Drvo kao tradicionalni građevni materijal, osim brojnih prednosti, ima i neke nedostatke. Jedan od njih je zapaljivost. Uobičajeni način da se popravi vatrootpornost drva jest njegova obrada ...materijalima koji usporavaju gorenje i koji se mogu nanositi na površinu kao premazi, impregniranjem nanositi u drvo ili ugrađivati u kompozitne drvne proizvode. Usporivači gorenja formulirani su tako da mogu kontrolirati zapaljenje, brzinu širenja plamena površinom drva i smanjiti količinu topline oslobođene iz drva, no ne mogu učiniti drvo negorivim. Prema novomu Europskom razredbenom sustavu za građevne proizvode, drvo i drvni proizvodi prema reakciji na požar pripadaju razredu D, a ako su obrađeni usporivačima gorenja mogu, zadovoljiti zahtjeve razreda B. U radu je opisano gorenje drva, požarna svojstva drva, vrste usporivača gorenja i mehanizmi njihova djelovanja. Posebno su obrađeni prekrivni materijali (premazi) koji usporavaju gorenje drva, a posebno sustavi koji se nanose tlačnom impregnacijom.
Cilj predstavljenog istraživanja bio je utvrditi učinak impregnacije recikliranog papira (testliner papira) modificiranim škrobom na konstante elastičnosti uskih ćelija papirne jezgre i učinak na ...konstante elastičnosti papirnog saća obostrano obloženoga tankim pločama ivericama. Eksperimentalna su ispitivanja provedena na uzorcima podvrgnutima savijanju u tri točke. Pokazalo se da vitke heksagonalne ćelije u glavnim smjerovima ortotropije znatno diferenciraju svoja svojstva elastičnosti, kao i svojstva elastičnosti ploča s jezgrom od papirnog saća. Impregnacija testliner papira modificiranim škrobom smanjuje vrijednosti modula elastičnosti ćelija za otprilike 8,8 %, ali i vrijednosti modula elastičnosti ploča sa srednjicom od papirnog saća za najmanje 6,9 %. Analitička rješenja kojima se ne uzima u obzir strukturni oblik jezgre ne mogu se upotrijebiti za proračun modula elastičnosti tzv. sendvič-ploča, čija jezgra ima heksagonalne ćelije.
U istraživanju je analiziran utjecaj impregnacije borovine i bukovine biljnim ekstraktima na otpornost na propadanje. Cvjetovi biljaka Rhododendron luteum i Rhododendron ponticum ekstrahirani su ...metodom dekocije te su pripremljene vodene otopine različitih koncentracija (2 %, 4 % i 7 %). Osim toga, otopini su dodani fiksatori željezov sulfat, bakrov sulfat i aluminijev sulfat radi poboljšanja svojstava ekstrakata. Zatim su uzorci uzoraka izloženih djelovanju T. versicolor (gljivi bijele truleži) bio neznatan. Ekstrakti bez fiksatora imali su mali učinak na gubitak mase uzoraka. Međutim, znatno je smanjen gubitak mase uzoraka borovine i bukovine impregniranih ekstraktima s dodatkom fiksatora (osobito željezova sulfata), a postignuta je gotovo potpuna otpornost na gljive truležnice. Koncentracija otopine nije imala znatniji utjecaj na gubitak mase uzoraka zaštićenih ekstraktima s dodatkom fiksatora. Nakon impregnacije smanjila se L* vrijednost svih uzoraka (posebno onih zaštićenih ekstraktima s dodatkom željezova sulfata) i uzorci su potamnjeli. Povećale su se vrijednosti a* i b* uzoraka impregniranih ekstraktima bez dodatka fiksatora i ekstraktima s dodatkom aluminijeva sulfata i ti su uzorci poprimili crvenožutu boju. Vrijednost a* uzoraka drva premazanih ekstraktima s dodatkom bakrova sulfata smanjila se, a vrijednost b* se povećala. Udio žutozelene komponente na tim se uzorcima povećao. Vrijednosti a* i b* uzoraka premazanih ekstraktima s dodatkom željezova sulfata smanjile su se i povećao se udio zelenoplave komponente. Povećanje koncentracije otopine kojom su uzorci impregnirani pozitivno je utjecalo na promjenu boje. Ukupna promjena boje (ΔE*) bila je veća na uzorcima drva (osobito borovim) impregniranim ekstraktima R. ponticum s dodatkom željezova sulfata.
U radu se prikazuje istraživanje utjecaja predimpregnacije drva jele (Abies bornmulleriana Mattf.) i jasike (Populus tremula L.) vodoodbojnim sredstvima na njihovu higroskopnost i dimenzijsku ...stabilnost. Nakon vakuumske obrade uzorci su pri atmosferskom tlaku impregnirani parafinom, lanenim uljem i stirenom. Zatim je provedeno ugušćivanje sa stupnjevima ugušćenja 20 i 40 % pri temperaturi od 120, 150 i 180 °C. Rezultati su pokazali da vodoodbojna sredstva značajno utječu na higroskopnost i dimenzijsku stabilnost uzoraka ugušćenog drva. Predimpregnacijom uzoraka smanjili su se stupanj povrata ugušćenja (CRR), debljinsko bubrenje (TS), ravnotežni sadržaj vode (EMC) i apsorpcija vode (WA) ugušćenih uzoraka. Postupkom s lanenim uljem smanjeni su povrat ugušćenja i debljinsko bubrenje u usporedbi s postupkom impregnacije parafinom. Na uzorcima impregniranim parafinom utvrđene su niže vrijednosti ravnotežnog sadržaja vode i apsorpcije vode. Međutim, najbolji rezultati svih istraživanih svojstava dobiveni su na uzorcima impregniranima stirenom, kojima se zbog povećanja brzine i temperature ugušćivanja smanjila higroskopnost i povećala dimenzijska stabilnost (posebice drva jasike). Na uzorcima impregniranima stirenom i ugušćenima pri temperaturi od 180 °C sa stupnjem ugušćenja 40 % znatno su se smanjili stupanj povrata ugušćenja, debljinsko bubrenje, ravnotežni sadržaj vode i apsorpcija vode te je postignuta gotovo potpuna dimenzijska stabilnost i učinkovitost odbijanja vode (blizu 100 %).
Za potrebe ovog rada analizirano je deset različitih uzoraka iz slovenskih prodavaonica građevnog materijala. Uzorci su tretirani zaštitnim sredstvima na bazi bakra namijenjenim i preporučenim za ...zahtjevne uvjete primjene u tlu (uporabna klasa 4) i iznad tla (uporabna klasa 3.2). Određeni su retencija i fungicidna svojstva tih sredstava kako bi se utvrdila kakvoća zaštite drva. Retencija zaštitnog sredstva određena je uz pomoć XRF analize, dok je modificirani postupak EN 113 primijenjen za procjenu fungicidnih svojstava zaštitnih sredstava. Za testiranje trajnosti poslužile su dvije vrste gljivica smeđe truleži, Gloeophyllum trabeum i Fibroporia vaillantii. Rezultati analize jasno su pokazali da su samo na tri istraživana drvna proizvoda bili ispunjeni zahtjevi penetracije zaštitnog sredstva, a ni na jednome drvnom uzorku nije postignuta dovoljna retencija zaštitnog sredstva, što se očituje i nedostatnom trajnošću drva izloženoga djelovanju gljiva truležnica.
Impregnacijski materijali utječu na dimenzijsku stabilnost drva na dva načina: blokiranjem putova za slobodno kretanje vode i uspostavom kemijskih veza s hidroksilnim skupinama drvne tvari. Stupanj ...modifikacije ovisi o impregnacijskom sredstvu te o njegovoj penetraciji i fi ksaciji u drvu. U radu je prikazano istraživanje utjecaja impregnacije drva i premazivanja smrekovine (Picea abies Karst.) poliuretanskim i akrilnim premazima na apsorpciju vode i dimenzijsku stabilnost drva (Anti shrinking efficiency) nakon određenog vremena natapanja u vodi. Impregnirana je smrekovina upila dva puta manje vode od neimpregniranog drva i dimenzijski je stabilnija od smrekovine zaštićene premazivanjem. Premazana smrekovina pokazala je sposobnost vrlo male apsorpcije vode, ali nije ostala dimenzionalno stabilna.
Važnost brzorastućih vrsta drveća kao što su paulovnija (Paulownia) i topola (Populus) svakim danom postaje sve veća. Nažalost, drvo tih vrsta nije baš trajno, stoga se prije uporabe u vanjskim ...uvjetima mora zaštititi. Jedna od najvažnijih skupina sredstava za zaštitu drva za uporabu u nepovoljnim uvjetima jesu ona na bazi bakra. Uzorci drva paulovnije i topole tretirani su bakar-etanolaminom (Cu/MEA) i acetatnim bakrenim kromatom (ACC) različitim postupcima obrade: Bethellovim, Rüpingovim i potapanjem. Postupak je proveden uz različita vremena uranjanja, u rasponu od 1 min do 10 dana. Tijekom eksperimenta određivana je količina upijene otopine zaštitnog sredstva, dubina njezine penetracija i boja uzoraka. Rezultati jasno pokazuju da permeabilnost paulovnije nije baš dobra kao permeabilnost drva topole. Permeabilnost paulovnije može se poboljšati pravilnim izborom postupka impregnacije i zaštitnog sredstva. Istraživanje je potvrdilo da je Cu/MEA prikladniji za zaštitu drva paulovnije od klasičnoga ACC-a.
Cilj ovog istraživanja bilo je poboljšanje nekih svojstava, npr. promjene boje, sjaja i hrapavosti površine drva kavkaske bukve (Fagus orientalis L.) impregnirane vodoodbojnim kemikalija kao što su ...glicerol (GR) i glioksal (GX) nakon izlaganja vremenskim utjecajima. Uzorci drva kavkaske bukve impregnirani su 4 %-tnom vodenom otopinom glicerola, glioksala i mješavine glicerola i glioksala (1 : 1; v : v) (GR + GX) te su zatim izloženi vremenskim uvjetima u provinciji Muğla u Turskoj. Rezultati su pokazali da su vrijednosti deltaL* svojstava svih uzoraka drva nakon izlaganja vremenskim uvjetima smanjene. Nadalje, smanjenje tih vrijednosti na kontrolnim je uzorcima bilo veće nego na impregniranima. Uzorci drva kavkaske bukve pokazali su tendenciju povećanja zelenoga (-deltaa*) i žutog tona (+deltab). Nakon izlaganja vremenskim utjecajima ukupne promjene boje ispitivanog drva kavkaske bukve impregniranoga glicerolom bile su najmanje. Sjaj svih uzoraka ispitivanog drva smanjio se nakon izlaganja vremenskim utjecajima. Pri izlaganju vremenskim uvjetima i nakon toga kontrolni je uzorak imao najmanju hrapavost površine za sva tri parametra hrapavosti (Ra, Rz, i Rq). Od impregniranih uzoraka najveće vrijednosti svih triju parametara hrapavosti imali su uzorci impregnirani glicerolom, koji su pokazali i najlošije rezultate hrapavosti površine.
PDF