Prispevek se fokusira na področje intime, na relacijo med očetom in sinom v pesniškem opusu in korespondenci Alojza Gradnika. Ugotovili smo, da je pesniški svet Alojza Gradnika deloval predvsem v ...funkciji imaginarnega povezovanja s predniki po očetovi strani, dograjevanja tistega dela pesnikove intime, ki mu je bila v resničnem življenju odvzeta, manj je bila poezija prostor, v katerem se je zrcalila njegova vez s sinom in njegovimi dediči, saj je slednjo v izživel v življenju. V pesniškem svetu je tako Gradnik izgradil podobo očeta - kmeta, ki je tudi sicer zrcalila pesnikovo občudovanje očeta, njegove moralne trdnosti, delavnosti in skrbnosti. Obenem je Gradnik v poeziji izgradil podobo dedka, preko Ivana Gradnika, enega od voditeljev tolminskega punta.
This study was conducted to determine the predictors of marital love. Sternberg's Triangular Theory of Love (1986) is used as a starting point. Accordingly, a theoretical model that consists of four ...groups of level 1 predictor variables and a group of level 2 variables is used. The dependent variables in the model include the three dimensions of love: Passion, Intimacy, and Commitment. The research was conducted among 884 married couples from different parts of Croatia. The results show that married women are less passionate and that marriage partners' passion in marriage is greater at the beginning of the marriage without children and when there is a mutual physical attraction between partners. Married women report less intimacy while greater marital intimacy was present in marriages where there is greater partner support. Unlike passion, the experience of intimacy does not vary at different marital stages. Women show less commitment and partners' commitment to marriage is greater when there is greater emotional stability of both partners, greater mutual physical attraction, and partner support. At the end of the paper, limitations on making firmer conclusions based only on the present study are emphasized.
Ljubav i intimnost Pernar, Mirjana
Medicina fluminensis,
09/2010, Volume:
46, Issue:
3
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Intimne relacije glavni su izvor osobne dobrobiti. Pomažu nam da prevladamo osjećaj
osamljenosti. Postoje najmanje dvije vrste ljubavi: strasna i partnerska ljubav. Strasna ljubav je
fizička, ...iracionalna i može buknuti i ugasiti se u vrlo kratkom vremenu. Može se razviti i među
relativnim strancima. Kada je ova ljubav recipročna, osoba osjeća ispunjenost i ekstazu. Reakcije
koje su tipične kada je strasna ljubav neuzvraćena su osjećaj praznine, anksioznost i očaj.
Partnerska ljubav je osjećaj koji imamo prema osobama s kojima je naš život duboko povezan.
Potrebno je dulje vrijeme da bi se razvila partnerska ljubav, a ono što pomaže njezinom razvoju,
produbljivanju intimnosti i izlasku iz konfliktnih situacija su dijeljenje misli, osjećaja i iskustava
među partnerima. Ljudi koji imaju jaku potrebu za kontrolom i nisko samopoštovanje
teško će moći uspostaviti i održati intimnu relaciju. Da bi relacija postala intimna, između dvije
osobe u paru nekoliko se stvari mora dogoditi. To su samootvaranje, osjećaj fer playa među
partnerima, obvezivanje za ostajanje u vezi. Jedan od najčešćih razloga za izlazak iz ljubavne
veze su nesporazumi koje partneri imaju oko količine obveznosti u relaciji. Spolne uloge imaju
snažan utjecaj na to kako i kakve partnere biramo. Seksualne norme koje uvode obitelj, crkva i
obrazovne institucije reguliraju seksualno ponašanje ljudi.
Članak donosi kratak pregled emocije srama pod psihološkim i osobito kulturološkim gledištem. Također se dotiče osjećaja skromnosti koji je povezan sa stidom. Oboje, i skromnost i stid, prisutni su u ...čitavom ljudskom rodu, pomažući izgradnji “društvenih ugovora" koji se prenose, spoznaju te uključuju norme ili neko kršenje pravila ili običaja, osobito povezanih s emocionalnim i osobnim područjem, ‘seksualnim’ ili ‘intimnim’, a koja su općenito prihvaćena. Stid je povezan s moralom i društvenim osjećajima, budući da oni duboko odražavaju pravila i standarde društva o kojemje riječ. Sram može igrati značajnu ulogu u psihopatologji, u izraženjem obliku može pridonijeti psihopatološkom razvoju nekih poremećaja, poput primjerice depresje ili poremećaja prehrane, poput anoreksje.
Iskustvo srama uključuje snažne osjećaje nelagode s različitim varijacijama od osobe do osobe. Oni su često popraćeni somatskim i psihološkim pojavama, s izvanjskim očitavanjima, koja su izvan kontrole: neverbalnom komunikacijom kao što su pogledi, grimase, uzdisanje, spuštanje pogleda, itd. Sram, dakle, proizlazi iz gubitka odgovarajuće slike o sebi u javnosti i gubitka samopoštovanja, pokreće mehanizam kompleksa manje vrijednosti’, što ugrožava identitet osobe. Kada je narušena slika o sebi, osjećaj srama koji se javlja iznimno je snažan te izaziva patnju. Naposjetku, neke tendencije unutar naše kulture ili društva mogu navesti pojedinca da se srami što se srami, a rezultat je da sram postaje prilika za iskupljenje te osobni i zajednički rast.
In this paper we shall look at an important syntagm of Anthony Giddens – transformation of
intimacy – which is linked with reflexive project of the self. It also closely observes the theory and ...practice of a pure relationship, that is how people behave in close relationships, what they want from them and how they change. Before, explains Giddens, relationships followed an established set of rules, norms and values in the society, i.e. a particular local community. Today, intimacy is a project one has to work on. Intimacy demands opening up of an individual to the others with mutual revelation and trust because the very first relationship, with oneself, has become reflexive in a new way and self-discovering. Nothing is taken for granted any more. We shall see that transformation of intimacy is largely constituted and greatly influenced by the term reflexive project of the self.
Ovaj se članak ograničava na promatranje temeljnih značenja i funkcija stida iz jedne čisto moralnoteološke perspektive. Budući daje riječ o vrlo složenoj temi ifenomenu, autor nastoji prije svega ...definirati sam pojam stida i time barem približno naznačiti njegovu vrijednosnu i sadržajnu komponentu. Osvrće se potom na njegovo često reducirano razumijevanje tjekom povjesti, ističući posebno stalnu težnju, gotovo potrebu, da ga se s jedne strane radikalno niječe, a s druge strane neumorno afirmira Upravo ta oprečna nastojanja i stavovi prema stidu, kako u povijesti tako i danas, nukaju autora na otkrivanje njegovih temeljnih zadaća i funkcija, pitajući se pritom jesu li one zaista pozitivne ili negativne, konstruktivne ili destruktivne, na korist osobi i društvu ili su na njihovu štetu? Ambivalentnost stida i mogućnost njegova falsificiranja potiču na moralnu prosudbu onih pona.šanja koja redovito nazivamo “povredama stida”. U zakjučnom djelu rada autor se dotiče sasvim načelno i panoramski određenih pitanja i dilema koji se najčešće dovode u svezu s pojmom stida.
Prikazat ćemo zahtjeve duhovnog vodstva, kako bismo prvo povukli razliku između duhovnog i sekularnog vodstva. Potom ćemo objasniti zašto vodstvo uopće, a zatim postaviti teološke temelje vodstva. ...Veći dio teksta razmatrat ćemo kakve su karakteristike vodstva i što neku osobu kvalificira za duhovno vodstvo. Ključna točka koju želimo prikazati u ovome tekstu jest da vodstvo proističe od Boga, da on daje glavni uzorak, da on priprema za vodstvo i potvrđuje vodstvo.
Tekst dokumentira i dijelom analizira odnos korisnika elektroničke
pošte prema onim osobinama elektroničke korespondencije čije bi
različite realizacije mogle upućivati na mogućnost ili nemogućnost
...ostvarivanja/održavanja intimnosti, dubine odnosa i bliskosti
korespondenata u komunikaciji. Govori se o osjećaju zaštićenosti
vlastite privatnosti, o komunikacijskoj širini elektroničke pošte u
smislu dohvatljivosti raznih adresata, o načinu otvaranja
korespondenata u elektroničkim porukama, o odnosu elektroničke
pošte prema usmenoj komunikaciji te o mogućnosti čuvanja i
arhiviranja elektroničke korespondencije.
PDF
