Cilj. U radu se predstavljaju rezultati istraživanja čiji je osnovni cilj bio ispitati koliko skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj znaju o toj bolesti te utvrditi njihove informacijske potrebe i ...načine na koje dolaze do informacija. Metodologija. U istraživanju, koje je provedeno u razdoblju od rujna do studenog 2023. godine, sudjelovala su 53 ispitanika. Ispitanici su bile osobe koje skrbe o osobama s demencijom. Podaci su prikupljeni online upitnikom (metoda snježne grude) koji se s ispitanicima podijelio na Facebook stranici Demencija.net. Rezultati. Ispitanici smatraju da skrbnici osoba s demencijom nemaju odgovarajuću podršku u društvu te su svjesni svojeg manjkavog znanja o demenciji. Najveći broj ispitanika treba informacije vezane uz prava osoba s demencijom i njihovih obitelji i načinima kako ih ostvariti. Najčešće potrebne informacije pronalaze na internetu i u razgovoru s drugim skrbnicima. Gotovo polovica ispitanika potrebne je informacije o demenciji barem jedanput potražila u svojoj lokalnoj narodnoj knjižnici, a više od polovice smatra ih da osobe koje se brinu o svojim članovima obitelji s demencijom u Hrvatskoj ne mogu lako doći do potrebnih informacija. Praktična primjena. Budući da skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj ne znaju kome se obratiti sa svojim brojnim upitima te su zbog nedostatka odgovarajućeg sustava informiranja usmjereni na neformalne izvore informacijske podrške, ovo bi istraživanje moglo poslužiti kao poticaj narodnim knjižnicama za nabavu građe o demenciji koja bi odgovarala na njihove prepoznate informacijske potrebe. Društveni značaj. Kroz nabavu građe posvećene demenciji (beletristika, slikovnice) za opću populaciju knjižnice mogu pridonijeti senzibilizaciji javnosti o ovoj bolesti i uklanjanju diskriminacije ove skupine u zajednici. Originalnost. Rad donosi rezultate jednog od rijetkih istraživanja posvećenih informacijskim potrebama skrbnika osoba s demencijom te predstavlja značajan doprinos boljem razumijevanju navedene tematike.
Cilj. U radu se predstavljaju rezultati istraživanja čiji je osnovni cilj bio ispitati koliko skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj znaju o toj bolesti te utvrditi njihove informacijskepotrebe i ...načine na koje dolaze do informacija. Metodologija. U istraživanju, koje je provedeno u razdoblju od rujna do studenog 2023. godine, sudjelovala su 53 ispitanika. Ispitanici su bile osobe koje skrbe o osobama s demencijom. Podaci su prikupljeni online upitnikom (metoda snježne grude) koji se s ispitanicima podijelio na Facebook stranici Demencija.net. Rezultati. Ispitanici smatraju da skrbnici osoba s demencijom nemaju odgovarajuću podršku u društvu te su svjesni svojeg manjkavog znanja o demenciji. Najveći broj ispitanika treba informacije vezane uz prava osoba s demencijom i njihovih obitelji i načinima kako ih ostvariti. Najčešće potrebne informacije pronalaze na internetu i u razgovoru s drugim skrbnicima. Gotovo polovica ispitanika potrebne je informacije o demenciji barem jedanput potražila u svojoj lokalnoj narodnoj knjižnici, a više od polovice smatra ih da osobe koje se brinu o svojim članovima obitelji s demencijom u Hrvatskoj ne mogu lako doći do potrebnih informacija. Praktična primjena. Budući da skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj ne znaju kome se obratiti sa svojim brojnim upitima te su zbog nedostatka odgovarajućeg sustava informiranja usmjereni na neformalne izvore informacijske podrške, ovo bi istraživanje moglo poslužiti kao poticaj narodnim knjižnicama za nabavu građe o demenciji koja bi odgovarala na njihove prepoznate informacijske potrebe. Društveni značaj. Kroz nabavu građe posvećene demenciji (beletristika, slikovnice) za opću populaciju knjižnice mogu pridonijeti senzibilizaciji javnosti o ovoj bolesti i uklanjanju diskriminacije ove skupine u zajednici. Originalnost. Rad donosi rezultate jednog od rijetkih istraživanja posvećenih informacijskim potrebama skrbnika osoba s demencijom te predstavlja značajan doprinos boljem razumijevanju navedene tematike.
Cilj je ovog rada odrediti informacijske potrebe i ponašanje učenika i učenica pri traženju zdravstvenih informacija.
Metodologija. U istraživanje je uključeno 255 učenika prvog i četvrtog razreda I. ...gimnazije u Osijeku. Istraživanje je provedeno metodom anketiranja tijekom rujna i listopada 2016. godine. Ovo istraživanje dio je znanstveno-istraživačkog projekta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pod nazivom Istraživanje informacijskog ponašanja mladih pri pretraživanju informacija za zdravlje na mobilnim uređajima.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da učenice i učenici I. gimnazije u Osijeku pokazuju interes za mnoge zdravstvene teme. Učenici jednako kao i učenice u posljednjih šest mjeseci imali su potrebu za različitim zdravstvenim informacijama. Učenici i učenice zdravstvenu informaciju smatraju vrlo važnom, a majka je prvi izvor kojem se obraćaju kad traže zdravstvenu informaciju. Vrlo često zdravstvene informacije učenici i učenice traže na internetu. Učenice i učenici izjašnjavaju se da bi više informacija o zdravstveni temama htjeli dobiti u školi te da bi voljeli na raspolaganju imati stručne osobe kojima bi se osobno ili na druge načine besplatno mogli obratiti kad prepoznaju svoju zdravstvenu informacijsku potrebu.
Originalnost/Vrijednost. Originalnost ovoga rada ogleda se u činjenici što je prvo istraživanje u okviru informacijskih znanosti u Republici Hrvatskoj koje se bavi zdravstvenim informacijskim potrebama i ponašanjem mladih. Vrijednost rada očituje se u pružanju uvida u informacijsko ponašanje mladih.
Praktična primjena. Rezultati mogu poslužiti kao podloga za oblikovanje nastavnih predmeta koji će uključivati zdravstvene teme. Nadalje, rezultati mogu poslužiti kao smjerokaz oblikovanju i unaprjeđenju usluga savjetodavnih službi za mlade. Rezultati istraživanja mogu također poslužiti kao smjernice za unaprjeđenje informacijskih službi i usluga namijenjenih mladima.
Ograničenja. U okviru ovoga rada istraživanje je provedeno na relativno malom uzorku te su generalizacije o temi zdravstvenog informacijskog ponašanja mladih onemogućene. Kako bi se dobio detaljniji uvid u informacijske potrebe i ponašanje mladih u Republici Hrvatskoj, potrebni su rezultati prikupljeni istraživanjem na većem uzorku ili na nacionalnoj razini.
Uloga knjižnica u migraciji Krtalić, Maja
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
12/2022, Volume:
65, Issue:
3
Paper
Open access
Cilj. Ovaj rad bavi se temom migracije i ulogom koju knjižnice imaju u procesu prilagodbe migranata. Svrha je rada, na temelju pregleda literature, predstaviti spoznaje o knjižničnim uslugama u ...odnosu na potrebe migranata, percepciji knjižnica od strane migranata i preprekama u korištenju knjižnica.
Pristup/metodologija/dizajn. Rad donosi spoznaje na temelju pregleda i analize literature objavljene u području informacijskih znanosti na temu knjižnica i informacijskih potreba migranata. Uočene spoznaje na kraju rada sintetiziraju se u obliku preporuka knjižnicama.
Rezultati. Predstavljene su informacijske potrebe migranata i najčešći izvori informacija. Opisane su usluge koje knjižnice nude migrantima kroz svoje programe, zbirke i prostor te opažene prepreke s kojima se migranti suočavaju prilikom korištenja knjižnica u zemlji koja je odredište. Analizirana je uloga knjižnica u razvoju multikulturnog društva te važnost čitanja u izgradnji i održavanju identiteta. Većina predstavljenih tema vezana je za usluge i potrebe u odnosu na zemlju doseljenja, dok je opažen jaz u postojećoj literaturi o informacijskim potrebama i knjižničnim uslugama iseljenika u odnosu na domovinu.
Ograničenja. Terminološki, rad koristi pojam migranti kao opći pojam te promatra problematiku na razini koja je primjenjiva na razne skupine migranata. Iako je većina usluga promotrena u kontekstu narodnih knjižnica, spoznaje su primjenjive i na druge vrste knjižnica kojima su migranti potencijalna korisnička skupina kao što su, primjerice, akademske knjižnice.
Originalnost/vrijednost. Rad donosi pregled temeljnih spoznaja o knjižničnim uslugama za migrante te može koristiti knjižnicama pri oblikovanju usluga za migrante, ali i ostalim tijelima i udrugama kojima su važna pitanja informacijskih potreba, integracije, očuvanja identiteta i dobrobiti migranata. Rad potiče i svijest o nezaobilaznoj ulozi koju pristup informacijama ima u poticanju društvene uključenosti te ulozi knjižnica u razvoju tolerancije i demokratskog društva.
U radu će se predstaviti podatci učestalosti korištenja usluge međuknjižnične posudbe na primjeru Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Osijeku, a osobiti naglasak pridaje se razdoblju od 2009. godine ...do kraja 2019. godine. U širem smislu će se opisati funkcija visokoškolske knjižnice u potpori nastavnim procesima i stvaranju znanstvenoistraživačkih radova. Ključne sastavnice uspješne suradnje između knjižnice i nastavnoga osoblja zasigurno je razina stručnosti knjižničara koja uvjetuje kvalitetu usluge prema korisnikovu upitu. Važnost se pridodaje i komuniciranju knjižničara i korisnika koji traži informaciju. Redovito praćenje stalnih promjena u informacijskim i znanstvenim okruženjima motivira knjižničare i pretvara korisnikov upit u uspješnu uslugu. Nabava građe prema zahtjevima korisnika najčešće je riješena unutar Hrvatske i u suradnji s većim knjižnicama. Redovitim godišnjim izvješćima Knjižnica vodi statistiku za uslugu međuknjižnične posudbe te će se u ovome radu iznijeti neki od najvažnijih dijelova analize. Visokoškolske knjižnice izazvane potrebom vrednovanja uspješnosti knjižničnog poslovanja nesumnjivo će ovim radom pružiti jedinstven uvid u korisnost usluge međuknjižnične posudbe posebice iz perspektive nastavničke populacije. Informacijske i obrazovne potrebe korisnika postavljene su pred knjižničara u visokoškolskim knjižnicama kao izazov, a radom će se pokušati prikazati kako jedna takva knjižnica rješava izazove međuknjižnične posudbe. Cilj ovoga rada je poboljšati uslugu i olakšati kasnije upravljanje podatcima u nadolazećem razdoblju.
Rad predstavlja rezultate dostupnih studija o ponašanju studenata pri traženju informacija koje su provedene u različitim zemljama. Cilj tih studija bio je identificirati informacijske potrebe, ...izvore informacija i načine na koje studenti iz različitih disciplina koriste visokoškolsku knjižnicu. Prema rezultatima, većina ispitanika trebala je informacije za akademske svrhe (npr. seminarske radove, zadatke ili ispite) često koristeći informacijske izvore kao što su knjige, članci iz časopisa, online izvori itd. Za mnoge studente internet je bio vrlo važan izvor u pronalaženju akademskih materijala. Većina studenata dobivala je savjete za pronalaženje relevantnih informacijskih izvora od predavača, prijatelja i knjižničara. U radu se također opisuju neki aspekti vezani uz informacijsko ponašanje mladih studenata (generacija Y i milenijska generacija) na koje su utjecali njihovi prijatelji i koji su slabo razumjeli vlastite informacijske potrebe. Oni preferiraju brzo pretraživanje preko Googlea, pregledavanje virtualnih knjižnica i provode više vremena preuzimajući materijale s interneta, nego koristeći e-izvore. Iako su visokoškolske knjižnice često korištene samo za posudbu knjiga te korištenje referentne građe i tiskanih časopisa, ustanovljeno je da je uloga visokoškolskih knjižnica vrlo značajna u zadovoljavanju informacijskih potreba studenata na sveučilištima. Daljnja istraživanja koja bi se provodila na temelju odabranih studija mogla bi ispitivati informacijsko ponašanje studenata između različitih disciplina uzimajući u obzir razne kontekstualne situacije u kojima se provode informacijski zadaci. Osim toga daljnje bi studije trebale proučavati čimbenike koji utječu na to kako studenti koriste knjižnicu i identificirati važnost knjižnične edukacije u poboljšanju usluga visokoškolskih knjižnica za korisnike.
U radu se predstavljaju rezultati pilot istraživanja informacijskih potreba i obrazaca pri traženju informacija gluhoslijepih osoba u istočnoj Hrvatskoj. Cilj je istraživanja bio identificirati ...informacijske potrebe gluhoslijepih osoba u njihovu svakodnevnom životu te saznati na koji ih način ispitanici s ovom vrstom senzoričkog oštećenja zadovoljavaju i s kakvim se preprekama pritom susreću. Poseban je naglasak bio na njihovu korištenju (narodnih) knjižnica. Podaci su prikupljeni u studenom i prosincu 2010. te u siječnju 2011. godine kvalitativnom metodom (strukturirani intervju). Istraživanje je potvrdilo polazne pretpostavke da ispitanici imaju potrebu za raznovrsnim informacijama, da se pri zadovoljavanju svojih informacijskih potreba susreću s različitim i mnogobrojnim preprekama te da ih u pravilu ne zadovoljavaju u narodnim knjižnicama. Budući da u Hrvatskoj do sada nije bilo sličnih istraživanja, ovaj rad može poslužiti kao teorijsko-metodološki poticaj za slična istraživanja opsežnijeg obima, ali i potaknuti hrvatske narodne knjižnice da počnu aktivnije razmišljati o gluhoslijepim osobama kao o (mogućoj) korisničkoj skupini te im pomoći u osmišljavanju usluga i izgradnji knjižničnih zbirki za njih.
Budući da bi narodne knjižnice trebale, prema domaćoj i međunarodnoj legislativi, postojećim kulturnim strategijama i stručnim smjernicama, zadovoljavati potrebe svih svojih korisnika, pa tako i onih ...koji pripadaju manjinskom stanovništvu, u radu se analiziraju informacijske potrebe i ponašanje pri pretraživanju informacija pripadnika triju najbrojnijih manjina u Osječko-baranjskoj županiji te mjeri stupanj njihova zadovoljstva knjižničnim uslugama.
Istraživanje polazi od pretpostavke da pripadnici manjina, unatoč višegeneracijskom životu u Republici Hrvatskoj, imaju potrebu za informacijama i građom na majčinskom jeziku, ali i da nedovoljno (u kvantitativnom i kvalitativnom smislu) u tu svrhu koriste knjižnice jer svoje informacijske potrebe češće zadovoljavaju drugim izvorima.
Rezultati istraživanja mogu pomoći narodnim knjižnicama u osmišljavanju nabavne politike, s posebnim naglaskom na nabavu građe i izvora na jezicima (i pismima) manjina koje žive u njihovom okruženju, i planiranju usluga i programa koji će odgovarati na stvarne potrebe manjinskog stanovništva.
Cilj. Svjetska populacija nezaustavljivo stari te se značajan segment napora u svijetu ulaže u povećanje kvalitete života osoba 65+. Jedan od načina da se to postigne je upoznati građane treće ...životne dobi s prednostima koje im donosi digitalna tehnologija. Ovaj rad donosi rezultate istraživanja o usvojenosti digitalne tehnologije i informacijskih potreba na internetu osoba treće životne dobi u Osijeku, Hrvatska.
Metodologija. Istraživanje je provedeno na uzorku od 188 ispitanika u razdoblju od rujna do prosinca 2021. Podaci su prikupljeni papirnatim upitnikom koji se ispitanicima dijelio na nekoliko lokacija: u domu za stare i nemoćne, na tržnici te putem neprofitne organizacije.
Rezultati. Ispitanici u našem uzorku preferiraju pametne telefone (49,5 %) i osobna računala ili laptope (27,7 %) u odnosu na tablete ili pametne satove. Gotovo 70 % ispitanika koristi Internet, poglavito za ciljano traženje informacija ili za komunikaciju. Aplikacije za e-učenje, e-kupovinu ili e-Građanin u uzorku se koriste rijetko. Istraživanje je otkrilo značajne razlike u korištenju digitalne tehnologije u uzorku u odnosu na spol, dob, zadovoljstvo životom te život s partnerom.
Društveni značaj. Aktivno starenje osoba treće životne dobi u gradu Osijeku može se osigurati i promovirati jedino kroz sustavan pristup na razini grada Osijeka. Jedino će takav pristup osigurati bolje razumijevanje i uporabu digitalne tehnologije ove ranjive društvene skupine.
Originalnost. Rad predstavlja značajan doprinos boljem razumijevanju razini usvojenosti digitalnih tehnologija, vještina za rad s njima te informacijskom ponašanju na internetu osoba treće životne dobi u Osijeku.
PDF