Usporedbom dvaju većih i dvaju manjih radova o pitavskom govoru u rasponu od šezdesetak godina pokušava se utvrditi što se u tom razdoblju promijenilo, što se sačuvalo, kao i to što takvo, ...dijalektološki relativno kratko, razdoblje znači za jedan organski govor.
Suradnja između gospodarstva i znanstvene zajednice smatra se jednim od najvažnijih dijelova inovacijskog sustava. Kako je inovacijska sposobnost industrije bitno vezana sa stupnjem komunikacije ...između znanstvenih institucija i gospodarstva, važno je razumjeti zbog čega poduzeća surađuju sa znanstvenim institucijama, koliko intenzivno surađuju te kako ocjenjuju tu suradnju. U članku je istraženo kako motivi suradnje, te značajke tvrtke vezane uz inovacije i tehnologije utječu na suradnju sa znanstvenicima. Ujedno su istražene različitosti između malih, srednjih i velikih tvrtki. Kako se očekuje da suradnja znanosti i gospodarstva ima povoljno djelovanje na inovacijsku sposobnost poduzeća, ispitano je kako suradnja utječe na odabrane indikatore inovativnosti.
U ovom radu autor analizira inovacije Lisabonskog ugovora koje se, posebno,
odnose na status europskog građanstva, odnosno europskih građana. U tu
svrhu skreće se pozornost na to da mnogi autori koji ...istražuju značaj i domašaj
Lisabonskog ugovora kao konstitucionalnog surogata previđaju značajne
inovacije na polju učvršćenja i razvoja koncepcije europskog građanstva. U
prvom dijelu autor prikazuje evoluciju koncepcije europskog građanstva od
prvih osnivačkih ugovora Europske zajednice za ugljen i čelik i Europske
zajednice da bi konstatirao da se tek Ugovorom o Europskoj Uniji i konstituiranjem
Europske Unije kao nadnacionalne političke zajednice sui generis
koncepcija europskog građanstva počinje realizirati u praksi, prvenstveno
kroz policy-mjere i pilot-programe, da bi zatim rasprava o Europskom ustavu
potaknula prijelaz na višu razinu afirmacije europskog građanstva. Problem
europskog građanstva kao političkog projekta izgradnje europskog demosa
nailazi na mnoge teškoće i proturječnosti, a Lisabonski ugovor povezuje realizaciju
europskog građanstva sa širenjem demokracije koja leži u osnovi
europskog integracijskog procesa od prvotno zacrtanog modela reprezentativne
demokracije do modela participativne i neposredne (izravne) demokracije.
Stoga je “Europska građanska inicijativa” značajna inovacija koja daje novi
impuls realizaciji koncepcije europskog građanstva, ali je upitno koliko se ta
politička ideja može afirmirati ako se u jednom dijelu država članica EU-a
građani još uvijek tretiraju kao državljani, tj. ako ne sudjeluju u javnim poslovima
svoje nacionalne države na onoj razini na kojoj bi trebali sudjelovati i na
samom vrhu piramide sustava višerazinskog upravljanja kao što je to EU.
Linearni model miješanja (LMM) se u posljednje vrijeme koristi i za višekanalnu reprezentaciju zamućene slike. Na taj se način multivarijantne metode analize podataka, poput analize nezavisnih ...komponenata (ICA), mogu iskoristiti i za rješavanje slijepe dekonvolucije slike bezmemorijskom slijepom separacijom izvora (BSS), a koja ne zahtjeva a priori znanje o veličini i podrijetlu jezgre zamućenja. Ipak, postoji velik nedostatak ovog pristupa: statistička zavisnost između skrivenih varijabli LMM-a. Doprinos ovog rada je primjena ICA algoritama na inovacijama LMM-a u postupku učenja nepoznate bazne matrice. Skrivene izvorne slike se restauriraju primjenom pseudo-inverza naučene bazne matrice na originalni LMM. Uspjeh predloženog pristupa se može zahvaliti svojstvu inovacija da su više nezavisne i više ne-gausovske od originalnog procesa. Dobri i konzistentni rezultati naših simulacija i eksperimenata demonstriraju upotrebljivost predloženog koncepta.
Inovacije u proizvodnji, ali i u pružanju usluga, ključna su kompetencija nekog poduzeća (Loewe, Dominiquini, 2006). Dobni (2006) je našao preko tisuću knjiga i članaka na temu inovacija i pokazuje ...pozitivan rastući trend u istraživanju inovacija. Iako je uspješna inovacija rezultat dobre ideje i truda da se ta ideja provede u djelo, u literaturi na temu inovacija često se proučavanje inovacija dijeli na tri područja: razvoj novog proizvoda, inovacije procesa proizvodnje, te organizacijske menadžerske inovacije. Stoga ćemo se i mi u ovom radu držati te podjele.
U ovom radu predstaviti ćemo dio rezultata koji su proizašli iz istraživačkog projekta „EMIS - European Manufacturing and Innovation Survey“ vođen od strane Fraunhofer ISI instituta iz Njemačke. Istraživanje se provodi svake dvije godine i u njemu sada sudjeluje trinaest europskih zemalja. Hrvatska u projektu sudjeluje od 2003. godine. Dio rezultata na hrvatskom uzorku već je objavljen i može se naći u (Tipurić, Prester, Veža, 2007) i u (Veža, Prester, 2007).
Samo EMIS istraživanje provodi se po uhodanoj metodologiji koju je razvio Fraunhofer Institut i u Njemačkoj se provodi već od 1993. godine. Ova uhodana metodologija i isti upitnik koji se koristi u svim zemljama učesnicama osigurava da se rezultati mogu uspoređivati među zemljama. Tako je i ovaj rad upravo rezultat usporedbe rezultata između hrvatskih i njemačkih proizvođača.
Preliminarni rezultati istraživanja inovacija u Hrvatskoj, kako kroz EMIS istraživanje tako i kroz „CIS – Community Innovation Survey“ vođen od strane Ekonomskog Instituta Zagreb, pokazuje pozitivne rezultate po pitanju inovacija u Hrvatskoj (Račić, Radas, Rajh, 2005, str. 403).
U ovom radu osvrnuti ćemo se na glavna inovacijska pitanja (proizvod, proces, organizacijska inovacija) i utvrditi gdje su sličnosti i razlike s sličnim proizvodnim poduzećima u Njemačkoj. Također ćemo ispitati da li je razlika u inovacijskim konceptima između Hrvatske i Njemačke statistički signifikantna, te utvrditi područja gdje su razlike najveće. Tim razlikama pokušati ćemo naći razlog što onda može hrvatskim poduzećima biti vodilja u unaprjeđivanju vlastitih proizvodnih procesa.
Putanja razvoja definirana kao model od vrha prema dolje u Srednjoistočnim europskim zemljama i model odozdo prema vrhu u OECD-u ostavio je dugotrajne efekte na institucionalnu suradnju, inovacijski ...output i komercijalizacijske aktivnosti. Koristeći međunarodne statističke podatke za 19 zemalja OECD-a i 13 Srednjoistočnih europskih zemalja analiza otkriva slijedeće razlike.
Model odozdo prema vrhu u OECD-u rezultira u bliskoj pozitvnoj povezanosti između podsistema. Visoka razina međupovezanosti institucija utječe pozitivno na efikasnost podsistema. Razina inovacijskog uotputa je viša i funkcija je indikatora razvoja i gospodarske otvorenosti. Komercijalizacijske aktivnosti pokazuju da izdaci za istraživanje i razvoj u gospodarstvu stimuliraju patente i publikacije.
Model od vrha prema dolje je još uvijek prisutan u zemljama Srednje i Istočne Europe i održava podsiteme relativno odvojenim. To rezultira manje intenzivnom i pozitivnom povezanošću obrazovanja i gospodarstva i konzekventno u manjoj efikasnosti podsistema. Vlada je dominatni izvor izdataka za istraživanje i razvoj što ima negativni utjecaj na komercijalizaciju, patente i publikacije.
Sposobnost inoviranja proizvodnog programa i tehnologije u uvjetima izrazito dinamičnih promjena ljudskih spoznaja o podmirenju potreba i shvaćanja kvalitete življenja nameće se kao ključni uvjet ...opstanka proizvodnih poduzeća.
Inovacijska produkcija ima kriterije i sistem internih i eksternih ograničenja i parametara koji mijenjaju njezinu dinamiku i intenzitet. Spoznati ih i njima upravljati znači ovladati procesom inoviranja i osigurati budućnost proizvodno tehnološkom sistemu.
Relativno je visoka razina apstrakcije poslovnih sistema u ovom radu jer se poslovni sistem shvaća na razini regionalne industrijske proizvodnje. Iz karakteristika inovativnih sposobnosti ovako definiranog poslovnog sistema treba otkriti sličnosti s nižim razinama poslovnih sistema odakle se deriviraju elementi stvarnih poslovnih strategija i taktika u vezi s novim proizvodima.
Rad opisuje primjenu polimernih materijala i kompozita u industriji bijele tehnike na primjeru kućišta bubnja perilice rublja. Specifičnost razvoja kućišta bubnja jest u tome što je taj dio istodobno ...vremenski nejednakomjerno neravnomjerno opterećen toplinski i mehanički. Pri tome se moraju uzeti u obzir strogi zahtjevi kvalitete gotovog proizvoda – perilice rublja. Navedeni su razlozi i prednosti uporabe polipropilenskih kućišta bubnja. Opisana su i dosadašnja iskustva i zakonitosti specifičnosti uvo|enja polimernih materijala i kompozita u proces industrijske proizvodnje visoko kvalitetnih i pouzdanih proizvoda. Osim trenutačnog stanja tehnike, razjašnjeni su i putovi budućeg razvoja novih, usavršenih polimernih materijala i odgovarajućih kompozita.
Analizirajući Schumpeterove teorije o poduzetništvu i inovacijama, autor dolazi do saznanja da se njegovi teorijski stavovi mogu primijeniti i u našim prilikama samoupravnog modela socijalističkog ...društvenog sistema. To se prvenstveno odnosi na poduzetnika koji je »spiritus movens« inovacijama a time i napretka poduzeća, a u našim uvjetima na poslovoditelja čija je funkcija u poduzeću jednaka današnjem u nas proskibiranom menadžeru.
U Schumpeter ovim spomenutim teorijama autor vidi teoretske izvore i marketinga koje su osuvremenili i produbili dva Austrijanca, danas Američana, I. Drucker i Ph. Kotler. Prvi, kao danas prvi teoretičar općeg managementa, a drugi marketing i marketing managementa.
U svom radu na kraju autor pokazuje i neke trendove razvoja današnjeg managementa.
Konvergentna metoda rada u okružju koje stalno radi na principu rokova stvorila je potrebu za digitalizacijom i procesnom automatizacijom. Kako bi se takva radna metoda ostvarila, sve veći broj ...medija upotrebljava kompjuterske sustave. Ti sustavi su korisni za cijeli proces stvaranja vijesti. Osnovne karakteristike omogućuju sakupljanje vijesti, pisanje članaka i scenarija, komunikaciju, gledanje i uređivanje video materijala, mjerenje duljine trajanja, spremanje materijala i kontrola emitiranja, proširenje dovršenog materijala i planiranje informativnog programa. Implementacija kompjuterskog sustava uredništva uzrokuje promjene u dotoku posla u stvaranju vijesti, i u organizaciji uredništva. Počinjući s teorijom tehnološkog determinizma, članak se temelji na utjecaju procesa digitalizacije na radnu rutinu, organizaciju uredništva i na vezu između novinara i managementa u hrvatskom javnom mediju Hrvatska radiotelevizija (HRT). Istraživanje uključuje etnografske metode polustrukturiranih intervjua s izabranim osobljem, kao i analizu unutarnjih dokumenata kompanije. Utvrđeno je da je proces proizvodnje televizijskih vijesti postao brži i djelotvorniji. Urednički poslovi su usmjereni prema informaciji, a uvedena je mogućnost kontrole od strane novinara. Novinarski zadaci postali su složeniji, što je rezultiralo otporom uvođenju sustava od strane nekih novinara. Urednici i stariji novinari rade znatno manje na edukaciji mlađih novinara, a zbog novih načina rada novinari gube ekskluzivnost svojih zadataka i stvaraju se metapodaci. Istraživanje je pokazalo da uvođenje kompjuterskih sustava u uredništvo predstavlja podlogu za implementaciju procesa digitalizacije, ako i za implementaciju tehnoloških inovacija u suvremenim medijskim kućama.
