Na osnovi analize diskursa 22 polustrukturirana intervjua s dionicima inovacijske politike i relevantnih javnih dokumenata, autori prikazuju problematiku agende inovacijske politike u Hrvatskoj u ...procesu pristupanja EU i nakon ulaska u članstvo, stavljajući naglasak na prisutnost ideja industrijske ekonomije i ekonomije znanja u diskursima o inovacijskoj politici u dekadi od 2006. do 2016. Proces stvaranja politike obilježilo je nedostatno koherentno tumačenje inovacijske politike i zanemarivanje institucionalnog konteksta. Autori zaključuju kako se ideja ekonomije znanja, kao temeljna ideja prisutna u inovacijskoj politici samo normativno prihvaćala zbog zahtjeva Europske unije kako bi se legitimirali interesi političkih aktera, dok su u stvarnosti ostale djelatne ideje ekonomije razmjera i pojednostavljenog linearnog modela inovacijskog procesa koje negativno utječu na mogućnost promjene politike i stvaranje integrirane inovacijske politike. Nalazi upućuju na zaključak kako inovacijska politika nije shvaćena kao politika koja integrira sektorske politike: znanstvenu, industrijsku, tehnologijsku i razvoja poduzetništva. Ideja nacionalnog inovacijskog sustava koristi se samo kao metafora za integraciju sektorskih politika, dok stvarna integracija u obliku sustava nije realizirana, a operacionalizacija te ideje ogleda se u nastojanju centralizacije upravljanja akterima koji bi trebali činiti elemente sustava. Odsutnost funkcionalne integrirane inovacijske politike jedna je od institucionalnih prepreka razvoju proklamirane ekonomije znanja.
The aim of this paper is to critically analyze the evolution of development paradigms to explain the changes in the concept of innovation and innovation policy that have occurred in the last ten ...years, and how these changes affect the development model of the County of Bjelovar -Bilogora (BBC), but also of Croatia as a whole. The research starts from the thesis that the last decade has witnessed the rise of a new development paradigm based on the concept of entrepreneurial economy in which the dynamics of entrepreneurship, flexibility and heterogeneity of ideas play a key role in economic development. The change in the development paradigm was preceded by a weakening of the concept of knowledge economy, and a shift from research-based innovation and high technology to entrepreneurial innovation as factors for economic growth and competitiveness. Less developed regions, such as BBC, which hardly compete in the field of high technology and technological innovation, have thus acquired a new development paradigm in which economic progress depends on the dynamics of entrepreneurship and entrepreneurial innovation. The development of a new innovation paradigm in Croatia has been largely supported by the European Cohesion Policy, i.e. the Smart specialization strategy that sees the development of science and technological progress mainly in the context of regional development and within strengthening the local entrepreneurial competences. The research finds that BBC should ground its development on an entrepreneurial ecosystem with funding from the European Structural Funds, the basis of which the BBC in the past five years has made significant economic progress. The research is based on a critical conceptual analysis and used a qualitative methodology, mostly qualitative thematic analysis.
Rad prikazuje odabrane rezultate društvene evaluacije Hrvatskog inovacijskog sustava (HIS) koja se temelji na tezi da u Hrvatskoj možemo govoriti o sistemskim neuspjesima inovacijskog sustava koji ...dovode do zaostajanja u tehnologiji i konkurentnosti. Cilj istraživanja bio je otkriti prepreke u ostvarenju ciljeva prvog inovacijskog programa za potporu tehnologijskim projektima (TEST program) i temeljem tih prepreka zaključiti o sistemskim nedostacima cijelog inovacijskog sustava. Istraživanje je provedeno metodom ankete na uzorku voditelja TEST projekata ispitujući njihove stavove prema nizu dimenzija programa koje čine osnovne
komponente društvene evaluacije tog segmenta inovacijske politike. Činjenica je da ne postoje evaluacije koje bi dale procjenu uloge i značenja inovacijskih programa u znanstveno-tehnološkoj politici u ovisnosti o socio-kulturnom okružju i povijesnom naslijeđu, u čemu autori pronalaze motiv za ovakav tip istraživanja. Istraživanjem
je ustanovljeno da implementacija TEST-a osim do namjeravanih dovodi i do niza nenamjeravanih i neostvarenih posljedica koje premještaju fokus programa s komercijalizacije istraživanja kao glavnog cilja TEST programa na postizanje znanstvenih rezultata, a koji služe uglavnom potrebama znanstvenika za nastavak znanstvenih projekata. Među glavnim pokretačima neželjenih i neostvarenih učinaka identificirani su institucionalni deficiti u formalnim i neformalnim institucijama te u širem socio-ekonomskom okruženju. Zaključuje se da je većina projekata uhvaćena u
“retrogradno kolo” koje kreće od znanstvene ideje i nakon pokušaja tehnološke primjene ili komercijalizacije vraća se svojim polazištima – znanstvenoj primjeni. Iako je TEST uveo niz organizacijskih i kulturoloških novina u znanstvenu politiku, rezultati sugeriraju potrebu temeljitog zaokreta u inovacijskoj politici, od one
isključivo temeljene na znanstvenim istraživanjima do one koja polazi od postojećih tehnoloških sposobnosti i potreba poduzeća.
The article would like to point at the significance and function of social evaluation of S&T and innovation policies/programs along with the possibilities of its application on innovation system and ...innovation program in Croatia. After brief review of the development of evaluation practices of S&T and innovation policy in the world and in Croatia in the text are presented theoretical concepts in the economy and other social sciences which have influenced their shaping. Theoretical sources of the social evaluation based on social theory of innovation and new innovation paradigm are given. The scope and goals of social evaluation are discussed with the following conclusion: the goal is to determine sociocultural and political factors that make a series of interconnected phenomena which cause “the institutional deficit” of innovation system. The argument is that understanding of these factors within Croatian innovation policy is more significant for the increase of the national innovation capacity than standard economic indicators. Finally a model for social evaluation of Croatian innovation system and policy on the example of HITRA-TEST is proposed.
Brzo i učinkovito restrukturiranje industrijskog sektora, odnosno razvoj suvremenih proizvodnji i ekspanzija izvoza, pretpostavka su uspješne prilagodbe hrvatskog gospodarstva tržištu EU. U radu se ...analiziraju osnovne tendencije i konkurentnost prerađivačke industrije u Hrvatskoj te se identificiraju osnovni uzroci dugoročnih (negativnih) kretanja. Ukazuje se na nedostatak inovacija i inovacijske sposobnosti industrijskih poduzeća, kao jednog od čimbenika kvalitativnih promjena prerađivačke industrije. Zbog toga se predlaže implementacija inovacijske politike, u zemljama EU prepoznate kao nove horizontalne politike koja integrira elemente znanstvene, tehnološke i industrijske politike . Zaključuje se da bi razvojni pristup temeljen na principima inovacijske politike povećao ponudu i potražnju za inovacijama, te omogućio njihovu bržu difuziju, što bi u konačnici rezultiralo povećanjem konkurentskih sposobnosti prerađivačke industrije i ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske.
Znanstvenom i tehnologijskom te inovacijskom politikom Republika Hrvatska sustavno stvara poticajno okružje radi promicanja i ostvarivanja najvećih mogućih koristi za društvo. Takva politika nije ...usredotočena isključivo na razvoj tehnologije, već i na njeno širenje, prilagodbu i prijenos u poslovno okruženje jer su upravo ti mehanizmi sve češće čimbenici razvoja. I postupne i radikalne inovacije temeljni su pokretači gospodarskog razvoja. Inovativnost može biti pokretana ponudom na području istraživanja i razvoja, potražnjom na tržištu, neophodnim pomacima u konkurentnosti, pojavom novih tvrtki i slično. Da bi se stvorili sinergijski učinci, politika na području znanosti i tehnologije te inovacija mora biti međusobno povezana i s politikama u pojedinim gospodarskim granama, kao i s drugim područjima od važnosti za razvoj društva. S druge strane, Vlada Republike Hrvatske donijela je Strategiju učenja za poduzetništvo „Poduzetna Hrvatska“ 2010.-2014. godine s Akcijskim planom za njeno provođenje kao posljedicu opredijeljenosti Republike Hrvatske, usmjerene na prihvaćanje poduzetništva kao društvene, nacionalne, gospodarske i odgojno-obrazovne djelatnosti. U Akcijskom planu predviđene su, između ostalih, tri mjere koje zajedno s mjerama koje se temelje na znanstvenoj, tehnologijskoj i inovacijskoj politici čine okvir za sustavno sveobuhvatno stvaranje obrazovno-poticajnog i poduzetništvu usmjerenog društvenog okružja. U ovom radu dat će se pregled tih mjera i u kontekstu istih mjera znanstvene, tehnologijske i inovacijske politike Republike Hrvatske.
PDF
