U posljednjih se dvadesetak godina, uz već standardizirane eksplicitne tehnike, u području socijalne kognicije i psihologije individualnih razlika sve češće koriste implicitne tehnike mjerenja. ...Pomoću ovih je tehnika moguće napraviti procjenu psiholoških konstrukata bez direktnog traženja verbalnih izvještaja ispitanika, pa se smatraju potencijalnim rješenjem za neke od problema koji se javljaju pri upotrebi tehnika samoizvještaja (na primjer, tendencija davanja socijalno poželjnih odgovora ili simulacija stavova). U članku je razmotrena teorijska i metodološka osnova ovih tehnika i prikazana je jedna od trenutno najpopularnijih te empirijski i metodološki najvjerodostojnijih implicitnih tehnika – test implicitnih asocijacija (IAT). Analiziran je sam pojam implicitnog mjerenja, kao i priroda procesa koje ova grupa tehnika mjeri (automatski procesi). Prikazani su struktura i osnovni principi dizajna testa implicitnih asocijacija, gdje su razmotrena i pitanja definiranja predmeta mjerenja i izbora odgovarajućih podražaja. Dalje, prikazane su i metrijske karakteristike IAT, a naročito odnos implicitnih i njima korespondirajućih eksplicitnih mjera. Pored toga, analizirano je i pitanje mogućnosti "lažiranja" u ovom testu. Na kraju, prikazane su prednosti i nedostaci testa implicitnih asocijacija, kao i tehnika implicitnog mjerenja općenito, te je navedeno u kojim je situacijama smisleno mjeriti konstrukte na posredan i relativno složen način, koji podrazumijevaju implicitne tehnike.
In scientific and popular psychological literature, self-esteem is often mentioned as an indicator of mental health, mature personality and adaptation of an individual. However, recently there has ...been a growing number of contradictory findings on self-esteem, the reason for which can be found in an old-fashioned approach to investigating self-esteem, i.e. neglecting various aspects of self-esteem, as well as different measures for self-esteem. The aim of this article is to familiarize researchers with new insights in self-esteem research, point out the complexity of the construct and give guidelines for future research. The article explains why the use of different self-esteem measures often results in contradictory findings concerning self-esteem level. We also introduce the construct of self-esteem security that can shed light on the abovementioned contradictory findings. Furthermore, the definition of self-esteem security as well as various operationalisations of this construct are given, and commonalities and differences with related constructs explained. Finally, the article presents results of recent self-esteem research and new findings in this area.
Čini se da je lingvističko znanje učenika djelimično implicitno i djelimično eksplicitno: prvo koje omogućava spontanu svakodnevnu komunikaciju i drugo na koje se oslanjamo kada se bavimo jezičnim ...oblicima, prepoznajemo ili koristimo metajezik. Ovom studijom ispitivalo se eksplicitno i implicitno znanje glagolskih vremena u bosanskom kontekstu učenja engleskoga kao stranoga jezika na kraju prvoga ciklusa obrazovanja, tj. osnovne škole, uz korištenje sljedećih instrumenata: metalingvističkoga testa, vremenski neograničenoga testa procjene gramatičke ispravnosti i testa elicitirane imitacije. Studija je imala za cilj ukazati na varijabilnost kvalitete i kvantiteta znanja engleskoga kao stranoga ajezika i odnosa između različitih vrsta znanja u ovisnosti o tri faktora: spola, prosječne ocjene i dobi u kojoj se počeo učiti engleski. Pokazujući poprilično ograničeno znanje ciljnih struktura, analiza je ukazala na nepostojanje statistički značajne razlike između eksplicitnoga i implicitnoga znanja, dok su faktori korelacije između njih bili porpilično visoki. Od tri navedena faktora, trosmjerna ANOVA pokazala je da je samo proječna ocjena imala značajan utjecaj na znanje engleskoga kao stranoga jezika. Pored toga, međuutjecaj spola i ocjene pokazao se značajnim na sveukupno znanje engleskoga kao stranoga jezika kao i na eksplicitno znanje, dok je međuutjecaj svih triju faktora bio značajan samo u odnosu na eksplicitno znanje.
Korištenjem informacijsko komunikacijskih tehnologija svako poduzeće raspolaže velikom količinom podataka te sebi nameće potrebu analiziranja i proučavanja istih. Stoga se može reći da su uspješna ...ona poduzeća koja, na osnovu tih podataka, kreiraju novo znanje koje uspješno distribuiraju kroz cijelu organizaciju i pravovremeno implementiraju u sve svoje aktivnosti. Naravno, pri tome trebaju koristiti određene metodologije otkrivanja i upravljanja znanjem kojeg posjeduju. Rasuđivanje temeljeno na slučajevima (engl. Case Based Reasoning - CBR) je jedna od metoda strojnog učenja koja usvaja rješenja koja su korištena za rješavanje problema u prošlosti te ih koristi za rješavanje novih problema. Umjesto oslanjanja na opće znanje o domeni problema, CBR je u mogućnosti iskoristiti specifično znanje o prethodnim iskustvima. U radu su prezentirani rezultati istraživanja o praksi korištenja CBR-a u poduzećima na području Hercegovine u svrhu otkrivanja novih znanja i poticanja cjeloživotnog učenja, a s ciljem ostvarivanja postavljenih ciljeva poslovanja.
Ovaj članak izvješćuje o istraživanju uloge kompleksnosti jezičnih struktura u razvoju eksplicitnoga i implicitnoga znanja stranoga jezika. S obzirom na nalaze ranijih istraživanja da različita ...obilježja struktura predstavljaju važan čimbenik pri razvoju eksplicitnoga i implicitnoga znanja, kompleksnost ciljnih struktura u ovom je istraživanju različita. Implicitno je znanje mjereno usmenim testom imitacije, a eksplicitno vremenski neograničenim testom prosudbe gramatičke točnosti rečenica i testom metalingvističkoga znanja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 206 ispitanika, bosanskih učenika engleskoga kao stranoga jezika. Sto ispitanika jesu učenici koji završavaju osnovnu školu (starosti 14-15 godina), a 106 učenici koji završavaju srednju školu (18-19 godina). Rezultati pokazuju da razina eksplicitnoga i implicitnoga znanja varira ovisno o kompleksnosti ciljnih struktura. Međutim rezultati također pokazuju da, ovisno o tome analizira li se razvoj eksplicitnoga ili implicitnoga znanja, postoje razlike u težini struktura. Strukture koje su jednostavne u smislu razvoja eksplicitnoga znanja mogu biti teške za razvoj implicitnoga znanja i obrnuto.
Procesni model primjenjuje nov način mišljenja koji kontinuirano nadilazi dane pojmove i pretpostavke, uključujući i vlastite. Da bi mogao razumjeti Procesni model, čitatelj se mora obratiti izravno ...vlastitom tjelesnom iskustvu u procesu čitanja zato što novi pojmovi označuju implicitnu promjenu koju prave u samoj čitateljskoj interakciji. Mi temeljno ne razdvajamo iskaz od onoga »o čemu« je to iskazano. U novome modelu, iskaz je promjena u onome »o čemu« a također i promjena u onome što se nakon toga može reći. Projekt je, možemo reći, taj da se maknemo od starog pojma jezika kao jedan-na-jedan relacija označavanja, koji krivo pretpostavlja da ono što je »stvarno« već mora imati onu vrstu poretka koju imaju konceptualne formulacije. Umjesto toga, mi obrćemo poredak čineći živuću interakciju primarnom, a konceptualnu strukturu izvedenom. Stvarni su događaji uvijek zamršeniji od njihova mogućeg konceptualnog formuliranja. Izravno se referirajući na ovo iskustveno »više«, na zamršenu gustoću situacije ili pitanja, stječe se ono posebno iz čega se može govoriti, stvarati nove pojmove, te ići onkraj starih logičkih određenosti. Sada mišljenje i filozofija mogu eksplicitno djelovati u više-nego-logičkom odnosu s onim »o čemu jest«, te također na logički način kada god se poželi. Ovaj članak nudi jedan oblik pomoći čitatelju i svima koji žele koristiti novi model u svome radu.
Korištenjem implicitnih mjera, konkretno Testa implicitnih asocijacija, u mjerenju samopoštovanja može se izbjeći davanje socijalno poželjnih odgovora. No, još uvijek postoje određene dileme oko ...optimalne forme ovoga testa kada se njime mjeri implicitno samopoštovanje i načina formiranja konačnoga rezultata na testu. U ovom smo radu usporedili dvije forme Testa implicitnih asocijacija za ispitivanje samopoštovanja. Jedna forma, kao referentnu točku za usporedbu s pojmom ja koristi drugi, a druga forma koristi ne-ja, tj. neutralni pojam. Iako neki istraživači smatraju da pojam drugi ima negativno konotativno značenje, naši rezultati upućuju na to da nema razlike u shvaćanju pojma drugi i neutralnoga pojma, te smatramo da ga je opravdano koristiti u ispitivanju samopoštovanja Testom implicitnih asocijacija. Također smo pokušali dati odgovor na neke od čestih dilema koje se javljaju kod primjene i korištenja rezultata dobivenih Testom implicitnih asocijacija, kao što je uključivanje rezultata u zadacima za vježbu u formiranju konačnoga rezultata i uključivanje netočnih odgovora u formiranju konačnoga rezultata. Provjeravali smo i razlike u dobivenim rezultatima s obzirom na redoslijed rješavanja blokova zadataka u testu.
U radu je predstavljen model transformatora primjenjiv u niskofrekvencijskim elektromagnetskim prijelaznim pojavama, frekvencija reda oko 1 kHz. Analiziran je primjer uklapanja neopterećenog ...energetskog transformatora. Prvo je pokazan pojednostavljeni analitički pristup, a zatim, zbog njegova ograničenja, u analizu je uveden numerički pristup rješavanja krutih diferencijalnih jednadžbi koje opisuju prijelaznu pojavu. U oba slučaja je realiziran algoritam za generiranje valnih oblika varijabli stanja. Rezultati oba algoritma su uspoređeni s rezultatima MATLAB/Simulink/Power System Blockset, namjenskog programa za analizu elektromagnetskih prijelaznih pojava u elektroenergetskom sustavu. Razvijeni algoritam se može uspješno koristiti u ostalim niskofrekvencijskim prijelaznim pojavama gdje je glavni predmet analize nelinearni karakter transformatora: ferorezonancija, ispad tereta, kvarovi kod transformatora itd. Na kraju su pokazane usporedbe mjerenih i simuliranih struja uklapanja trofaznog trostupnog transformatora.
PDF
