U središtu ovog rada je ageizam u informativnom programuhrvatskih televizijskih programa, tj. istraživanje na koji se načinprezentiraju starije osobe u središnjim informativnim emisijama HRTa, RTL-a ...i Nove TV. Uzorak su prilozi objavljeni u emisiji »Dnevnik« HTV-a, »Dnevnik« Nove TV i »Vijestima« RTL-a u razdoblju od 3 tjedna.Analizirajući sve priloge objavljene tijekom tri tjedna u središnjimemisijama javne i dviju komercijalnih televizija, nastojalo se istražitije li prisutan ageizam i diskriminacija u prilozima koji se odnosena starije osobe. Može li stereotipno prikazivanje starijih osoba nateleviziji utjecati na naše stavove o starijim ljudima? Provedenopilot istraživanje pokazalo je kako je ageizam vidljiv u glavnim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV. Kod svih triju televizija ustanovilo se da se starije osobe, pogotovo one aktivne ili društveno priznate, relativno rijetko prikazuju. Rezultati ovogistraživanja ukazali su na potrebu za širim istraživanjem, po mogućnosti interdisciplinarnog, u suradnji medijskih teoretičara i socijalnih gerontologa. U ovom radu također se ukazuje na nužnost donošenja zakonskih odredbi koje bi regulirale problem ageizma kako u medijima, tako i u drugim institucijama društva.
Cilj članka je istražiti stil koji slijedi medijska kultura u predstavljanju i zastupljenosti žena na hrvatskoj javnoj televiziji. Budući da su i mediji institucija koja sudjeluje u oblikovanju ...identiteta te utječe na učvršćivanje ili rušenje rodnih stereotipa, autore je zanimalo slijedi li HRT zakonsku regulativu ravnopravnosti spolova i njihova prikazivanja u medijima. Analizom dviju informativnih talk show emisija – In medias res i Otvoreno – pokušalo se vidjeti zovu li se i u kojoj mjeri žene kao gosti stručnjaci kada se raspravlja o važnim društvenopolitičkim temama ili je to područje još uvijek pridržano muškarcima. Autori su analizirali 38 epizoda dviju navedenih emisija u odnosu na prisutnost/odsutnost žena u studiju, na teme epizoda, glasove, tj. izvore informacija s obzirom na spol, i zanimanja gostiju. Ovim istraživanjem potvrđena je polazna hipoteza da su žene na hrvatskoj javnoj televiziji, barem u okviru analiziranih epizoda dviju informativnih emisija, nečujan glas kada se govori o ozbiljnim političkim, društvenim, gospodarskim i inim pitanjima.
Govor o djelovanju i utjecaju medija na nasilje i nasilničko ponašanje pretpostavlja razumijevanje funkcioniranja samih medija, njihove uloge u životu pojedinaca, obitelji i šireg društvenog ...konteksta. Između svih medija televizija zauzima posebno mjesto. Ona je medij od kojega se doznaje najveći broj informacija, medij koji snažno utječe na vrednovanje i razumijevanje svijeta, koji živi s današnjim čovjekom. Svako medijsko prezentiranje nasilja nije tek puko preslikavanje nasilja koje u životu susrećemo već nasilje koje se prikazuje dobiva nove funkcije i novo značenje. Nasilje na televiziji nije moguće jednoznačno odrediti već ga treba promatrati kroz specifičnosti televizijskih programa i uloge koju televizija ima u današnjem društvu. Više je razloga zbog kojih televizija prikazuje nasilje, a brojne teorije pokušavaju odgovoriti na pitanje o utjecaju televizijskog nasilja na shvaćanje, stavove i djelovanje gledatelja.
U organizaciji proizvodnje vijesti u televizijskim i novinskim kućama godinama
su koegzistirala dva modela – germanski i anglosaksonski. Današnje televizijske i
novinske kuće reorganiziraju svoje ...radne procese i gotovo sve prelaze na načelo rada u
sustavu deska, tj. cjelokupni radni proces organiziran je oko deska, središnjeg mjesta
prikupljanja svih vrsta informacija (od informacija koje pristižu faksom ili internetom,
snimki ekipa s terena do vijesti koje mobitelom ili internetom šalju građani). Promjene u
medijskom prostoru, prisilile su redakcije da idu preko integriranja proizvodnje za
različite platforme. U tekstu se, uz precizna stručna objašnjenja kako desk u televizijskoj
redakciji funkcionira, razrađuju primjeri organizacije (case studies) u sustavu organizacije
na načelu deska. Zaključak jest kako danas gotovo sve medijske kuće nastoje proizvoditi
sadržaj za više platformi, što im je nametnulo potrebu organiziranja središnjeg deska i
zajedničke redakcije koja u takvom sustavu djeluje.
Digitalizacijom informativnog programa Hrvatske televizije (dalje: HTV) došlo je do promjene i u dosadašnjem načinu arhiviranja audiovizualnog materijala. Pristup poslužitelju (serveru) doveo je do ...neovisnijeg rada arhivista kao i neposredniji pristup uradcima novinara – sirovinama (snimljenim i još nemontiranim materijalima) i polufinalima (prilozima bez potpisa i sa svim tonovima). To je omogućilo i kreativniji pristup arhiviranju kao neizostavnom dijelu produkcije koji se nalazi na njenom kraju ali često i na početku. Digitalizacija je omogućila stvaranje on line arhiva – radnog prostora (Workspacea) u okviru Media Managera (aplikacije za pregled svih sadržaja na poslužitelju) koja se stvara uvrštavanjem već postojećih analognih materijala uzimanjem (usnimavanjem, ingestom) s vrpci na server kao i od materijala koji je na serveru te se samo iz jednog projekta prebacuje u projekt radnog prostora Arhiva. Tako se arhiv podijelio između takozvanog »legasy« – baštinskog, već postojećeg arhivskog materijala i »born« – novonastalog arhiva. Prvoga čine materijali na starijim nosačima – medijima kojima je pristup u digitalnom svijetu moguć jedino migracijom. Drugi je arhiv materijala koji se nalazi na serveru izravnim uvrštavanjem ili dopremom iz digitalnog spremišta. Njegov sadržaj možda nikada neće biti kopiran za fizičko rukovanje već će korisnicima ostati virtualno dostupan.
U središtu ovog rada je ageizam u informativnom programu
hrvatskih televizijskih programa, tj. istraživanje na koji se način
prezentiraju starije osobe u središnjim informativnim emisijama HRTa, ...RTL-a i Nove TV. Uzorak su prilozi objavljeni u emisiji »Dnevnik« HTV-a, »Dnevnik« Nove TV i »Vijestima« RTL-a u razdoblju od 3 tjedna.
Analizirajući sve priloge objavljene tijekom tri tjedna u središnjim
emisijama javne i dviju komercijalnih televizija, nastojalo se istražiti
je li prisutan ageizam i diskriminacija u prilozima koji se odnose
na starije osobe. Može li stereotipno prikazivanje starijih osoba na
televiziji utjecati na naše stavove o starijim ljudima? Provedeno
pilot istraživanje pokazalo je kako je ageizam vidljiv u glavnim informativnim emisijama HRT-a, RTL-a i Nove TV. Kod svih triju televizija ustanovilo se da se starije osobe, pogotovo one aktivne ili društveno priznate, relativno rijetko prikazuju. Rezultati ovog
istraživanja ukazali su na potrebu za širim istraživanjem, po mogućnosti interdisciplinarnog, u suradnji medijskih teoretičara i socijalnih gerontologa. U ovom radu također se ukazuje na nužnost donošenja zakonskih odredbi koje bi regulirale problem ageizma kako u medijima, tako i u drugim institucijama društva.
Na hrvatskom tržištu informativnog televizijskog programa igra se utakmica između javne i komercijalnih televizija. Hrvatska televizija (javna) i komercijalne televizije Nova TV i RTL proizvode i ...konsekutivno emitiraju svake večeri središnje dnevne informativne emisije koje nastoje biti glavni izvor informacija većini hrvatskih građana.
U ovom se radu prije svega žele utvrditi načela selekcije vijesti u središnjim emisijama televizijskih vijesti u Hrvatskoj. Hipoteza je da se u razdoblju od 2005. do 2008. godine središnja informativna emisija HRT-a Dnevnik, što se tiče odabira tema, informativnih vrijednosti i načina izvještavanja, znatno promijenila te se, sudeći prema selekciji vijesti, sve više približava komercijalnim televizijama. Iako je Dnevnik HRT-a u prosjeku i dalje najgledanija informativna emisija u Hrvatskoj, ona u posljednje vrijeme bilježi pad gledanosti. Takav je trend djelomice posljedica razvoja novih medija i internetskih portala koji omogućuju da se do najnovijih vijesti dođe odmah, a ne čeka emitiranje središnjih televizijskih vijesti. No, smanjenje interesa za središnju informativnu emisiju javne televizije može se protumačiti i zaokretom prema temama i načinu obrade primjerenijim komercijalnim televizijama. Provedeno istraživanje, analiza informativnih vrijednosti i tematske strukture televizijskih vijesti kroz analizu sadržaja pokazali su da se središnja emisija javne televizije, kada je riječ o selekciji vijesti, sve više približava komercijalnim televizijama.
