Cilj ovog istraživanja je proučiti kognitivne prediktore oklijevanja s cijepljenjem protiv bolesti SARS-CoV-2 među
mladima u Hrvatskoj. U kontekstu globalne pandemije COVID-19 cijepljenje je postalo ...ključno za suzbijanje širenja
virusa i zaštitu populacije. Međutim, u Hrvatskoj je udio cijepljenih relativno mali u usporedbi s drugim europskim
zemljama. Oklijevanje s cijepljenjem, odnosno odbijanje ili odugovlačenje s cijepljenjem unatoč dostupnosti cjepiva,
je ozbiljan izazov za javno zdravstvo. Podatci su prikupljeni na prigodnom online uzorku od 398 sudionika i obrađeni
hijerarhijskom logističkom regresijom. Zanima nas mogu li i u kolikoj mjeri kognitivni čimbenici poput korištenja
različitih izvora informiranja i svjetonazora predviđati vjerojatnost oklijevanja s cijepljenjem. Rezultati pokazuju kako
su se skloniji cijepiti stariji sudionici koji procjenjuju svoju političku orijentaciju više lijevo, a važnost vjere manjom.
Nadalje, skloniji su se cijepiti oni koji informacije dobivaju putem TV-a i od drugih ljudi, kao i oni koji pokazuju
znanstveni svjetonazor i ne vjeruju u teorije zavjera.
Financijska pismenost i financijska informiranost opisuju se kao znanje,
vještine i ponašanje koji mogu ukloniti nepoželjne financijske rizike, kao i potaknuti poduzetničko ponašanje. Sa službenim ...takvim opismenjavanjem i obrazovanjem građana započelo su u svijetu početkom 2003. godine, a sustavnija istraživanja o toj tematici u Hrvatskoj su započela početkom 2015. S obzirom na to da su nositelji trendova mladi, ovo istraživanje usmjereno je na utvrđivanje informiranosti mladih o financijskim pitanjima, kao preduvjeta financijske pismenosti. U istraživanju smo se koristili mješovitom metodologijom koristeći Sequential Explanatory Design. Prvi dio istraživanja je proveden metodom ankete na uzorku od 1731 studenta, a drugi metodom fokus grupa koje su uključile 21 sudionika.
In the literature, financial literacy and financial awareness are described as knowledge, skills and behaviour that can eliminate undesirable financial risks, as well as encourage entrepreneurial behaviour. Official education of citizens around the world has begun in 2003, but in Croatia such a systematic approach started in 2015. Considering the fact that young people are the bearers of future trends this research focuses on identifying young people's awareness of financial issues as a precondition for financial literacy. This research was conducted using mixed methodology and Sequential Explanatory Design. The first part of the research was conducted using a
survey method among 1731 students in Croatia and the second part by using focus groups that included 21 participants.
Net-generaciji, generaciji koja je odrasla s digitalnim medijima, pripisuju se značajke koje ih razlikuju od pripadnika starijih generacija koja su u svijet digitalnih medija i interneta ušle ...naknadno. Internet je pak otvorio nove mogućnosti komunikacije i participacije i u sferi politike. Među studentima Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i Veleučilišta Baltazar Zaprešić provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja u kojoj se mjeri studenti, tzv. „digitalni urođenici“, koriste internetom s ciljem političke informiranosti, političke komunikacije i participacije. Nešto više od dvije trećine ispitanika, mladih birača, glasovalo je na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 2015. godine. Oni preferiraju internet kako bi se informirali o političkim zbivanjima, ali u gotovo istoj mjeri preferiraju i televiziju. Prema rezultatima istraživanja, ispitanici su u najvećem broju spremni iskazati svoje političko mišljenje putem interneta, polovina ispitanika nikako ne pokazuje spremnost da se angažiraju kao članovi političke stranke, a u vrlo malom postotku spremni su sudjelovati u protestnim okupljanjima. Pripadnici net-generacije u segmentu političke participacije ne pokazuju statistički značajnu razliku u usporedbi sa studentima neučiteljskog fakulteta starije životne dobi.
Prema National Adoption Attitudes Survey (2002) polovina Amerikanaca za posvojenu djecu smatra da će vjerojatnije imati probleme u ponašanju i školovanju, a trećina da će vjerojatnije imati ...medicinske probleme i probleme s drogom/alkoholom te manje vjerojatno biti sretna, samopouzdana i dobro prilagođena. Slični rezultati dobiveni su i na stručnjacima – školskim savjetnicima, socijalnim radnicima i obiteljskim terapeutima, što upozorava na mogućnost stigmatizacije posvojene djece, čak i kod profesionalaca koji (im) pružaju podršku i pomoć. S ciljem istraživanja te teme u Hrvatskoj ispitivali smo implicitne stavove prema posvojenoj djeci kod budućih stručnjakinja (psihologinja, socijalnih radnica i učiteljica) te ispitali njihovu informiranost i potrebu za edukacijom o posvojenju. Studentice (N = 255) su po slučaju pridijeljene jednoj od četiri skupine. Nakon čitanja jedne od četiri vinjete (biološko/posvojeno dijete × 1/2 roditelja) trebale su procijeniti osobine, potrebu za stručnom pomoći te potencijalne buduće probleme opisanog djeteta. Studentice su osobine i buduće probleme djeteta procjenjivale neovisno o načinu formiranja obitelji, ali su ipak potrebu za stručnom pomoći u slučaju posvojenog djeteta procijenile većom. Vlastitu informiranost buduće stručnjakinje procjenjuju slabijom – pri čemu kao glavne izvore informacija o posvojenju uglavnom navode televiziju/dnevne novine, internet te obitelj i prijatelje, dok istovremeno takve sadržaje smatraju dosta korisnima za buduću profesiju. Rezultati sugeriraju potrebu za dodatnom edukacijom na temu posvojenja u sklopu fakultetskog obrazovanja – u svrhu osiguravanja većeg znanja i osviještenosti budućih stručnjaka te prevencije stigmatizacije posvojene djece. Ključne riječi: implicitni stavovi, informiranost o posvojenju, posvojena djeca, posvojiteljske obitelji, studenti pomagačkih struka
Postoje razliciti pristupi tumacenja uzroka sve vece prezaduenosti gradana: ekonomski, socijalni, pravni. Takvo povecanje zasigurno je jedna od posljedica financijske krize. Medutim, sve veca ...dostupnost te raznolikost ponude financijskih usluga, nerazumijevanje pojmova, odnosno temeljnih prava i obveza koje proizlaze iz ugovaranja takvih usluga, takoder doprinosi porastu zaduenja. Stoga, temeljno pitanje na koje se nastoji odgovoriti u radu jest: u kojoj mjeri je poznavanje prava i obveza gradana koji koriste financijske i javne usluge vjerodostojno mjerilo ucinkovitosti gradanskopravnih propisa kojima bi se, medu ostalim, trebala tititi i socijalna prava, s obzirom da njihovaprimjena utjece na status (pre)zaduenosti gradana? Odgovori na navedeno pitanje velikim se dijelom temelje na rezultatima empirijskih istraivanja provedenih u listopadu 2016. u okviru projekta Gradanskopravna zatita gradana u financijskoj krizi. Ti rezultati razmatrani su u kontekstu temeljnih vrijednosti izraenih pojedinim nacelima modela odgovornog kreditiranja kao i pojedinim nacelima europskog socijalnog modela. Prvenstveno je rijec 0 nacelu zatite potroaca koje povezuje oba modela, a cije ostvarivanje pretpostavlja odredeno uskladivanje pojedinih dijelova gradanskopravne i socijalne zatite gradana. Temeljem rezultata istraivanja, u radu se analizira u kojoj mjeri su pojedine privatnopravne norme, posebice one koje odreduju nacin informiranja gradana pri koritenju financijskih te pojedinih javnih usluga, drutveno ucinkovite, to otvara potrebu uvodenja ucinkovitije pravne i nepravne zatite gradana kako bi se smanjila njihova financijska, a time i socijalna iskljucenost.Kljucne rijeci: model odgovornog kreditiranja, europski socijalni model, zatita potroaca, financijske usluge, javne usluge, informiranost, financijsko obrazovanje i opismenjavanje.
Media literacy is one of the crucial human abilities in contemporary society. Media information knowledge is one of its key aspects. In this paper the authors operationally define the concept of ...media information knowledge and its relationship to the concepts of general education, general culture knowledge and general information knowledge. Furthermore, this paper analyses methodological problems of media information knowledge, i.e. construction and validation of testing instruments for media information knowledge. Based on the sample of 388 candidates for the graduate study of journalism, the following items have been analysed: the level of media information knowledge according to various knowledge areas; the metric characteristics and the relationship of the media information knowledge test with several correlates: gender, average grade during the study, test of professional journalists’ knowledge, vocabulary and foreign expressions knowledge, and orthography and grammar knowledge. Higher results in the media information knowledge test are related to better results in the professional journalists’ knowledge test, as well as with some aspects of general education, i.e. vocabulary and foreign expressions knowledge. It has also been found that male respondents have accomplished higher results in media information knowledge. A low correlation has been found with the average undergraduate study grade, while there is no relation of media information knowledge to orthography and grammar knowledge.
Uvod. Pravo je bolesnika primiti informacije od medicinskog osoblja o postupcima liječenja kako bi bolesnik mogao biti svjestan i odgovoran subjekt liječenja.
Cilj. ovog istraživanja bio je steći ...uvid u informiranost bolesnika na temelju podataka koje primi od medicinskog osoblja, razumijevanje dobivenih informacija te primjenu edukativnih pisanih materijala i interneta u svrhu informiranja o bolesti.
Cilj je bio utvrditi postoje li razlike u razini informiranosti bolesnika s obzirom na izvor informiranja.
Metode. Ispitivanje poprečnog presjeka s tri skupine bolesnika provedeno je s pomoću upitnika kreiranog za ovu studiju.
Rezultati. Od ukupno 300 bolesnika, 49 % (147) tvrdi da je najčešći izvor informacija liječnik specijalist, dok je za 29 % (87) izvor informacija medicinska sestra. Sveukupno 48 % (144) bolesnika smatra da su informacije nerazumljive te 83 % (249) nije dobilo edukativne materijale, a želi ih primiti 79 % (237).
Zaključak. Prema dobivenim rezultatima istraživanja
može se zaključiti da su bolesnici bez obzira na skupinu u kojoj se nalaze podjednako neinformirani. Informiranje bolesnika sastavni je dio liječenja i mora se prilagoditi svakom bolesniku individualno.
Individualna odgovornost pojedinaca i privatna štednja za mirovinu postaju sve važniji za primjereno financiranje životnog standarda u trećoj životnoj dobi. No, za ulaganje u privatne oblike štednje ...za mirovinu pojedinci u radnoj dobi trebaju biti dovoljno mirovinski pismeni ili informirani. U ovom se radu na reprezentativnom uzorku aktivnih stanovnika u Hrvatskoj ispituju razlike između mirovinski nepismenih i mirovinski pismenih kao i povezanost mirovinske (ne)pismenosti s različitim vrstama privatne štednje za treću životnu dob. Skupina mirovinski nepismenih čini više od polovice radno-aktivnog stanovništva u Hrvatskoj. U odnosu na mirovinski pismene, oni se statistički značajno razlikuju prema određenim demografskim karakteristikama, stavovima i uvjerenjima te ponašanjima i namjerama prema štednji za starost. Jedan od najznačajnijih rezultata istraživanja jest da je mirovinska pismenost važan prediktor ne-klasičnih vrsta štednje što ukazuje na to da mirovinsko opismenjavanje može predstavljati značajan poticaj privatnoj štednji za mirovinu. Osim mirovinske pismenosti, značajan prediktor svih vrsta privatne štednje jest stav prema toj vrsti štednje što znači da podizanje povjerenja i primjerenosti kao odrednica stavova prema štednji za treću životnu dob predstavlja još jedan mogući put u poticanju privatne štednje.
Cilj: Cilj istraživanja je utvrditi razinu informiranosti starijih osoba o postupcima i posljedicama pada i ozljeda. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno kao presječna (cross sectional) ...studija uz korištenje ankete koja uključuje 220 ispitanika u dobi od 65 godina i više, koji žive u vlastitim kućanstvima. Rezultati: Prosječna dob ispitanika je 79,20 godina (muškaraca 35,5 %, žena 64,5 %). Unatrag godinu dana pad je doživjelo 49,9 %. Informacije o postupcima sprječavanja pada dobilo je 50,9 %, (31,4 % od medicinske sestre). Nije utvrđena statistički značajna razlika u razini informiranosti u odnosu na dob (p = 1,69, p > 0,05), spol (p = 0,497, p > 0,05), te iskustvo pada (p = 0,302, p > 0,05). Značajna razlika je u varijabli razine obrazovanja (p = 0,007, p < 0,05), te u odnosu na činjenicu s kim žive (p = 0,022, p < 0,05). Ispitanici s višim obrazovanjem ioni koji ne žive sami imaju veću razinu znanja u odnosu na ispitanike s nižim obrazovanjem i samce. Zaključak: Nije utvrđena značajna razlika u informiranosti o postupcima i posljedicama pada u odnosu na dob, spol i iskustvo pada, a utvrđena je značajna razlika u odnosu na razinu obrazovanja i okolnosti u kojima ispitanik živi. Ustanovljena razina informiranosti upućuje na potrebu daljnje nadogradnje znanja i povećanja informiranosti starijih osoba o postupcima i posljedicama pada
PDF
