćivanja originalnoga diskursa pri prepričavanju u osječkom govoru. Na kraju rada je zaključak, u kojem se navode bitniji rezultati.
Prozodija govora Pojatna Šporčić, Mateja
Hrvatski dijalektološki zbornik,
01/2022, Volume:
26, Issue:
26
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Govor Pojatna pokazuje velike sličnosti s govorima susjedne Donje Pušće i Kupljenova te govorima još nekoliko manjih naselja na području Općine Pušća i Grada Zaprešića. Čini se da je riječ o posebnoj ...skupini govora, a temeljne izoglose koje je dijele od njoj susjednih dijalekata i skupina govora jesu očuvanje konzervativnoga naglasnog sustava (Ivšićeva skupina I1), što je razlikuje od susjednih govora na sjeveru i istoku; refleks jata i poluglasa u samoglas-
niku e-tipa, što je dijeli od govora donjosutlanskoga dijalekta s južne i zapadne strane; te refleks stražnjega nazala i slogotvornoga u u.
U radu se detaljnije predstavljaju rezultati istraživanja pojatenskoga govora kao reprezentanta spomenute skupine govora. Točnije, predstavljen je njegov prozodijski podsustav, čija su najizrazitija obilježja čuvanje staroga naglasnog mjesta i oksitoneze tipa žen, opreke po tonu na dugoj naglašenoj ultimi te opreke po kvantiteti u slogu ispred kratkoga naglašenog sloga. Rezultati istraživanja ukazuju na to da prozodijski sustav Pojatna pokazuje veliku sličnost s prozodijskim sustavom govora Donje Pušće te zanemariv broj inovacija u odnosu na pretpostavljenu osnovnu kajkavsku akcentuaciju.
U općeprihvaćenom suvremenom implicitnom govornom standardu naglasci se na prislonjenicama gotovo nikad redovito ne ostvaruju, osobito se ne ostvaruje novije prelaženje, odnosno „oslabljeno“ ...prelaženje naglaska. Brojna istraživanja govore da se naglasci na prislonjenice ne prenose redovito niti s kraćih (jednosložnih i dvosložnih riječi), niti se naglasci prenose na višesložne prijedloge, ponajmanje na veznike, unatoč strogim preporukama ortoepske „klasične“ norme (premda takvih prelaženja ipak ima, ali ona su mahom stilistička i smatraju se odmakom od implicitnoga govornog standarda). Autorice se bave proučavanjem naglasaka na prislonjenicama u glumačkom govoru. Spomenuta razlika između „klasične“ norme i uporabe najčešće se dotiče javnih govornika: spikera, novinara, voditelja, predavača, političara pa i glumaca, ali u studijskim kontroliranim uvjetima i gotovo se uvijek dotiče govora glumačkih prvaka. No, rjeđe se proučava govor glumaca u njegovoj stvarnoj izvedbi – u kazališnoj predstavi, filmu i radijskoj drami. Na tragu navedenih problema u ovom radu proučava se govor glumaca, odnosno ostvarivanje naglasaka na prislonjenicama, u kazališnim predstavama Gradskoga dramskog kazališta Gavella u Zagrebu. Predstave su trebale biti izvedene na standardnomu govoru, izvođene su nekoliko sezona, nagrađivane su na festivalima. Bile su dostupne kao videozapis i u pisanomu obliku. Istraživanje pokazuje da glumci, kao ni drugi javni govornici, ne ostvaruju naglaske na prislonjenicama kada je to prema pravilu moguće. Ako se naglasak na prislonjenici i ostvari, to je uglavnom povezano sa značajem dramske osobe ili je posrijedi teža govorna pogreška, s obzirom na to da je riječ o prelaženju kada to pravilo i ne dopušta.
PDF
