Cilj ovog rada jest prikazati sličnosti i razlike kliničkog i psihoterapijskog intervjua, odnosno
psihodinamičke formulacije u svrhu procjene osobnosti za uključivanje u psihoanalitičku
psihoterapiju ...i grupnu analizu. Klinički intervju alat je koji pomaže liječnicima,
psiholozima i istraživačima u postavljanju točne dijagnoze različitih mentalnih bolesti.
Prema definiciji, psihodinamički intervju provodi se u svrhu postavljanja indikacije za
psihoanalitičku psihoterapiju ili grupnu analizu. Autori opisuju vođenje psihodinamičkog
intervjua kao proces koji se sastoji od četiriju faza: prepoznavanje psihološkog uzroka u
pozadini simptoma, rekonstrukcija priče povijesti bolesti, modeliranje i formulacija (tzv.
hipoteza slučaja). Psihodinamički usmjeren psihoterapeut na završetku intervjua od dobivenih
informacija sažima psihodinamičku formulaciju. To znači da je postavio hipotezu,
tj. tumačenje (objašnjenje) nesvjesnih uzroka pacijentovih patnji te će na temelju
toga predložiti ili odbiti psihoterapijsko liječenje. U kontekstu aktualne pandemije slijedi
i osvrt o provođenju inicijalnog psihoterapijskog intervjua na daljinu (online / remote
setting).
Fysisk inaktivitet er en veldokumentert risikofaktor for en rekke kroniske sykdommer. Likevel er to av tre voksne og eldre i Norge fysisk inaktive. Fastleger og kommunal helsetjeneste skal fremme ...helse og forebygge sykdom blant risikogrupper og veilede om fysisk aktivitet for pasienter med behov for det. Om lag 60 % av norske kommuner har etablert frisklivssentraler som en del av helsetilbudet for å gi strukturert hjelp til fysisk aktivitet for risikogrupper. Denne kvalitative studien har undersøkt ti fastlegers erfaringer med frisklivssentral som tiltak for livsstilsendring. Analysen var inspirert av systematisk tekstkondensering. Funnene viser at flere informanter hadde positive erfaringer med henvisning til frisklivssentral. Disse informantene beskrev frisklivssentralen som et tilbud med god kompetanse og et supplement til veiledning de ikke hadde tid til. Andre informanter var skeptiske til tilbudet grunnet manglende dokumentert helseeffekt og at frisklivssentralen kun passet for mennesker som kunne trene på dagtid. Det var delte meninger om tilbudet passet best for umotiverte eller motiverte pasienter. Studien bidrar med ny kunnskap om fastlegers erfaringer med frisklivssentral. Funnene kan bidra til bevisstgjøring rundt egen praksis både hos leger og frisklivssentraler samt inspirere til utvikling av samarbeidet.
Posljednjih desetljeća mnogo znanstvenih istraživanja sugerira da pravedno i korektno postupanje prema osumnjičenicima tijekom ispitivanja može potaknuti te osobe na suradnju i pružanje informacija ...relevantnih za istragu. Polazeći od navedenog, u radu se najprije skreće pozornost na razvoj i temeljne odrednice etičkog pristupa ispitivanju osumnjičenika koji u potpunosti odbacuje akuzatorske metode prisile i manipulacije tijekom ispitivanja. Etičko ispitivanje promiče poštovanje ljudskih prava kako bi se prikupile točne i pouzdane informacije od osumnjičenika i minimizirao rizik od lažnih priznanja. Zaključno, u radu se sagledava univerzalna perspektiva znanstveno utemeljenog modela etičkog ispitivanja na temelju predstavljanja Méndezovih načela učinkovitog intervjuiranja te naglašava važnost globalne tranzicije prema pravičnosti i odgovornosti tijekom ispitivanja.
Na poti do sem sem razmišljal, kako začeti to srečanje – in bolj sem razmišljal, bolj se mi je zdelo absurdno, da bi uvodoma predstavljal nekoga, ki ga vsi poznate. Pač pa lahko povem anekdoto, za ...katero mogoče ne veste vsi. V Društvu za antične in humanistične študije smo predlani prišli na idejo, da bi profesorja Gantarja predlagali za neko drugo nagrado, ki je imela med obrazci tudi obrazec za soglasje predlaganega. Naredil sem osnovnošolsko napako ter pisal profesorju, če ga lahko izpolni in podpiše. On pa mi je odpisal, da je nagrad v življenju dobil preveč in da prosi, naj ga ne predlagamo. Eksplicitno izraženi zahtevi se je težko upreti. Smo pa v društvu tudi poznavalci Otona Župančiča, ki je, kot veste, napisal, da gre osel enkrat na led, »baš to je oslovstvo«, in da modrec ve, kako je »danes pal«, jutri bo pa plesal po njem. Ko smo tako profesorja predlagali naslednjič, tokrat za Prešernovo nagrado, ga nismo nič spraševali. Na tem mestu bi se zato rad zahvalil Miljani Cunta s Slovenske matice, ki je vse to koordinirala, in SAZU, ki je predlog takoj podprla; resnično sem vesel, da ob tej priložnosti lahko sediva tukaj.
Kognitivno intervjuiranje jedna je od metoda predtestiranja koja se koristi za identifikaciju potencijalnih problema mjernih instrumenata proučavanjem kognitivnih procesa ispitanika u situaciji ...njihova rješavanja. Postupak kognitivnoga intervjuiranja najčešće se sastoji od niza sukcesivnih krugova intervjua prilikom kojih se primjenjuju i (posljedično) adaptiraju svi aspekti upitničke mjere. U znanstvenoj literaturi izostaje sustavan pregled, kao i konsenzus o specifičnostima dizajna i adekvatne prakse kognitivnoga intervjuiranja. Stoga je u radu ponuđen prikaz metode kognitivnoga intervjuiranja te su identificirana otvorena pitanja koja imaju potencijal generiranja novih istraživačkih ideja koje bi unaprijedile metodu kognitivnoga intervjuiranja. Pregled literature upućuje na određene konceptualne probleme pri definiranju te metode, ali i na plodna područja za daljnja istraživanja kognitivnoga intervjuiranja.
Cognitive interviewing is one of the pre-testing methods that is used in scale development to inform item revision decisions and to provide validity evidence of response processes for questionnaire items. Cognitive interviewing usually consists of a series of successive rounds of interviews in which all aspects of the survey are applied and (consequently) adapted. The scientific literature lacks a systematic review as well as consensus on the specifics of the design and adequate practice of cognitive interviewing. Therefore, the aim of this paper is to offer an overview of the method of cognitive interviewing and to point out open questions that have the potential to generate new research ideas that would improve the method of cognitive interviewing. A review of the literature points to certain conceptual problems in defining this method, but also to prolific areas for further research on cognitive interviewing.
Rana lingvistička istraživanja pokazala su da se neke od najvećih razlika između govora muškaraca i žena mogu naći na razini diskursa. Različite lingvističke strategije koje koriste u svom govoru ...uvjetovane su društvenim ulogama, odnosno različitim položajem muškaraca i žena u društvu. Uz to, strategije koje govornici koriste na diskursnoj razini često se povezuju s odnosima moći i solidarnosti. Ovaj se rad fokusira na politički diskurs retoričke razgovorne (dijaloške) vrste televizijskoga političkog intervjua. S obzirom na važnost društvenog surječja i odnosa moći u političkom govoru, postavljena su dva cilja: 1) istražiti način na koji sugovornici (novinari) komuniciraju s muškim i ženskim sugovornicima na položaju moći (premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović); 2) ispitati postoje li razlike u načinu na koji muškarci i žene argumentiraju svoje stavove u prijeporima. Rezultati istraživanja pokazali su da se stav sugovornika prema osobi na položaju moći razlikuje ovisno o rodu te osobe s obzirom na preklapanje i prekidanje govora. Nadalje, utvrđeno je da govoreći o istim temama vezanim za međusobnu komunikaciju, premijer i predsjednica koriste različite načine argumentiranja u odnosu na logičke pogreške i smicalice. Predsjednica koristi smicalice istančanog razlikovanja, odlaganje (ad socordiam), navođenje suprotnog primjera (exemplum in contrarium) te argumente iz korisnosti (argumentum ab utile), dok premijer koristi odlaganje i sofističke obrane koji su udruženi s natjecanjem u važnosti, antiparastazu, protupitanja, duhovite upadice koje uključuju ironiju. Takav premijerov izbor smicalica podupire narativ dominantnosti.
Early linguistic research has shown that some of the greatest differences between male and female speech can be found at the level of discourse. Different linguistic strategies depend on different social roles or different social positions of men and women. Apart from that, the strategies used at the level of discourse are often associated with power and solidarity. This paper focuses on political discourse or more precisely on rhetorical conversation (dialogue) in the form of a political TV interview. By taking into account the importance of social context and power relations in political speech, two different aims have been set: 1) to research how interviewers (journalists) communicate with men and women in the position of power (Prime Minister Andrej Plenković and President of the Republic of Croatia Kolinda Grabar Kitarović); 2) to investigate whether there are any differences in argumentation depending on the speaker’s gender. The research results have shown that the interviewer’s attitude towards the person in the position of power, as well as the number of interruptions and overlaps, differs depending on the gender of that person. Furthermore, it has been determined that the Prime Minister and the President use different methods of argumentation and different logical fallacies when talking about the subjects related to their mutual communication. The President uses fallacies such as phantom distinction, appeal to postponement or ad socordiam, exemplum in contrarium and argumentum ab utili. On the other hand, the Prime Minister uses appeal to postponement and sophisms, together with the priority argument (competition per importance), antiperistasis, counterquestions and humour including irony. The Prime Minister’s choice of fallacies supports the narrative expressing dominance.
To develop and content validate a self-assessment questionnaire on motivational interviewing (MI) practice as the first stages in forming the questionnaire to be used in cross-sectional studies ...involving practitioners conducting the MI-based alcohol screening and brief intervention (ASBI).
A comprehensive mixed methods approach included a literature review, 3 rounds of expert panel (EP) opinions (n=10), cognitive testing (CT) with 10 MI-based ASBI practitioners, and questionnaire piloting with 31 MI-based ASBI practitioners. Based on the EP opinions in the second round, content validity indices (CVIs) and the modified kappa coefficient (k*) were calculated, focusing on the relevance and understandability of questions and comprehensiveness and meaningfulness of the response options. This analysis was performed in 2020, at the conclusion of the national "Together for a Responsible Attitude Towards Alcohol Consumption" ("Skupaj za odgovoren odnos do pitja alkohola", SOPA) project's pilot implementation.
On a scale level, CVI values based on universal agreement for the entire questionnaire were high for 3/4 categories (S-CVI-UA>0.80), and CVI values based on average agreement were high across all categories (S-CVI-Ave>0.90). At the item level, CVI values (I-CVI) were never <0.50 (automatic item rejection), and the modified kappa value (k*) indicated poor validity for two items in the understandability category (k*=0.33). All problematic parts of the questionnaire were further tested and successfully modified based on the results of CT, and accepted in the third round of testing.
The final version of the questionnaire demonstrated appropriate content validity for use in studies among Slovenian MI-based ASBI practitioners and is now ready for further psychometric testing.
PDF
