Analitički američki filozof religije Alvin Plantinga razvio je epistemološku teoriju jamstva (warrant theory) i epistemološki model Akvinski/Calvin. Ovdje želimo predstaviti njegovu teoriju, model i ...izabrane kritičke osvrte.
The American analytic philosopher of religion Alvin Plantinga developed the epistemological warrant theory and the Aquinas/Calvin epistemological model. Here we want to present his theory, model, and selected critical reviews.
Kot ukrep Aktivne politike zaposlovanja se je v Sloveniji v letu 2014 začela izvajati shema Jamstvo za mlade, ki jo je Evropska komisija oblikovala za spodbujanje zaposlovanja mladih v državah ...članicah Evropske unije. S sprejetjem sheme Jamstvo za mlade Slovenija jamči, da bo vsaki mladi osebi v starosti od 15 do 29 let v štirih mesecih po prijavi med brezposelne osebe pri Zavodu Republike Slovenije za zaposlovanje ponujena zaposlitev (tudi s pripravništvom), usposabljanje na delovnem mestu, vključitev v formalno izobraževanje ali drugo usposabljanje, povezano s potrebami delodajalcev. Shema je v obdobju 2014–2015 združevala 36 ukrepov, katerih cilj je bil izboljšati zaposljivost mladih ter jih aktivirati na trgu dela. V prispevku se posvečam analizi uspešnosti sheme v prvem izvedbenem načrtu v obdobju 2014–2015. Na podlagi rezultatov ugotavljam, da shema ni izpolnila ciljev in pričakovanj ter tako ni bistveno pripomogla k izboljšanju stanja brezposelnosti mladih v Sloveniji.
Cilj rada jest istražiti na temelju kojih kriterija sistematizirati te uopće odrediti pravna načela "sveučilišnog prava i prava znanstvenih organizacija". Prilikom njihova istraživanja polazi se od ...dviju dihotomija pravnog sistema: dihotomije otvorenosti i zatvorenosti te dihotomije odnosa činjenica i vrijednosti. Obje dihotomije, prikazane u kontekstu različitih teorijskih pristupa, upućuju na nemogućnost odreðivanja općeprihvaćenih kriterija ne samo za sistematiziranje pravnih načela nego i za njihovo razlikovno odreðivanje u odnosu na pravna pravila, kao i u odnosu na načela i standarde čija se pravna obvezatnost i u teoriji i u praksi nerijetko dovodi u pitanje. Polazeći od toga da je bitno obilježje pravnih načela to što posreduju temeljne vrijednosti te obilježje sadržajne i brojčane otvorenosti, u drugom dijelu rada iznosi se podjela pravnih načela "sveučilišnog prava i prava znanstvenih organizacija" s obzirom na vrstu pravnih izvora te s obzirom na stupanj njihove normativne konkretizacije (tzv. izričita i neizričita pravna načela).
This paper considers the issue of bail in criminal procedural law, which has attracted a great deal of attention in professional circles following decision U-III-1451/2015 of the Constitutional ...Court. The initial part of the paper deals with the issue of the grounds for investigative detention which may be replaced by bail, especially in the context of the announced amendments to the Criminal Procedure Act, which are aimed at reducing the number of such grounds. Focus is then shifted to the amount of bail and forms of posting bail, while examining the legislation in force from the aspect of the possible depositors of bail. This is followed by an analysis of the accused person's promise, focusing on the question of whether this promise must always be given in an integral form or if it is also possible to give promises of a narrower scope, and on the problem of the relations of particular grounds for investigative detention and the corresponding components of the promise. The concerns related to a violation of the bail conditions and the forfeiture of the bail are approached from the aspect of convention law, comparative law and case law, in order to establish what it really means to violate the conditions of bail and what the relation is between the violation of the conditions and the forfeiture of the bail. The final part raises the issue of the vacation of bail, where the authors insist on the distinction between its sub-types, and make specific de lege ferenda proposals.
Cilj ovoga članka je dati opći pregled talijanskog zakonodavstva i prakse o pravnim pitanjima koja se odnose na ugovore o gradnji jahti i plovila za razonodu, uključujući analizu najčešće prihvaćenih ...ugovornih klauzula. Nakon uvodnih napomena o prirodi ugovora o gradnji i usporedbe s ugovorima o kupoprodaji te ugovorima o djelu (‘’contratto di appalto’’), razmatrat će se pitanja prijenosa vlasništva i stvarnih prava te upisa ugovora o gradnji u skladu s odredbama talijanskog Pomorskog zakonika. Nadalje, opisuje se certifikacija plovnih objekata po Direktivi br. 94/25/EZ kako je izmijenjena i dopunjena Direktivom br. 2003/44/EZ te se daje pregled glavnih razlika u odnosu na klasifikaciju upisnika. U završnom dijelu članka analizirat će se mogući uzroci spora između kupaca i graditelja uz određene primjedbe u pogledu jamstva za nedostatke, otkaza i raskida ugovora o gradnji jahti i ostalih plovila za razonodu.
Vloge na drobno veljajo za enega najcenejših in tudi najstabilnejših virov financiranja za banke, ki razpolagajo z večjimi vrednostmi teh vlog. Za namen poročanja in izpolnjevanja zahteve glede ...likvidnostnega kritja definira banka tri glavne skupine vlog na drobno, ki jim pripadajo različne stopnje odlivov. Za prvi dve glavni skupini so značilne stopnje odlivov 5 % oziroma 10 %, za tretjo glavno skupino pa banka sama določi stopnje odlivov. Tretja glavna skupina je tudi predmet obravnave v tem članku. Banka na podlagi števila in dejavnikov tveganja razvrsti vloge na drobno v tri kategorije. Dejavniki tveganja so glede na stopnjo tveganja razdeljeni v dve skupini. V članku je najprej opisan zakonodajni okvir, nato pa način izračuna višjih stopenj odlivov za vloge na drobno v skladu s preteklimi nihanji in pričakovano oceno nestanovitnosti v situaciji stresnih razmer. Na koncu je na kratko podana prihodnja obravnava vlog na drobno z višjimi stopnjami odlivov.
Retail deposits are treated as one of the cheapest and most stable funding sources for banks, especially for those with high volumes of retail deposits. A bank defines three main categories of retail ...deposits that are subject to different outflow rates for the purpose of liquidity coverage requirements in reporting and compliance. The outflow rates for the first two main groups are 5% and 10% respectively, but for the third main group the bank calculates its own outflow rates. We analyzed the latter in this paper. Each bank should assign retail deposits to one of the three categories based on the number and type of predetermined risk factors. Risk factors are divided into two groups according to the degree of risk. The paper first describes the legislative framework, followed by the method of calculating higher outflow rates for retail deposits according to the historical movements and the expected volatility assessment in the situation of stress conditions. At the end of the paper, we briefly provide the future treatment of retail deposits with higher outflow rates.
Vloge na drobno veljajo za enega najcenejših in tudi najstabilnejših virov financiranja za banke, ki razpolagajo z večjimi vrednostmi teh vlog. Za namen poročanja in izpolnjevanja zahteve glede likvidnostnega kritja definira banka tri glavne skupine vlog na drobno, ki jim pripadajo različne stopnje odlivov. Za prvi dve glavni skupini so značilne stopnje odlivov 5 % oziroma 10 %, za tretjo glavno skupino pa banka sama določi stopnje odlivov. Tretja glavna skupina je tudi predmet obravnave v tem članku. Banka na podlagi števila in dejavnikov tveganja razvrsti vloge na drobno v tri kategorije. Dejavniki tveganja so glede na stopnjo tveganja razdeljeni v dve skupini. V članku je najprej opisan zakonodajni okvir, nato pa način izračuna višjih stopenj odlivov za vloge na drobno v skladu s preteklimi nihanji in pričakovano oceno nestanovitnosti v situaciji stresnih razmer. Na koncu je na kratko podana prihodnja obravnava vlog na drobno z višjimi stopnjami odlivov.
Tužitelj je izdao tri garancije za povrat avansa naručitelju triju novogradnji u korejskom brodogradilištu. Brodogradilište nije isporučilo brodove sukladno uvjetima iz ugovora o gradnji broda te su ...tuženi zatražili povrat plaćenih avansa po garancijama. Tužitelj je ustao deklaratornom tužbom radi utvrđenja da nije u obvezi platiti po garancijama tvrdeći, između ostaloga, da su garancije zapravo jamstva (suretyship), a ne garancije plative na prvi poziv (performance bond ili demand guarantee). Sud je utvrdio da se ipak radi o garancijama plativim na poziv te je presudio u korist korisnika garancija u iznosima navedenima u garancijama.
Zahtjev pravne sigurnosti nalaže da i ispunjenje obveza iz pravnih odnosa treba na određeni način osigurati. Kroz stoljeća su pravna praksa i teorija razvile brojne institute osiguranja, a jamstvo je ...zasigurno jedno od najvažnijih i najčešće korištenih. Od davnih vremena pa do danas, ono ne gubi na svojoj važnosti, a razvija se i prilagođava uvjetima vremena. Cilj ovog rada je analizirati postojeći zakonodavni okvir u kojem je smješteno jamstvo, kako Republike Hrvatske, tako i drugih poredbenih zakonodavstava. Najprije se polazi od njegovih osnovnih svojstava kako bi se bolje razumjela njegova pravna narav i svrha. Bez objašnjenja i shvaćanja njegova glavna dva svojstva – akcesornosti i supsidijarnosti – teško je shvatiti samu zamisao tog instituta. Osim glavne uloge koju ima u osiguranju ispunjenja obveze, razmatra se i njegova druga gospodarska svrha. Središnji dio rada čini sklapanje samog ugovora, a glavne teme tiču se načina očitovanja volja ugovornih strana, sposobnosti za jamčenje i forme ugovora o jamstvu. Sva pitanja obrađuju se prema trenutačno važećem Zakonu o obveznim odnosima, a uspoređuju se s poredbenim rješenjima, gdje se uočavaju velike sličnosti i tek poneke razlike u uređenju predmetnog instituta. Osim što je poznato da se jamčiti može za novčane obveze, u radu se također analiziraju i druge vrste obveza za koje se može jamčiti, a analiza se zaokružuje temom prava i obveza ugovornih strana. Zaključuje se da zakonodavna rješenja većinom štite osobu jamca, pa su negativne konotacije koje su povezane s obvezivanjem za trećega na ovaj način neopravdane.
Uvođenje mirovinskih sustava individualne kapitalizirane štednje potaknulo je široku diskusiju o tome kako zaštititi osiguranike od različitih rizika povezanih sa tržištem kapitala. Posljednjih ...nekoliko mjeseci ta su pitanja posebno aktualizirana značajnim negativnim kretanjima na svjetskim tržištima kapitala, ali i vrlo velikim padom vrijednosti imovine kojom se trguje na Zagrebačkoj burzi, a u koju imovinu ulažu i hrvatski mirovinski fondovi. Autori u radu posebnu pozornost posvećuju riziku prinosa, jer ga smatraju najvažnijim rizikom o kojem će u najvećoj mjeri ovisiti visina mirovine umirovljenika iz obveznog kapitalno financiranog dijela mirovinskog sustava. Razlike u prinosu su moguće ne samo u odnosu na uspješnost poslovanja odabranog mirovinskog fonda, već i s obzirom na odabir dana na koji će se imovina kumulirana na osiguranikovom štednom računu prenijeti u mirovinsko osiguravajuće društvo koje će isplaćivati mirovine. Stoga se u radu, s teoretskog i komparativnog stajališta, analiziraju modaliteti upravljanja rizikom prinosa i prikazuju načini zaštite imovine mirovinskih fondova od rizika negativnog ili nedostatnog prinosa. Navedena su pitanja u Hrvatskoj važna za uspješnost provedbe projekta višedijelnog mirovinskog sustava, u kojem je jedan dio kapitalno financiran, pa time i za socijalnu sigurnost građana koji će mirovine ostvarivati iz toga sustava. Ta su pitanja važna i za razumijevanje različitih izazova s kojima su suočeni kapitalno financirani, u odnosu na tekuće financirane mirovinske sustave.
PDF
