Strana vrsta Chymomyza amoena (Loew 1862) zabilježena je prvi puta u Hrvatskoj. Ova fitofagna vrsta octene muhe porijeklom iz Sjeverne Amerike otkrivena je u Europi 1975. godine na području ...nekadašnje Čehoslovačke, a već 1980. godine zabilježena u dvije nama susjedne države (Mađarskoj i Srbiji). Smatra se da se C. amoena proširila uvozom jabuke iz Amerike u Europu, a velik broj dostupnih biljaka domaćina (domaće jabuke, engleski hrast te europski kesten) zaslužan je za široku rasprostranjenost vrste u Europi. U radu se navode biljke domaćini, morfologija i biologija vrste, lokalitet prvog pronalaska, te se prognozira širenje vrste na području Hrvatske. C. amoena razvija se u različitim vrstama orašastih, jezgričavih i koštićavih plodova oštećenim od primarnih štetnika, te se smatra jedinom vrstom octene muhe s ovakvim razvojnim navikama u Sjevernoj Americi i Europi. Poznati domaćini u Europi su šumske vrste (kesten i hrast crnika) te voćne vrste (jabuka, divlja trešnja i šljiva). C. amoena ne pričinjava primarne štete u uzgoju, stoga se ne smatra štetnikom u poljoprivredi i šumarstvu. Dva primjerka vrste pronađena su tijekom 2016. godine u vinogradu na području Međimurske županije okruženim šumom i zapuštenim voćnjakom jabuke. S obzirom da je Međimurska županija poznata voćarska regija, a u relativnoj blizini u okolici Medvednice, Hrvatskom zagorju i Samoborskom gorju nalaze se i kestenove sastojine, pretpostavlja se da bi vrsta mogla biti proširena na području Sjeverozapadne Hrvatske, te na drugim sastojinama pitomog kestena u Hrvatskoj. Rad predstavlja prvi nalaz vrste C. amoena na području Hrvatske, te pruža nove uvide o rasprostranjenosti vrste u Europi.
Invazivna vrsta sjemenarki porijeklom iz orijentalne Azije Megabruchidius tonkineus (Pic, 1904), nađena je po prvi puta u Hrvatskoj u mahunama gledičije (Gleditsia triachantos L.). Prvi nalaz ove ...vrste u Europi zabilježen je 80-ih godina prošloga stoljeća u Njemačkoj, međutim odnedavno postoje dokazi da se ta vrsta ustalila u Bugarskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Srbiji i Švicarskoj. U radu su prikazana osnovna morfološka i biološka obilježja vrste kao i njezina rasprostranjenost na području Istočne Hrvatske.
Strana vrsta je ona koja prirodno ne obitava na određenom području, već je na njega dospjela najčešće čovjekovom aktivnošću. Kada uspješnim razmnožavanjem i širenjem strana vrsta zauzima životni
...prostor i oduzima hranu zavičajnim vrstama mijenjajući prehrambene lance i time počinje štetiti zavičajnim vrstama (uzrokujući promjene u ekološkim sustavima, ekonomsku štetu i/ili nepovoljno utječe na zdravlje ljudi), nazivamo je invazivnom vrstom. Svaka strana vrsta nije i invazivna. Kontrola invazivnih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne vrste i ekološke sustave danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Europi. Za područje Koprivničko-križevačke županije zabilježeno je 15 vrsta s popisa 100 najgorih invazivnih vrsta (DAISIE ) i 5 fitofagnih invazivnih vrsta u šumama izvan popisa 100 najgorih.
Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) brzorastuće je listopadno stablo podrijetlom iz sušnih i toplih dijelova Kine. Proširen je na svim kontinentima, osim na Antartici, te se smatra jednom ...od najinvazivnijih biljnih vrsta. Cilj provedenog monitoringa bio je utvrditi rasprostranjenost pajasena u Hrvatskoj, detektirati najčešća staništa i uvjete rasta, veličinu i vigor populacija, visinu i gustoću biljaka te utjecaj na autohtone vrste. Pregledom su obuhvaćene sve županije, po dvije do tri godišnje. Svaka je županija tijekom vegetacijske sezone posjećena dva, tri puta. Provedenim monitoringom u razdoblju od 2007. do 2014. pajasen je zabilježen u Gradu Zagrebu i svim županijama. U kontinentalnom dijelu Hrvatske proširen je na ograničenim područjima i ne predstavlja izravnu opasnost, iako u nekim područjima preuzima prostor na štetu ostalog bilja te pokazuje tendenciju intenzivnog širenja i potiskivanja autohtonih vrsta. Duž cijelog obalnog područja, uz jadransku magistralu, u turističkim mjestima i gradovima te na otocima, pajasen je zabilježen kao vrlo agresivna vrsta u stalnoj, gotovo vidljivoj ekspanziji u kojoj vrlo često agresivno formira monokulturu, čime smanjuje bioraznolikost. Utvrđeno je da mu odgovaraju devastirana staništa na kojima prostor osvaja puno brže od ostalih vrsta te da je čovjekov vjerni pratilac. Zbog izoliranosti ekosustava osobitu opasnost predstavlja na otocima. U zaštićenim područjima u kojima je prisutan, kao što su Park prirode Biokovo i Nacionalni park Krka, može nanijeti nepopravljivu štetu.
Ponto-kaspijski strani i invazivni rakušac Echinogammarus ischnus (Stebbing, 1899), pronađen je u Hrvatskoj u donjem toku rijeke Drave i na tri lokaliteta u Dunavu (Batina, Borovo i Ilok). ...Najuzvodnija postaja na kojoj je nađen u Dravi, kod mjesta Donji Miholjac, udaljena je otprilike 82 km od ušća u Dunav. Na toj, kao i na dvije nizvodne postaje (Osijek i Belišće) u Dravi, zabilježen je zajedno s druge dvije invazivne vrste rakušaca Dikerogammarus villosus i Chelicorophium curvispinum, dok na postaji kod Donjeg Miholjca uz ove dvije dominantne strane vrste dolazi zajedno s još dvije autohtone vrste Gammarus fossarum i G. roeseli.
Prvi nalazi kestenove ose šiškarice (Dryocosmus kuriphilus Yasumatsu) na pitomom kestenu (Castanea sativa Mill.) za područje Koprivničko-križevačke županije potječu iz svibnja 2013. godine. Ova
vrsta ...u Europi prvi puta zabilježena je 2002. godine, a u Hrvatskoj 2010. godine. Tijekom 2011. godine u Hrvatskoj je provedeno istraživanje rasprostranjenosti, intenziteta zaraze i biologije - nađena
je na 12 lokaliteta u 6 županija i gradu Zagrebu. Tijekom 2012. godine zaraza se proširila u Međimursku županiju, a sljedećih godina očekuje se širenje na područje cijele Hrvatske. Kestenova osa šiškarica je nova invazivna vrsta štetnika, a u Europi i Hrvatskoj nalazi se na listi karantenskih štetnika.
U radu je istraživana vaskularna flora uz donji tok potoka Bliznec, koji
dobrim dijelom zahvaća sklop uz fakultetsko dobro Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno ...tijekom vegetacijske sezone 2009. i 2010. Ustanovljeno je 168 biljnih svojti unutar 133 roda i 56 porodica. Najzastupljenije porodice su Asteraceae (14,88%), Poaceae (7,14%) i Brassicaceae (5,95%). U spektru životnih oblika dominiraju hemikriptofiti (51,34%) i geofiti (17,11%). Najviše biljaka pripada širokorasprostranjenim vrstama (30,36%) i euroazijskom (27,98%) flornom elementu. Utvrđeno je 11 alohtonih invazivnih vrsta. Rezultati istraživanja prilog su poznavanju flornog sastava grada Zagreba i praćenju stanja alohtonih invazivnih vrsta.
Tijekom istraživanja noćnih leptira svjetlosnim lovkama 21.06.2012. u sjevernom dijelu Istre, između sela Valica i Sveta Marija na Krasu, ulovljene su dvije jedinke šimširovog moljca, Cydalima ...perspectalis. To je prvi nalaz ove invazivne azijske vrste u Hrvatskoj. Nakon nedavnih nalaza iz Slovenije i Mađarske, nalaz iz Hrvatske ukazuje na širenje ove vrste prema južnoj Europi.
U radu je prikazano istraživanje biologije, rasprostranjenosti, intenziteta zaraze i prognoza daljnjeg širenja kestenove ose šiškarice (Dryocosmus kuriphilus) u Hrvatskoj. Kestenova osa šiškarica ...prvi je put u Hrvatskoj pronađena 2010. godine, a u 2011. nađena je na 12 lokaliteta u 6 županija. Na temelju rezultata istraživanja napravljena je karta rasprostranjenosti kestenove ose šiškarice u Hrvatskoj u 2011. godini. Tijekom istraživanja utvrđeno je da osa ima jednu generaciju godišnje i da se područje rasprostranjenosti kestenove ose šiškarice proširilo u odnosu na lokalitete njezina prvog nalaza 2010. godine. Istraživanjem su utvrđeni i intenziteti zaraze na svim lokalitetima na kojima je ovaj štetnik nađen, a intenzitet zaraze (kategorija 3) bio je najveći na lokalitetima na području Zagreba. Tijekom sljedećih godina može se očekivati širenje kestenove ose šiškarice na nove lokalitete u sastojinama pitomoga kestena na području cijele Hrvatske.
Brijestova osa listarica (Aproceros leucopoda; Hymenoptera, Argidae) je nova invazivna vrsta koja se širi Europom. Porijeklom je iz Japana, a prvi nalaz u Europi zabilježen je 2003. U članku se daje ...prikaz biologije i štetnosti brijestove ose listarice, lokaliteti prvog nalaza i prognozira se njezino širenje i štete u Hrvatskoj. Potencijalni domaćini u Europi su sve autohtone i alohtone vrste brijesta i njihovi kultivari. Vrsta ima četiri generacije godišnje, razmnožava se partenogenezom, a ličinke stvaraju tipične i lako prepoznatljive tragove na listu, karakteristični cik-cak uzorak. One imaju sposobnost potpuno obrstiti brijestova stabla. Brijestova osa listarica je prvi puta u Hrvatskoj nađena 2011. godine na nekoliko lokaliteta, ali ni na jednom nije došlo do značajnije defolijacije. Ova osa listarica može se smatrati invazivnom vrstom u Hrvatskoj, pa se očekuje njezino širenje u cijeloj Hrvatskoj, povećanje gustoće populacije i štete na brijestovim stablima.
PDF
