Znanstvena monografija Vlastiti identitet u tuđim očima Dubravke Dubravec Labaš predstavlja nadaljevanje avtoričine doktorske disertacije in je plod več kot dvajsetletnega raziskovanja italijanskega ...jezika in kulture. Obširno, skoraj 500 strani obsegajoče delo, je členjeno v tri širša poglavja: Tujec kot drugi v učenju tujega jezika (Stranac kao drugi u učenju stranog jezika), Imagologija in Glotodidaktika in imagologija. Trem obširnejšim delom sledijo še krajša poglavja o lastni identiteti v tujih očeh (Vlastiti identitet u tuđim očima), predstavah o drugem in sebi (Predodžba o drugome in predodžba o sebi), možnostih uporabe rezultatov izvedenih raziskav pri poučevanju italijanščine kot tujega jezika in imagologiji in zelo obširna bibliografija. Monografijo sklenejo priloge: primeri besedil iz učbenikov, anketni vprašalniki, uporabljeni v raziskavah in tabele z rezultati.
This article presents the image of Croatia in the autobiographical works and memoirs of Janez Trdina-more precisely, the image, morality, and character of the Croats, both men and women, their life ...and clothing, the life of Croatian farmers from the central parts of Croatia, the Croatian clergy, life in Croatia under the Bach's absolutism and after its fall, the images of Varaždin, Rijeka, and other Croatian cities, and a view of the Rijeka reading room.
Članek se osredinja na podobo Martina Luthra (1483–1546) v dveh romanih 21. stoletja: Feuer. Der Luther-Roman (2014) avtorice Waldtraut Lewin in Durchs Feuer hindurch. Ein Luther-Roman (2015) ...Richarda Böcka. Analizo romanov, ki zasnujeta različni Luthrovi podobi, avtorica izvede na narativni, tematski in motivni ravni, ob upoštevanju ciljne publike in namena avtorjev.
U radu se preispituje odnos modernog i tradicijskog izričaja u prostoru geografski definiranom kao periferija, za koji se podrazumijeva afirmativn(ij)a okrenutost tradiciji. Dinamika generacijskih i ...prostorno-socioloških (dis)kontinuiteta dovodi do višestrukih kulturoloških rascjepa, što generira nove načine profiliranja kulturne scene, a time i načine djelovanja. Kajkavski umjetnički izričaj profilira se kao (post)moderan i poetički aktualan, no često je nevidljiv i prešućivan unutar korpusa hrvatske književnosti. Komparativno-analitičkom metodom rad detektira oblike suodnošenja relevantnog dijela recentne kajkavske narativne produkcije i prema tradicijskom i prema modernom tipu diskursa.
This paper is focused on potestary imagology aspects in the travel prose of Miloš Crnjanski, a topic related to problems of the life of the Shwabians settled in Banat who, after the First World War, ...belonged to the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenians. War repercussions were in a specific way reflected on the post-war life of the Banat Shwabians, who in the new social context, found themselves in the position of Inner Otherness. The subject of the research has been consid- ered on the grounds of striking travel testimony of Crnjanski About Banat and People from Banat, and Reports from Vojvodina, from 1923-1925. It is noticeable that the Crnjanski’s perception of the Shwabians is built in the form of an imagem on the counterpoint of an opposed bilateral pair identity / alterity. Thus, Crnjanski’s perceptions of his own country, authorities and people are considered in the same way. In the position of identity is a Serbian entity and in the position of alterity is a German Shwabian entity. Visualisation brings views onto positive and negative properties of both sides of the opposed pair. With reference to the above, special attention is given to potestary imagology conceptions with an emphasis on communicative aspects of the authorities and their attitudes towards the Shwabian Otherness, as well as the attitude of the Shwabians towards these authorities in a concrete cultural context. It can be said that Crnjanski is of the opinion that instead of being enclaved in the ethnic Otherness, functioning on the principles of habituation and metis; concerned only with their own interests; apathetic towards other subjects and circumstances in the context - the Banat Shwabians should have been more integrated and actively and constructively involved in resolving post war social and political crisis in the Kingdom. Thus, in the new state, they would have been accepted and less “foreign”and they would have contributed more to the general wellbeing of the new state union. All the time, through indication, Crnjaskishows that this state union “has not succeeded in becoming the accepted new home” to the Banat Shwabians. On such a Shwabian Othernessin the given context, the potestary mechanism of the Kingdom of the Serbs,Croats and Slovenians had obviously given negative response rejecting the Shwabians as a “foreign body” and letting them to the other state about which Crnjanskitestifies impressively in Žombolju na točkovima To Jim- bolia on Wheels.
Rad se temelji na istraživanju povijesne podloge stvaranja predodžbe o Osmanlijama na prostoru Europe. Glavni cilj rada je analiza kontinuiteta percepcija i načina na koji su obrasci o „Drugome“ ...preuzimani i nadograđivani u skladu s vremenom. Radom je obuhvaćen širok povijesni period: od apokaliptičke literature, srednjovjekovne križarske polemike do europskih humanističkih pisaca. Takav longe durée pristup učinio se pogodan zbog toga što predodžba o „Drugome“ nije doživljavala značajnije promjene kroz vrijeme. Srednjovjekovni autori podržali su ideju da je Europa jedini istinski predstavnik kršćanstva, te na tom zaključku počiva srednjovjekovna europska koncepcija „Drugog“ na čijim će se temeljima razvijati civilizacijski i vjerski alijenitet i u narednim stoljećima.
Članak nudi imagološku analizu izvještavanja o pobuni Srba u Hrvatskoj u dva regionalno snažna dnevna lista: Slobodnoj Dalmaciji i Glasu Slavonije tijekom 1990. i 1991. godine. Izvještavanje i ...komentiranje samih početaka ratnih zbivanja u dnevnom tisku promatra se kroz tri česta i zastupljena skupa imagema preko koje se percipiralo Srbe u Hrvatskoj: imagem “Balkana” i “Europe” kao semantički suprotstavljenih pojmova kroz koje se percipiralo Srbe i Hrvate, imageme “hajdučiji” i “razbojništvu” i narativ o “zavjeraštvu”. Svi navedeni imagemi evocirali su etničke stereotipe i poticali strah i mržnju prema Srbima i s vremenom su postupno uklopljeni u dominantan nacionalistički narativ.
Avstrijska literarna zgodovina se je doslej že ukvarjala s podoba Dunaja v slovenski literaturi. Maria Vera Claricini (1996) je za obširni zbornik Wien als Magnet prispevala razpravo o Cankarjevem ...Dunaju. Bolj inventivna pa je študija Stefana Simoneka (2004), ki je analiziral zlasti svet dunajskih parkov pri Cankarju. Osrednji slovenski literarni zgodovinar, ki se je ukvarjal s to problematiko, pa je gotovo naš slavljenec France Bernik (1998). Medtem ko so se dosedanji raziskovalci osredinili zlasti na Cankarja, pa želi naša študija prikazati še druge slovenske opisovalce Dunaja in tako orisati nekatere stalnice v slovenski podobi tega mesta.
Rad analizira putopisne napise o Crnoj Gori Zadranina Josipa (Joze) Modrića, novinara i publicista, bečkog studenta, koji se potpisivao i kao Giuseppe Modrich i Modric, a pisao je i objavljivao svoje ...radove na talijanskom jeziku. Istraženi su povodi njegovih dviju posjeta Crnoj Gori 1892. i 1902. kao i njegova imagološka slika te zemlje i njenih stanovnika, Crnogoraca, koja se dijelom poklapa, a dijelom odstupa od uvriježene, stereotipne slike o njima u europskim putopisnim zapisima s konca 19. i početkom 20. stoljeća. U svojim je putopisima Josip Modrić dao znatan doprinos formiranju, usvajanju i promjeni diskurzivne prakse o kraljevini Crnoj Gori toga vremena, u vremenu kad se, zbog specifičnih povijesnih okolnosti vezanih za dinastije Savoia i Petrović, bilježi znatan porast interesa talijanske javnosti za ovu prekojadransku zemlju.
Analiza kreće od provjere svojstava hrvatske književnosti i kazališta u kontekstu europske kulture XVIII. stoljeća na repertoaru kazališnih izvedaba hrvatskih izvođača. Na općoj razini povijesti ...književnosti moguće je problematizirati status XVIII. stoljeća, tj. njegovu pripadnost tzv. starijoj povijesti. S druge strane, postoje argumenti za napuštanje simplifikacije o XVIII. stoljeću kao stoljeću predugoga hrvatskog baroka. Osobitosti XVIII. stoljeć vidljive su u raznovrsnim bilješkama i zapažanjima vezanima uz izvedbe koje se odnose koliko na pripreme izvedbe toliko na reakcije tj. recepciju gledatelja na izvedeno, i u auditivnom i u vizualnom aspektu. Njihova analiza otkriva da je, nakon uspostavljenoga korpusa znanstvene literature primijenjene na romantizam, kronologiju ideje „književne nacije“ i nacionalnoga identiteta potrebno usmjeriti na XVIII. stoljeće: svojstva koja se pripisuju XIX. stoljeću kao novome dobu, svojstva romantizma, ilirizima, narodnoga preporoda i sl., prisutna su već u XVIII. stoljeću.
PDF
